-
Poslednjih 5 pesama
- Riblja čorba - Dobro jutro
- Bajaga - Ako treba da je kraj
- Bijelo dugme - Da te bogdo ne volim
- Generacija 5 - Povedi me u noć
- Kemal Monteno - Vratio Sam Se Zivote
-
-
Propuštene emisijeOstale emisije
-
Preporučujemo
Švedska krompir salata
Švedska krompir salata je osvežavajuće i lagano jelo koje se često služi uz roštilj ili ribu... Fantastična kao prilog, ali i kao kompletan letnji obrok...
-
Zdravlje
Navike koje treba da izbacite pre 40. godine ako želite da živite duže
Kažu da život počinje u četrdesetoj, ali prema savetima dr Evana Levina, kardiologa iz Njujorka, za dug i zdrav život bilo bi mudro da se određenih navika rešite pre nego što zakoračite u petu deceniju.
Kako poboljšati zdravlje creva?
Zdravlje creva je od suštinskog značaja za celokupno zdravlje organizma, uključujući i zdravlje srca. Nutricionistkinja Viktorija Tejlor razgovara sa stručnjakom za zdravlje creva, dr Megan Rosi.
-
-
Putovanja
Najlepši letnji bioskopi na otvorenom širom Evrope
Od istorijskog trga u Beču do arhitektonske ikone u Barseloni, letnji bioskopi na otvorenom sve su popularniji način da se filmovi dožive na drugačiji, spektakularan način. Gledanje filma više nije rezervisano samo za kišne večeri – sve više ljudi bira projekcije pod vedrim nebom, u prelepim ambijentima širom Evrope.
Kaš: Neistražene lepote Turske
Kaş je mali, slikoviti grad na jugozapadu Turske, smešten na obali Sredozemnog mora u provinciji Antalija. Ovaj šarmantni gradić, nije daleko ni od egejske regije, a poznat je po svojoj autentičnoj atmosferi, bogatoj istoriji, prelepim plažama i kristalno čistom moru.
-
Preporučujemo
Spas od muva: Stavite kriške krastavca na prozore ovog leta
Stručnjaci u Velikoj Britaniji savetuju domaćinstvima da tokom leta stave kriške krastavca na prozorske daske kako bi se zaštitili od dosadnih muva u kući.
Spas za baštu tokom vrelih dana: Ovaj trik pomaže biljkama da prežive sušu
Kako temperature iz dana u dan rastu, mnogi vrtlari i ljubitelji biljaka pitaju se kako da zaštite svoje zelene površine od suše i ekstremne vrućine. Odgovor možda leži u potpuno prirodnom i lako dostupnom rešenju – vodi od gljiva.
-
Kursna lista
Kupovni Srednji Prodajni EUR 116.35 117.17 117.99 CHF 124.94 125.82 126.70 USD 99.65 100.35 101.06
-
Šta 25 godina istraživanja otkriva o starenju mozga?
Starenje mozga već decenijama izaziva interesovanje naučnika i javnosti. Sada je istraživački program koji je trajao 25 godina pružio ključne uvide o faktorima koji utiču na kognitivne sposobnosti tokom života.
02-06-2025 | 14:03 | Autor/Izvor: Naxi media, Earth.com
Foto: Bigstock, g_peshkova
Istraživanje se oslanjalo na podatke iz Lothian Birth Cohorts (LBC), koji su jedinstveno pratili kognitivne sposobnosti učesnika od detinjstva do osme decenije života. Ova dugoročna studija, pod vođstvom profesora Ijana Dierija i doktora Sajmona Koksa sa Univerziteta u Edinburgu, osporava uvrežene stavove i pruža novu perspektivu o starenju mozga.Uvid u starenje mozga
Jedan od ključnih nalaza istraživanja je da se gotovo polovina varijacija u rezultatima testova inteligencije u starijem dobu može pratiti do kognitivnih sposobnosti iz detinjstva. Ovo ukazuje na dubok i trajan uticaj ranog kognitivnog razvoja na kasnije faze života.
„Ono što je posebno fascinantno jeste da smo, čak i posle sedam decenija, pronašli korelaciju od oko 0,7 između rezultata testova inteligencije iz detinjstva i starijeg doba. To znači da je skoro polovina varijacija u inteligenciji kod starijih osoba već postojala u uzrastu od 11 godina“, istakao je profesor Dieri.Ovi nalazi ponovo pokreću debatu o odnosu prirode i sredine, podstičući interesovanje za razumevanje kako se genetika i faktori okoline prepliću u oblikovanju kognitivnih sposobnosti tokom života.
Nova saznanja o starenju mozga
Istraživanje je otkrilo nekoliko ključnih uvida koji menjaju tradicionalno razumevanje veze između starosti i kognitivnih funkcija:Velike individualne razlike: Starenje mozga se značajno razlikuje čak i kod ljudi iste starosne dobi. Ovo ukazuje na važnost bioloških, okolinskih i životnih faktora u oblikovanju kognitivnih putanja.
DNK metilacija kao prediktor: Istraživači su identifikovali obrasce DNK metilacije koji mogu predvideti rizik od smrtnosti, pružajući nove mogućnosti za istraživanje dugovečnosti i zdravstvenih ishoda.
Inteligencija iz detinjstva i dugovečnost: Nalazi ukazuju na to da osobe s višim kognitivnim sposobnostima u detinjstvu imaju bolje šanse za duži životni vek. Ovo dodatno naglašava važnost ranog obrazovanja i intelektualne stimulacije.
Istorijski značaj istraživanja
Istraživanje se oslanjalo na Škotske mentalne ankete iz 1932. i 1947. godine, koje su obuhvatile gotovo svu decu rođenu u Škotskoj 1921. i 1936. godine. Ova opsežna baza podataka omogućila je istraživačima da prate promene kognitivnih sposobnosti tokom čitavog životnog veka.
Faktori koji utiču na strukturu i funkciju mozga
Jedan od važnih aspekata istraživanja je ukazivanje na značajne razlike u zdravlju mozga među osobama iste starosne dobi. To postavlja pitanje: koji faktori doprinose tim razlikama i mogu li se oni modifikovati životnim navikama?
Istraživanje je takođe osporilo mnoge mitove o starenju mozga, menjajući način na koji razumemo kognitivni pad i ukazujući na efikasnije strategije i mere prevencije.„Naučili smo da ono što često smatramo ‘uzrocima’ kognitivnog pada u starosti, zapravo mogu biti ‘posledice’ ranijih razlika u kognitivnim sposobnostima. Ovo fundamentalno menja naš pristup intervencijama za očuvanje zdravlja mozga,“ izjavio je dr Koks.
Pravci za buduća istraživanja
Nalazi otvaraju nova pitanja: Kako kognitivne sposobnosti iz detinjstva utiču na životne izbore koji oblikuju zdravlje mozga? Koju ulogu imaju faktori sredine u očuvanju kognitivnih sposobnosti? Mogu li intervencije u srednjem dobu pomoći očuvanju kognitivnih funkcija u starosti?
Ova pitanja mogu dovesti do strategija koje promovišu kognitivno zdravlje tokom celog života, kao i do personalizovanih pristupa u upravljanju zdravljem mozga na osnovu individualnih kognitivnih istorija i okolinskih izloženosti, prenosi Earth.com. -
Pročitajte i...
Zašto čeznemo za morem? Moć mesta koja u nama bude nostalgiju
Nova studija pokazuje da se nostalgija često vezuje za mesta blizu vode. Ispostavilo se da su obale, jezera i reke mnogo češći izvori sećanja i emocionalne povezanosti nego šume, planine ili seoski pejzaži.
Mit o negativnim kalorijama: Zašto celer nije magično rešenje za dijetu?
Celer, često slavljen kao čudotvorna “hrana sa negativnim kalorijama”, zaista sadrži kalorije – i, uprkos popularnim mitovima, ne troši više energije na varenje nego što je pruža telu. Dakle, nije čarobna formula za mršavljenje.
Zašto vreme deluje kao da "leti" kako starimo?
Gotovo da nema osobe koja nije čula roditelja ili baku kako kaže: „Vreme sve brže prolazi“... Za dete od dvanaest godina, s druge strane, čekanje letnjeg raspusta može delovati beskonačno, a školski dan traje kao zauvek. Ta razlika između dečje beskrajne popodnevske dokolice i odraslog meseca koji proleti u trenu nije samo stvar percepcije - to je posledica načina na koji naš mozak meri vreme.
Istraživanje potvrdilo: Sir zaista može da izazove noćne more!
Neobični snovi i žive noćne more nakon konzumacije sira pred spavanje nisu retkost, ali dosad nije bilo mnogo naučnih dokaza koji bi povezali ovu pojavu sa ishranom.
-
Komentari
Komentara: 0
Postavi komentar: