Uskrs širom sveta

Iako postoji razlika u datumu, kada je reč o obeležavanju Uskrsa katoličke i pravoslavne crkve, možda će vam biti interesantno da saznate kako se on slavi i u zemljama gde je hrišćanstvo najzastupljenija religija.

30-04-2016

|

10:03

|

Autor / Izvor: Naxi media

Katolički Uskrs se slavi pre pravoslavnog.


Bugarska i Rumunija

Na Veliku subotu stavljaju se brašno, so, kvasac i bojena jaja na prozore, a od tih sastojaka se prvog ponedeljka zamesi hleb kako bi predstojeća godina bila plodna.

Brazil

U pokrajini Minas na Veliku subotu ljudi džepove pune komadićima kvarca koji se na Vaskrs ostavljaju kod kuće – za sreću.

Rusija

Na Veliki petak je strogi post, niko ne peva, smatra se neumesnim i bilo kakvo smejanje ili radovanje. U nedelju, na Uskrs niko ni sa kim ne sme da bude u svađi, pa je ovo period velikih praštanja i molbi za oproštaje. Ljubljenje je pri tom obavezno.

Laponija

Uz pesmu i ples stanovnici se igraju sa snegom, pravi se Sneško Belić i slave Isusovo vaskrsnuće i buđenje prirode.

Češka

Od vrbinog granja na poseban način isprepletu se "pomlazke" (kao korbači) kojima na Pobusani ponedeljak momci simbolički "šibaju" devojke. Veruje se da svakom ko je dobio pomlazkom to donosi mladost, zdravlje i plodnost. 

Norveška

Norvežani veruju da će se na Vaskrs rešiti ubistva, pa je tokom ovog praznika akcenat na rešavanju ubistava, misterija, detektivskim pričama... Na TV programu su zastupljeni detektivski filmovi, štampa objavljuje kriminalističke priče. Na Veliku subotu u džepovima nose komadiće beskvasnog hleba umotanog u belo platno kako bi ga pojeli u ponoć. Običaj je bio čest i u vikinško doba. 

Grčka

Pravoslavni Uskrs je jedan od najznačajnijij praznika u Grčkoj. Pripreme za proslavu Hristovog Vaskrsenja počinju na Veliki četvrtak. Na ovaj dan domaćice tradicionalno pripremaju cureki (penasti sladak, hleb s mlekom, maslacem i jajima) đevreke i jaja obojena u crveno. Ova jaja simbolizuju sam čin ponovnog rađanja dok crvena boja označava Hristovu krv. Veliki Petak je ipak najsvetiji dan Velike Nedelje i najveći dan žalosti. Budući da je dan žalosti, žene izbegavaju obavljanje kućnih poslova. Žene i deca odlaze u crkvu da ukrase plaštanicu cvećem, koja se iste večeri iznosi na litiji. U subotu ujutru počinju pripreme za prazničnu večeru i priprema se tradicionalna čorba, magirica. Malo pre ponoći, vernici odlaze u crkvu držeći bele sveće, koje se pale Svetim plamenom uz pomoć sveštenika.


Španija

Splavovi plutaju s ukrašenim figurama iz biblijske priče o Vaskrsu, a slavi se uz povorke i gozbe.