Slušate: Popodne sa Milošem Lazićem

Pesma: Magazin - S druge strane mjeseca

Popodne sa Milošem Lazićem
Naxi Radio
  • Poslednjih 5 pesama
    1. Magazin - S druge strane mjeseca
    2. Bajaga - Mali slonovi
    3. Nina Badrić - Moji Ljudi
    4. Colonia - Lady Blue
    5. Željko Joksimović - Ljubavi
  • Beograd Uzivo
  • Propuštene emisije
    Ostale emisije
    1. 26. mart - 1 - Dodir noći
    2. 26. mart - 2 - Dodir noći
    3. 26. mart - 3 - Dodir noći
    4. Maja Čampar - Sreda - Mojih 50
    5. 25. mart - 1 - Dodir noći
  • Preporučujemo
    Namaz od crnih maslina Namaz od crnih maslina

    Ako želite jednostavan i zdrav namaz, a još uvek niste probali ovaj od crnih maslina iznendićete se koliko ga je lako napraviti, ali i koliko je ukusan.

    Proteinske palačinke sa bananom! Proteinske palačinke sa bananom!

    Zamenite poznatu poslasticu zdravijom verzijom čiji će vam se ukus sigurno svideti.

  • Zdravlje
    Izbegnite karijes: Osam namirnica koje oštećuju zube Izbegnite karijes: Osam namirnica koje oštećuju zube

    Briga o zubima zahteva pažnju i negu, a određene namirnice mogu značajno doprineti njihovom oštećenju. U nastavku saznajte koje su to namirnice i kako mogu uticati na zdravlje vaših zuba.

    Ojačajte imunitet već od jutra: Čen belog luka kao saveznik zdravlja Ojačajte imunitet već od jutra: Čen belog luka kao saveznik zdravlja

    Čen belog luka na početku dana pruža odličan doprinos zdravlju, a poznato je da ova biljka ima niz blagotvornih svojstava.

  • Putovanja
    Najskuplje zemlje za putovanje u 2025. godini! Najskuplje zemlje za putovanje u 2025. godini!

    Novo istraživanje rangiralo je prosečne dnevne budžete u 131 zemlji sveta, a ove destinacije su se našle na samom vrhu liste.

    Ne volite gužvu na putovanjima? Ove destinacije su pravi izbor za vas Ne volite gužvu na putovanjima? Ove destinacije su pravi izbor za vas

    Ako želite da izbegnete gužve na putovanjima, možda bi trebalo da razmislite o poseti manje poznatim, ali jednako zanimljivim evropskim destinacijama koje pružaju priliku za pravi relaksirajući odmor.

  • Preporučujemo
    Da li znate zašto bi trebalo da ubacite nekoliko kockica leda u sušilicu? Da li znate zašto bi trebalo da ubacite nekoliko kockica leda u sušilicu?

    Mnogima je poznata situacija kada oprana garderoba danima stoji zgužvana u nekom ćošku, čekajući peglanje. Ako ste i vi među onima koji ne vole da peglaju, ovaj jednostavan trik sa ledom mogao bi da vam olakša posao. Sve što vam je potrebno su sušilica, nekoliko kockica leda i izgužvani komad odeće.

    Oživite sjaj starog srebrnog nakita! Oživite sjaj starog srebrnog nakita!

    Srebrni nakit s vremenom može da izgubi svoj prepoznatljiv sjaj i završi zaboravljen u kutiji, čuvan samo kao uspomena. Ipak, uz jednostavno čišćenje, ovaj nakit lako možete vratiti u upotrebu i ponovo nositi kao omiljeni modni detalj. Dobra vest je da je ceo postupak lakši nego što mislite.

  • Kursna lista
    Kupovni Srednji Prodajni
    EUR 116.40 117.22 118.04
    CHF 122.35 123.21 124.07
    USD 108.08 108.84 109.60
  • Povezani članci
  • Zemlja ima nove komšije: Otkivene četiri nove planete

    Barnardova zvezda odavno je predmet interesovanja astronoma koji proučavaju svetove izvan našeg Sunčevog sistema. Nalazi se na udaljenosti od oko šest svetlosnih godina i poznata je po brzom kretanju kroz našu noćnu galaksiju.




    13-03-2025 | 11:36 | Autor/Izvor: Naxi media, Earth.com

    Foto: Bigstcock, R_Tavani


    Godinama su naučnici sumnjali da bi ova zvezda mogla da sakrije planete koje bi pomogle u boljem razumevanju formiranja planetarnih sistema.


    Sada se čini da su dobili potvrdu. Nedavna posmatranja ukazuju na postojanje četiri minijaturne planete u orbiti Barnardove zvezde.


    Svaka od njih ima masu između 20 i 30% mase Zemlje i kompletira orbitu oko svoje zvezde za samo nekoliko dana.


    Ovo otkriće izazvalo je veliku pažnju jer potvrđuje napredak u detekciji manjih i teško uočljivih planeta.


    "Ovo je zaista uzbudljivo otkriće – Barnardova zvezda je naš kosmički sused, a ipak znamo tako malo o njoj," rekao je Ritvik Basant, doktorand na Univerzitetu u Čikagu i prvi autor studije. "Ovo je prekretnica u preciznosti novih instrumenata u odnosu na prethodne generacije."


    Barnardova zvezda – osnovne informacije

    Barnardovu zvezdu je prvi put identifikovao astronom E. E. Barnard 1916. godine na Opservatoriji Jerkes. Od tada, naučnici je pomno prate.


    Zvezda je stekla nadimak "veliki beli kit" jer su astronomi više puta verovali da su otkrili planete oko nje, ali su njihova otkrića kasnije bivala osporena. Međutim, novo istraživanje, objavljeno 11. marta u časopisu The Astrophysical Journal Letters, donosi čvrste dokaze.


    Raniji instrumenti nisu bili dovoljno precizni, što je često dovodilo do kontradiktornih podataka. To je razlog zašto je Barnardova zvezda postala legendarna među planetarnim istraživačima, koji su povremeno mislili da imaju dokaz, ali su na kraju shvatili da su rezultati neodređeni.


    Stručnjaci naglašavaju da je Barnardova zvezda najbliži jednostruki zvezdani sistem našem Suncu. Za poređenje, najbliži zvezdani sistem, Proksima Kentauri, sastoji se od tri zvezde koje su međusobno gravitaciono povezane.


    Ova razlika je važna jer prisustvo više zvezda komplikuje način na koji planete mogu nastati. S druge strane, crveni patuljak poput Barnardove zvezde sa samo jednim pratećim telom može pružiti drugačije uslove za razvoj planeta.


    Lov na planete pomoću MAROON-X instrumenta

    Astronomi ne mogu direktno da vide male planete blizu sjajnih zvezda, ali mogu da posmatraju blage gravitacione uticaje koje planete imaju na svoju zvezdu.


    Za ovo istraživanje korišćen je specijalizovani instrument MAROON-X, instaliran na teleskopu Gemini na Havajima, koji detektuje slaba osciliranja u svetlosnom signalu zvezde. Na taj način, naučnici su identifikovali tri planete u orbiti Barnardove zvezde.


    Četvrta planeta je otkrivena kombinovanjem ovih podataka sa ranijim posmatranjima dobijenim instrumentom ESPRESSO u Čileu.


    "Posmatrali smo u različitim noćnim terminima, na različitim mestima. Oni su u Čileu, mi smo na Havajima. Naši timovi nisu sarađivali, što nam daje dodatnu sigurnost da se ne radi o grešci u podacima," objasnio je Basant.


    Karakteristike planeta oko Barnardove zvezde

    Naučnici veruju da su novootkrivene planete male i stenovite, ali tačan sastav još uvek nije potvrđen.


    Zbog ugla posmatranja sa Zemlje, ove planete ne prelaze ispred svoje zvezde, što otežava analize koje bi mogle otkriti da li su sastavljene od stena ili gasa. Ipak, orbite planeta su verovatno suviše blizu zvezdi da bi uslovi na njima bili pogodni za život.


    "Radili smo intenzivno na ovim podacima krajem decembra i neprestano sam razmišljao o tome," rekao je profesor Džejkob Bin sa Univerziteta u Čikagu.


    "Odjednom smo znali nešto što niko drugi nije znao o svemiru. Jedva smo čekali da ovu tajnu podelimo sa svetom," dodao je.


    "Mnoga naša istraživanja su postepena, pa ponekad gubimo širu sliku," rekao je Bin. "Ali sada smo otkrili nešto što će čovečanstvo pamtiti zauvek. Taj osećaj otkrića je neverovatan."


    Šta sledi?


    Četiri planete Barnardove zvezde spadaju među najmanja nebeska tela ikada potvrđena pomoću tehnike radijalne brzine.


    Većina do sada otkrivenih stenovitih egzoplaneta bila je veća od Zemlje, a među njima postoje određeni obrasci koji se ponavljaju širom galaksije.


    Astronomi sada žele da istraže da li manje planete pokazuju različite hemijske sastave, što bi moglo da pruži uvid u procese njihovog formiranja.


    Crveni patuljci, koji su najbrojniji tip zvezda u univerzumu, poznati su po svojoj intenzivnoj magnetnoj aktivnosti, što može uticati na formiranje planeta u njihovim sistemima.


    Značaj otkrića planeta oko Barnardove zvezde

    Razumevanje ovih procesa moglo bi otkriti koji tipovi zvezda najčešće imaju stabilne planetarne sisteme.


    Neki istraživači se nadaju da bi ovo moglo pomoći u budućim potragama za životom, iako ove konkretne planete verovatno nisu nastanjive zbog ekstremnih uslova.


    Naučnici će nastaviti da unapređuju metode istraživanja kako bi otkrili planete u tzv. naseljivim zonama – regijama gde bi voda mogla postojati u tečnom stanju. Svako poboljšanje teleskopa povećava šanse za nova, revolucionarna otkrića.


    Celokupna studija objavljena je u časopisu The Astrophysical Journal Letters.

  • Pročitajte i...
    Nocebo efekat: Možemo li sebe da nateramo da se osećamo loše? Nocebo efekat: Možemo li sebe da nateramo da se osećamo loše?

    Skoro svi su čuli za placebo efekat — kada ljudi osete povoljne efekte od leka koji uopšte nema uticaj na određeno stanje. Međutim, malo ko zna za njegovu suprotnost, takozvani nocebo efekat. U ovom slučaju, osobe koje uzimaju lek, bilo pravi ili placebo, doživljavaju neželjene, negativne efekte. Medical News Today razgovarao je sa stručnjacima o osnovama ovog fenomena i o tome šta se može učiniti kako bi se njegov uticaj na lečenje i klinička ispitivanja sveo na minimum.

    Skriveni dragulj Škotske na prodaju: Ovo ostrvo je jeftinije od stana u Glazgovu Skriveni dragulj Škotske na prodaju: Ovo ostrvo je jeftinije od stana u Glazgovu

    Čitavo škotsko ostrvo stavljeno je na prodaju po ceni od 350.000 funti – što je jeftinije od trosobnog stana u Glazgovu.

    Zašto pećinski pauci ostaju slepi? Novo istraživanje otkriva razloge Zašto pećinski pauci ostaju slepi? Novo istraživanje otkriva razloge

    Mnogi pauci vrste Tegenaria pagana naseljavaju pećine i imaju slab vid, dok drugi žive u osvetljenijim područjima. Ova razlika privukla je pažnju naučnika koji istražuju kako geni utiču na razvoj vida kod ove vrste, među kojima je i dr Efrat Gaviš-Regev iz Prirodnjačke zbirke Hebrejskog univerziteta u Jerusalimu.

    Kako su iguane prešle 8.000 kilometara da stignu do tropskog Fidžija? Kako su iguane prešle 8.000 kilometara da stignu do tropskog Fidžija?

    Iguane su poznate po tome što se mogu prevoziti na plutajućoj vegetaciji, a zabeležena su i njihova "putovanja" od čak 1.000 kilometara do Galapagosa. Međutim, najduže poznato prelaženje okeana među kopnenim životinjama pripada praprecima fidžijskih iguana, pokazuje novo istraživanje biologa sa Univerziteta Kalifornije u Berkliju i Univerziteta u San Francisku.

  • Komentari

    Komentara: 0

    Postavi komentar: