-
Poslednjih 5 pesama
- Oliver Dragojević - Moj Lipi Andjele
- Yu Rock Misija - Za milion godina
- Nina Badrić - Dodiri od stakla
- Moby Dick - Dužna si mi ostala
- Crvena jabuka - Neka Nova Jutra
-
-
Propuštene emisijeOstale emisije
-
Preporučujemo
Krem čorba od kukuruza
Ne baš popularna čorba, može lako da postane zvezda vaše trpeze, ako ranije niste imali priliku da je probate...
Piletina u sosu od pečuraka
Mnogo je onih koji vole ovu kombinaciju ukusa, ali često zaboravimo da pripremimo ovo jelo. Sledeći put kad vam ponestane ideja setite se ovog sjajnog i proverenog recepta.
-
Zdravlje
Letnja iscrpljenost zaista postoji, a evo kako da povratite energiju prema savetima lekara!
Osećate se umorno i bezvoljno? Niste jedini, jer istina je da visoke temperature zaista mogu da vas iscrpe. Taj osećaj ima i ime: letnja iscrpljenost. Prema rečima dr Roberta Klaflina, lekara opšte prakse i sportske medicine iz Arizone, uzrok ove pojave je kombinacija fizioloških reakcija i životnih navika.
Zašto je važno da negujemo prijateljstva i kada napunimo 50 godina?
Usamljenost nije samo stanje uma – ona može biti pitanje života i smrti. Barem tako tvrdi nova studija Harvarda.
-
-
Putovanja
Najpotcenjenija ostrva Evrope: Nova lista otkriva skrivena blaga
Meki pesak, tirkizno more i gotovo bez turista? Zvuči savršeno. Planiranje odmora na ostrvu može da bude izazov kada svi hrle na ista, preterano posećena mesta. Rezultat su viši troškovi putovanja, gužve i dugi redovi, a onda san o mirnoj izolaciji polako nestaje.Ipak, ponekad je lepo makar na kratko živeti u iluziji da imate svoje malo ostrvsko utočište.
Vintgar klisura: Neka vas lepote Slovenije očaraju ovog leta
Najlepše je kada leto, lepo vreme i dane odmora možemo maksimalno da iskoristimo. To znači da ne treba da svedemo svoje putovanje samo na klasično letovanje i boravak na plaži. Ako nam uslovi dozvoljavaju, idealno bi bilo da posetimo i neku interesantnu destinaciju. Jedna takva destinacija, koja nam je blizu, je prelepi Vintgar u Sloveniji.
-
Preporučujemo
Koliko dugo sveža piletina može da stoji u frižideru?
Piletina je jedna od najzastupljenijih namirnica u domaćinstvima, hranljiva je, zdrava i laka za pripremu. Ipak, zbog rizika od bakterijske kontaminacije, važno je čuvati ga na odgovarajući način.
Na kojoj temperaturi bi trebalo da peremo donji veš da bismo izbegli nakupljanje bakterija?
Donji veš koji se pere na temperaturama nižim od 60 stepeni može biti prepun bakterija, naročito na delovima koji dolaze u direktan kontakt s intimnim delovima tela. Stručnjaci objašnjavaju kako pravilno održavati higijenu ove vrste veša.
-
Kursna lista
Kupovni Srednji Prodajni EUR 116.35 117.17 118.00 CHF 123.66 124.53 125.41 USD 99.76 100.47 101.17
-
Naučnici otkrili novu krvnu grupu - najređu na svetu
Francuskinja sa karipskog ostrva Gvadelupe jedina je poznata osoba na svetu koja nosi novu krvnu grupu, nazvanu "Gwada negativ", saopštila je Francuska agencija za transfuziju krvi (EFS).
23-06-2025 | 13:18 | Autor/Izvor: Naxi media, Science Alert
Foto: Bigstock, Kateryna Novikova
Ovo značajno otkriće objavljeno je čak 15 godina nakon što su istraživači prvi put dobili uzorak krvi od pacijentkinje koja je prolazila kroz rutinske preoperativne analize, navodi EFS.
„EFS je upravo otkrio 48. krvnu grupu u svetu!“ saopštila je agencija putem društvene mreže LinkedIn. „Otkriće je početkom juna u Milanu zvanično priznalo i Međunarodno društvo za transfuziju krvi (ISBT).“
Do sada je ISBT priznavao 47 sistema krvnih grupa.
Kako je objasnio medicinski biolog Tijeri Peirar (Thierry Peyrard), koji je bio uključen u istraživanje, još 2011. godine kod pacijentkinje je otkriven „veoma neobičan“ antitelo. Međutim, tadašnja tehnička ograničenja nisu omogućavala dalje ispitivanje.
Zahvaljujući savremenim metodama, poput sekvenciranja DNK velikog protoka, naučnici su uspeli da reše misteriju 2019. godine, kada je potvrđena prisutnost genetske mutacije.
Pacijentkinja, koja je tada imala 54 godine i živela u Parizu, došla je na rutinsku analizu krvi u okviru priprema za hirurški zahvat, kada je antitelo prvi put detektovano.
„Ona je bez sumnje jedini poznat slučaj na svetu“, rekao je Peirar, dodajući da je ova žena „jedina osoba na svetu koja je kompatibilna sama sa sobom“.
Krvnu grupu je nasledila od oba roditelja, koji su nosili mutirani gen.
Naziv „Gwada negativ“ odnosi se na poreklo pacijentkinje i, kako Peirar objašnjava, „dobro zvuči na svim jezicima“, zbog čega se među stručnjacima brzo odomaćio.
ABO sistem krvnih grupa otkriven je još početkom 20. veka, ali zahvaljujući savremenim genetskim metodama, otkrivanje novih krvnih grupa poslednjih godina beleži ubrzan napredak.
Peirar i njegov tim sada se nadaju da će pronaći još ljudi sa istom krvnom grupom.
„Otkriće novih krvnih grupa omogućava bolju negu za pacijente sa retkim krvnim tipovima“, poručuju iz EFS-a. -
Pročitajte i...
Šta stvara divovske talase? Naučnici otkrivaju obrazac
januara 1995. godine zid vode visok oko 25 metara udario je u platformu Draupner u Severnom moru, ostavljajući prvi pouzdani zapis o tzv. “rogue wave” talasu na otvorenom moru. Taj događaj pokrenuo je intenzivna naučna istraživanja kako bi se shvatilo kako ovakvi retki giganti mogu nastati bez kršenja zakona fizike.
Deset mitova o ajkulama, i šta je zapravo istina
Ajkule su među najfascinantnijim i najpogrešnije shvaćenim stvorenjima na planeti. Decenijama ih mediji predstavljaju kao krvoločne predatore, a snimci njihovih "napada" gotovo uvek garantuju pažnju publike. Ipak, vreme je da se razdvoje činjenice od fikcije. Na osnovu više od 60 godina iskustva u posmatranju i snimanju morskog sveta, evo deset najčešćih mitova o ajkulama i odgovora na pitanje koliko u njima ima istine.
Naučnici stvorili „vremenski kristal“ pomoću džinovskih atoma!
Još 2012. godine, dobitnik Nobelove nagrade Frenk Vilček postavio je pitanje da li simetrija koja raspoređuje atome u običnim kristalima može biti narušena i u vremenu - stvarajući strukturu koja se samostalno ponavlja u beskonačnom ritmu.
Kako muzička obuka pomaže mozgu kako starimo?
Starenje donosi brojne promene koje utiču na sluh i obradu govora, posebno u bučnom okruženju. Međutim, nova istraživanja pokazuju da starije osobe koje su prošle kroz dugogodišnju muzičku obuku bolje obrađuju zvuk i govor od svojih vršnjaka koji nisu muzički obrazovani.
-
Komentari
Komentara: 0
Postavi komentar: