Kako da prepoznate da unosite previše šećera? Ne ignorišite ovih pet signala!

Mnogi ne mogu da zamisle život bez slatkiša, pa često ne razmišljaju o tome da li na taj način unose previše šećera. Šećer je takođe često skriven i u nekim proizvodima za koje vam nikada ne bi palo na pamet da mogu da ga sadrže... Zato je važno obratiti pažnju na signale koje vam šalje vaše telo.

18-12-2024

|

10:17

|

Autor / Izvor: Naxi media, Vogue


Američko udruženje za srce (American Heart Association) preporučuje da ne unosimo više od 25 do 36 grama, odnosno oko 100 do 150 kalorija šećera dnevno, dok Svetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučuje najviše 50 grama dnevno, uz napomenu: najbolje bi bilo svesti taj unos na 25 grama, prenosi Vogue.

Uzimajući u obzir da limenka poznatog gaziranog soka sadrži 39 grama šećera, da čak i „zdrave“ namirnice, poput granole, sadrže oko 8 grama šećera, a grčki jogurt sa borovnicom 14 grama, očigledno je da ishrana obiluje skrivenim šećerima, što ove preporuke stavlja u sasvim drugačiji kontekst.

Konzumiranjem hrane koja sadrži šećer, većina nas unosi barem duplo više šećera nego što to preporuke dopuštaju. U suštini, ne radimo to namerno. Taj šećer je jednostavno skriven u slatkišima, kolačima i sokovima, kao i u mnogim prerađenim namirnicama, i nije ga uvek lako prepoznati na listi sastojaka.


Neki od termina koji ukazuju na dodati šećer, iako to na prvi pogled ne izgleda tako, su:

Saharoza: hemijski naziv za običan šećer
Glukoza, glukozni sirup ili dekstroza: često prisutni u prerađenoj hrani
Fruktoza: voćni šećer, koji se često nalazi u voćnom ili kukuruznom sirupu
Kukuruzni sirup (kukuruzni sirup s visokim sadržajem fruktoze): visoko prerađeni šećerni sirup koji se koristi u mnogim bezalkoholnim pićima
Maltoza: sladni šećer, često se nalazi u hlebu i pivu
Dekstroza: oblik glukoze
Laktoza: mlečni šećer koji se nalazi u mlečnim proizvodima
Inverzni šećer: šećer nastao razgradnjom saharoze, prisutan u mnogim konditorskim proizvodima
Med: često se smatra "prirodnim", ali to je ipak oblik šećera
Agavin sirup, javorov sirup ili sirup od pirinča: alternativni zaslađivači koji takođe sadrže šećer.

Ukratko: sve što se završava na „-oza“, kao i „sirupi“ i „zaslađivači“, gotovo uvek označava šećer.

Znakovi da unosite previše šećera

 

Nije ni čudo što nam unos šećera često izmiče kontroli, kaže dr Lela Ahlemann, specijalista dermatologije, flebologije, proktologije i nutricionizma, koja je izdvojila nekoliko potencijalnih znakova koji ukazuju da osoba konzumira previše šećera.

1. Gojenje i stalna glad


Nije tajna da šećer sadrži mnogo kalorija. Međutim, postoji još jedan razlog zašto se brzo gojimo od šećera: „Ako unosite previše šećera, stalno ste gladni“, objašnjava Ahlemann.


Razlog za to je što šećer kratkoročno podiže nivo glukoze u krvi, ali ne pruža dugotrajan osećaj sitosti zbog nedostatka vlakana. Stalna glad, koja vas tera da neprestano jedete, na kraju dovodi do gojenja. Svi znamo da je to znak prekomerne konzumacije šećera“, dodaje ona.


2. Akne

Kada jedemo šećer, ne raste samo nivo insulina, već i hormona u krvi koji se zove faktor rasta sličan insulinu 1, ili skraćeno IGF-1, kaže Ahlemann.
U kombinaciji sa insulinom, ovaj IGF-1 stimuliše lojne žlezde i prekomernu keratinizaciju u njihovom području, zbog čega dolazi do zapušavanja žlezda, što vodi do pojave bubuljica i upala – objašnjava.

3. Žudnja i promene raspoloženja

Nagli porast nivoa glukoze u krvi dovodi do oslobađanja insulina, često u tolikoj meri da se šećer u krvi ne spušta samo na normalan nivo, već ispod „osnovne vrednosti“, što izaziva relativnu hipoglikemiju i dovodi do žudnje za hranom. Kod nekih ljudi, to takođe uzrokuje promene raspoloženja i razdražljivost, objašnjava Ahlemann.

4. Upala i oslabljen imunitet


Telo normalno apsorbuje šećer preko tankog creva. Međutim, ako količina prostih šećera, poput glukoze i fruktoze, premaši kapacitet tankog creva, taj šećer završava u debelom crevu, objašnjava Ahlemann. Stručnjaci ističu da taj šećer u debelom crevu postaje hrana za bakterije koje tu prirodno postoje.
Selektivno hranjenje tih bakterija dovodi do njihove prekomerne proliferacije.

Problem je što, nažalost, te bakterije na svojoj površini nose endotoksine, takozvane lipopolisaharide. Ovi endotoksini mogu napustiti creva, ući u krvotok i izazvati "tihu upalu", koja ubrzava starenje organizma i slabi imunološki sistem, objašnjava ekspertkinja.


5. Ubrzano starenje

Naučno je dokazano da visok unos šećera dovodi do stvaranja takozvanih AGE-a, ili naprednih krajnjih proizvoda glikacije, objašnjava Ahlemann. Ona upoređuje ovaj efekat sa karamelizacijom: u našem kolagenu, vlakna bi idealno trebalo da teku paralelno, ali kada je tkivo saharificirano, dolazi do formiranja poprečnih veza u kolagenskom vezivnom tkivu, što ga čini krutim, lomljivim i sklonim degeneraciji. Što je još važnije, telo postaje manje sposobno da samo to popravlja. To znači da se kvalitet našeg kolagena smanjuje.