-
Poslednjih 5 pesama
- Tony Cetinski - Ko da je sudbina htjela
- Bajaga - S' Druge Strane Jastuka
- Colonia - Njeno ime ne zovi u snu
- Sergej Ćetković - Nazovi me
- Psihomodo Pop - Ja volim samo sebe
-
-
Propuštene emisijeOstale emisije
-
Preporučujemo
Pljeskavice od pasulja
Ako vam je možda dosadilo meso i žudite za nekim novim ukusima ovo je sjajna opcija za letnji ručak koji je ujedno i pun proteina.
Dijetalna kupus čorba
Ova čorba je bez mesa, mlečnih proizvoda i glutena – pa je kao takva pogodna za post, detoks ili dijetalne režime. Može se jesti gotovo u neograničenim količinama tokom dana, pa bez obzira na to da li držite dijetu ili ne, preporučuje se kao lagani obrok u toku letnjih dana...
-
Zdravlje
Kako visoke temperature i vlažnost vazduha utiču na krvni pritisak i srce?
Vremenske prilike mogu igrati značajnu ulogu u pogoršanju određenih zdravstvenih stanja. Visoke temperature i velika vlažnost vazduha posebno su rizični za osobe sa povišenim krvnim pritiskom i srčanim oboljenjima.
Upozorenje stručnjaka: Hrana sa najvećim rizikom od bakterije E. coli
Stručnjaci za bezbednost hrane otkrivaju koje proizvode treba izbegavati u prodavnici kako biste smanjili rizik od bolesti prenosivih hranom.
-
-
Putovanja
Šta sve vredi videti i doživeti u Firenci? 25 predloga iz prve ruke
Novinari prestižnog magazina Travel + Leisure zanimalo je kako najbolje doživeti Firencu, a odgovore su potražili kod onih koji ovaj grad najbolje poznaju - lokalaca. Od remek-dela renesanse do radionica za pravljenje paste i neodoljivog gelata, evo šta stanovnici ovog neverovatnog grada preporučuju da nikako ne propustite prilikom posete toskanskoj prestonici.
Najbolje niskobudžetne avio-kompanije u 2025. godini!
Putovanje s ograničenim budžetom ne mora da znači i odricanje od kvaliteta - a najnovija rang-lista Svetskih avio-nagrada (World Airline Awards) pokazuje koje niskobudžetne kompanije pružaju najbolju uslugu u 2025. godini.
-
Preporučujemo
Kako da limun ostane svež i do mesec dana? Ovi trikovi zaista funkcionišu!
Limun nije voće koje se kvari preko noći, ali ako se drži na sobnoj temperaturi, obično traje oko nedelju dana. I dok se i dalje može iskoristiti za čišćenje kada počne da omekšava, postoji mnogo jednostavniji način da mu produžite svežinu - i to bez mnogo muke.
Trikovi za čišćenje pločica u kupatilu: Dva proizvoda nikako ne treba da koristite!
Molly Woodward-Moor, poznata je na društvenim mrežama kao" ekspert za čišćenje" jer već godinama deli isprobane savete i trikove. Sada je podelila neke savete za čišćenje pločica u toaletu, a i potvrdila da postoje proizvodi koje bi svakako trebalo da izbegavamo pri čišćenju.
-
Kursna lista
Kupovni Srednji Prodajni EUR 116.39 117.21 118.03 CHF 123.58 124.45 125.33 USD 100.96 101.68 102.39
-
Muzika doslovno menja ritam našeg mozga!
Nova teorija otkriva kako naši moždani talasi rezonuju sa muzikom – i zašto nas ona pokreće.
13-05-2025 | 13:15 | Autor/Izvor: Naxi media, Science Alert
Foto: gstockstudio
Da li ste ikada imali osećaj da vas neka pesma „pogađa pravo u srce“? Možda to i nije samo metafora.
Nova teorija sugeriše da muziku ne doživljavamo samo kroz sluh – naši moždani talasi zapravo se sinhronizuju sa ritmom, tonovima i harmonijom pesama koje slušamo. Drugim rečima, muzika bukvalno ulazi u rezonancu sa našim telom.
Muzika se često naziva univerzalnim jezikom – ljudi iz različitih kultura instinktivno reaguju na ritam, a čak i mala deca spontano poskakuju u ritmu muzike. Prema teoriji neuronske rezonance (Neural Resonance Theory – NRT), muzičke strukture koje doživljavamo kao prijatne zapravo „odjekuju“ u obrascima moždanih talasa.
„Ova teorija sugeriše da muzika nije moćna samo zato što je čujemo, već zato što naši mozgovi i tela postaju muzika“, objašnjava Karolin Palmer, neurološkinja sa Univerziteta Mekgil u Kanadi. „To ima velike posledice za terapiju, obrazovanje i tehnologiju.“
Šta to konkretno znači?
Istraživači su u naučnom radu objavljenom u časopisu Nature Reviews Neuroscience prikazali kako različiti delovi mozga reaguju na različite aspekte muzike – od tempa do visine tona.
Sporiji moždani talasi (npr. u korteksu) usklađuju se s ritmom – bilo da se radi o otkucajima koje osećamo dok plešemo ili ritmu bubnja. Brži talasi reaguju na visinu tona – od dubokih do vrlo visokih zvukova – i to u različitim delovima slušanog sistema: od moždanog stabla do pužnice u unutrašnjem uhu.Rezultat?
Naš mozak doživljava muziku kao prirodan i prijatan obrazac, čak i ako nemamo nikakvo muzičko obrazovanje. Zato muzika ima moć da izazove zadovoljstvo i emocije – od najranijeg detinjstva do starosti.
Kako učimo ritam?
NRT prepoznaje i važnost kulture – jednostavni ritmovi, poput onih na koje instinktivno tapšemo ili njišemo bebu, pojavljuju se ranije i lakše. Složene ritmičke strukture (poput metra u određenim muzičkim tradicijama) uče se s vremenom, a mozak se s njima vremenom usklađuje – ovaj proces autori zovu podešavanje (attunement).
Teorija objašnjava i zašto osećamo potrebu da se pokrenemo kad čujemo određenu pesmu – fenomen poznat kao „groove“. Kada ritam malo odstupa od očekivanog, mozak mora da „popuni praznine“, i tada nastaje najizraženija želja za kretanjem. Ako ritam previše odstupa – pesma postaje konfuzna. Ako je previše predvidiva – postaje dosadna. Zato je, recimo, pop muzika često „taman“ u sredini.
Muzika kao alat za zdravlje i povezivanje
Ova teorija može da pruži važne uvide u neuroznanost i ljudsko ponašanje, kao i u veze između tela i uma. Istraživači ističu da muzika ima jedinstvenu moć da izrazi emocije, ojača veze među ljudima i doprinese očuvanju mentalnog zdravlja.
Drugim rečima, muzika ne samo da nas pokreće – ona nas i spaja, umiruje, leči i povezuje sa sobom i drugima. -
Pročitajte i...
Gen Z koristi ChatGPT kao terapiju - stručnjaci upozoravaju na rizike
Na društvenim mrežama sve je više primera ljudi koji koriste ChatGPT kao zamenu za psihoterapiju, uz tvrdnje da im svakodnevni razgovori sa četbotom pomažu više nego godine klasične terapije. Licencirani terapeuti, međutim, upozoravaju da korišćenje veštačke inteligencije na ovaj način sa sobom nosi mnoge rizike koji se često zanemaruju.
Istina ili mit? Da li zaista gutamo paukove tokom noći
Često nailazimo na podatak da ljudi tokom godine u snu pojedu u proseku osam paukova, ali realnost je sasvim drugačija.
Skriveni svet gljiva: Kako funkcionišu i zašto su nam neophodne?
Gljive su fascinantan, obilan i neophodan deo života na našoj planeti. Iako na prvi pogled mogu delovati kao jednostavni organizmi, njihova građa i funkcije su izuzetno složene - i naučnici i dalje otkrivaju nove podatke o njima.
Da li znate koja je to najređa krva grupa na svetu?
Ako ste ikada istraživali na internetu koja je najređa krvna grupa, verovatno ste naišli na više pitanja nego odgovora. Ukratko, najređa krvna grupa za koju svi znamo je AB.
-
Komentari
Komentara: 0
Postavi komentar: