-
Poslednjih 5 pesama
- Valentino - Pile moje
- Eva Braun - Sasvim obican dan
- Sandi Cenov - Ostat Cu Gospodin
- Aleksandra Radović - S Tobom Zauvek
- Zana - Ozenices se ti
-
-
Propuštene emisijeOstale emisije
-
Preporučujemo
Grčka musaka sa šampinjonima
Vrlo interesantna musaka koja će oduševiti sve ljubitelje šampinjona...
Osvežavajući voćni koktel!
Ovaj koktel je idealan i za nas i za decu jer ne sadrži alkohol. Osvežiće nas tokom vrućina, a svakako je savršena zamena za kupovne, industrijske sokove...
-
Zdravlje
Evo šta se dešava u telu tokom šest sati nakon prve jutarnje kafe
Mozak je izuzetno složen sistem, koji se neprestano prilagođava. Što češće konzumirate kafu, u mozgu se stvara veći broj adenozinskih receptora, zbog čega vam s vremenom može biti potrebno više kofeina da biste ostali budni nego kada ste prvi put počeli da je pijete u mlađim danima.
Šest znakova da vam nedostaje kalijum: Evo kako da ga nadoknadite
Kalijum je mineral koji se često zanemaruje, iako ima presudnu ulogu u funkcionisanju tela – od pravilnog rada mišića i srca, do regulacije krvnog pritiska i održavanja ravnoteže tečnosti. Njegov dovoljan unos može imati veći efekat na snižavanje pritiska čak i od smanjenja unosa soli, zbog čega je važno prepoznati signale koje telo šalje kada mu ovog minerala nedostaje.
-
-
Putovanja
Da li je ovo najbolji grad za stanovanje u 2025. godini?
Beč je ponovo dospeo u žižu međunarodne pažnje zahvaljujući izuzetnom kvalitetu života – ali ovog puta sa posebnim naglaskom na stanovanje. Prema najnovijem izdanju prestižnog magazina Monocle, austrijska prestonica proglašena je najboljim gradom na svetu za stanovanje u 2025. godini.
Velika vest: Avio-kompanije u Evropi više neće smeti da naplaćuju ručni prtljag
Putnici u EU uskoro će moći da ponesu kabinski prtljag bez dodatne nadoknade, a evo šta za sada znamo...
-
Preporučujemo
Koliko je dovoljno? Proverite da li koristite previše deterdženta prilikom pranja u veš mašini
Ako vam se dešava da odeća nakon pranja u veš mašini deluje grubo, kruto ili neprijatno na dodir – iako je naizgled čista i mirišljava – možda niste ni svesni da koristite previše deterdženta. Prekomerna količina praška ili tečnog sredstva ne znači nužno bolje pranje, a često može imati suprotan efekat: vlakna postaju tvrđa, koža iritirana, a mašina se dodatno opterećuje. Vreme je da proverite – možda je manje zapravo više kada je deterdžent u pitanju.
Sunčani dani – idealno vreme za pranje zavesa, ali koliko često bi to trebalo da radimo?
Leto je donelo sunčane i tople dan, što znači da je pravo vreme za pranje zavesa. Ipak, mnogi nisu sigurni koliko često bi trebalo da ih peru. Stručnjaci za čišćenje upozoravaju da prljave zavese mogu zadržavati prašinu, alergene i neprijatne mirise, čineći prostor nezdravim i vizuelno neurednim.
-
Kursna lista
Kupovni Srednji Prodajni EUR 116.32 117.14 117.96 CHF 124.52 125.40 126.27 USD 98.69 99.38 100.08
-
Muzika doslovno menja ritam našeg mozga!
Nova teorija otkriva kako naši moždani talasi rezonuju sa muzikom – i zašto nas ona pokreće.
13-05-2025 | 13:15 | Autor/Izvor: Naxi media, Science Alert
Foto: gstockstudio
Da li ste ikada imali osećaj da vas neka pesma „pogađa pravo u srce“? Možda to i nije samo metafora.
Nova teorija sugeriše da muziku ne doživljavamo samo kroz sluh – naši moždani talasi zapravo se sinhronizuju sa ritmom, tonovima i harmonijom pesama koje slušamo. Drugim rečima, muzika bukvalno ulazi u rezonancu sa našim telom.
Muzika se često naziva univerzalnim jezikom – ljudi iz različitih kultura instinktivno reaguju na ritam, a čak i mala deca spontano poskakuju u ritmu muzike. Prema teoriji neuronske rezonance (Neural Resonance Theory – NRT), muzičke strukture koje doživljavamo kao prijatne zapravo „odjekuju“ u obrascima moždanih talasa.
„Ova teorija sugeriše da muzika nije moćna samo zato što je čujemo, već zato što naši mozgovi i tela postaju muzika“, objašnjava Karolin Palmer, neurološkinja sa Univerziteta Mekgil u Kanadi. „To ima velike posledice za terapiju, obrazovanje i tehnologiju.“
Šta to konkretno znači?
Istraživači su u naučnom radu objavljenom u časopisu Nature Reviews Neuroscience prikazali kako različiti delovi mozga reaguju na različite aspekte muzike – od tempa do visine tona.
Sporiji moždani talasi (npr. u korteksu) usklađuju se s ritmom – bilo da se radi o otkucajima koje osećamo dok plešemo ili ritmu bubnja. Brži talasi reaguju na visinu tona – od dubokih do vrlo visokih zvukova – i to u različitim delovima slušanog sistema: od moždanog stabla do pužnice u unutrašnjem uhu.Rezultat?
Naš mozak doživljava muziku kao prirodan i prijatan obrazac, čak i ako nemamo nikakvo muzičko obrazovanje. Zato muzika ima moć da izazove zadovoljstvo i emocije – od najranijeg detinjstva do starosti.
Kako učimo ritam?
NRT prepoznaje i važnost kulture – jednostavni ritmovi, poput onih na koje instinktivno tapšemo ili njišemo bebu, pojavljuju se ranije i lakše. Složene ritmičke strukture (poput metra u određenim muzičkim tradicijama) uče se s vremenom, a mozak se s njima vremenom usklađuje – ovaj proces autori zovu podešavanje (attunement).
Teorija objašnjava i zašto osećamo potrebu da se pokrenemo kad čujemo određenu pesmu – fenomen poznat kao „groove“. Kada ritam malo odstupa od očekivanog, mozak mora da „popuni praznine“, i tada nastaje najizraženija želja za kretanjem. Ako ritam previše odstupa – pesma postaje konfuzna. Ako je previše predvidiva – postaje dosadna. Zato je, recimo, pop muzika često „taman“ u sredini.
Muzika kao alat za zdravlje i povezivanje
Ova teorija može da pruži važne uvide u neuroznanost i ljudsko ponašanje, kao i u veze između tela i uma. Istraživači ističu da muzika ima jedinstvenu moć da izrazi emocije, ojača veze među ljudima i doprinese očuvanju mentalnog zdravlja.
Drugim rečima, muzika ne samo da nas pokreće – ona nas i spaja, umiruje, leči i povezuje sa sobom i drugima. -
Pročitajte i...
Ruski rudari pronašli bubašvabu staru 40 miliona godina
Fosilizovani insekt otkriven je u komadu ćilibara u Kalinjingradskoj oblasti.
Da li korišćenje veštačke inteligencije „zaglupljuje“? Evo šta kažu naučnici
Otkad se pojavio ChatGPT pre skoro tri godine, uticaj veštačke inteligencije (AI) na učenje postao je jedna od najvažnijih tema u oblasti obrazovanja. Da li je AI koristan alat za personalizovano učenje – ili prečica do ocene?
Zašto ptice imaju neobičan apetit i obožavaju kiselu hranu?
Dok većina sisara instinktivno izbegava kiselu hranu, crvendać bez problema pojede bobice koje su toliko kisele da bi većini ljudi naterale suze na oči. Kako ptice uspevaju da podnesu takve količine kiseline?
Gen Z koristi ChatGPT kao terapiju - stručnjaci upozoravaju na rizike
Na društvenim mrežama sve je više primera ljudi koji koriste ChatGPT kao zamenu za psihoterapiju, uz tvrdnje da im svakodnevni razgovori sa četbotom pomažu više nego godine klasične terapije. Licencirani terapeuti, međutim, upozoravaju da korišćenje veštačke inteligencije na ovaj način sa sobom nosi mnoge rizike koji se često zanemaruju.
-
Komentari
Komentara: 0
Postavi komentar: