-
Poslednjih 5 pesama
- Boris Novković - Tamara
- Kemal i Oliver - Nije htjela
- Bajaga - Zivot je Nekad Siv Nekad Zut
- Crvena jabuka - Tvoga srca vrata
- Sergej Ćetković - Ko Li Te Sad Miluje
-
-
Propuštene emisijeOstale emisije
-
Preporučujemo
Palenta sa semenkama
Ako ste ljubitelj palente sa sirom ili pavlakom možda ćete poželeti da isprobate nešto novo i drugačije... Ako, ipak niste ljubitelj ove vrste obroka ovaj recept može prijatno da vas iznenadi.
Krompir sa slaninom i belim lukom
Pripremite danas zapečeni mladi krompir sa belim lukom i slaninom. Ovo je pravo prolećno jelo koje će uz zelenu salatu i mladi luk biti još ukusnije, a mnoge će vratiti u detinjstvo.
-
Zdravlje
Efekti nedostatka sna na telo!
Nedovoljno sna iscrpljuje mentalne sposobnosti i ugrožava fizičko zdravlje. Nauka je povezala hroničan nedostatak sna sa brojnim zdravstvenim problemima – od gojenja do oslabljenog imunog sistema. Ako ste ikada proveli noć prevrćući se u krevetu, znate kako ćete se osećati sutradan: umorno, razdražljivo i dezorijentisano. Ali, redovno uskraćivanje preporučenih 7 do 9 sati sna ima mnogo ozbiljnije posledice od pukog jutarnjeg umora.
Devet napitaka koje treba da izbegavate ako vodite računa o zdravlju
Neka pića koji mnogi od nas svakodnevno kozumiraju predstavljaju rizik za zdravlje. Možda smatramo da su neka zdravija i bolja opcija od gaziranih pića, ali neki podaci govore suprotno.
-
Putovanja
Najdinamičniji gradovi sveta: London opet na vrhu, a evo ko ga prati!
Redakcija magazina Time Out donosi pregled najuspešnijih urbanih sredina na osnovu opsežnog istraživanja IESE Cities in Motion indeksa.
Ova udaljena italijanska regija biće domaćin „najčarobnije žurke na svetu“ ove godine
Detour Discotheque je do sada organizovao spektakularne žurke na vrhovima planina i udaljenim ostrvima, a sada stiže u Apuliju!
-
Preporučujemo
Koje su to najčešće greške koje pravimo kad peremo veš u veš mašini?
Iako pranje veša deluje kao rutinska aktivnost, mnogi od nas prave uobičajene greške koje utiču na miris, dugotrajnost i izgled odeće. Jedna od najčešćih zabluda ogleda se u korišćenju previše omekšivača ili deterdženta, kao i u pogrešnom izboru temperature pranja.
Pet biljaka za prelepo prolećno dvorište bez mnogo održavanja
Proleće je pravo vreme da udahnete novi život svom dvorištu – bilo da raspolažete prostranim vrtom ili malim zelenim kutkom. Sadnja biljaka koje ne zahtevaju previše nege odličan je način da oplemenite prostor bez dodatnog opterećenja. Donosimo vam pet idealnih biljaka koje će uneti boju, miris i eleganciju u vaše dvorište, a pritom ne traže mnogo pažnje.
-
Kursna lista
Kupovni Srednji Prodajni EUR 116.37 117.19 118.01 CHF 124.22 125.10 125.97 USD 102.31 103.04 103.76
-
Svetski dan kokica: Obavezno ga proslavite danas
Postoji neraskidiva veza između kokica, filmova i serija, a ako ste ljubitelj ove zdrave grickalice, danas posebno nemojte da zaboravite da ih pripremite.
19-01-2024 | 10:48 | Autor/Izvor: Naxi media
Foto: Bigstock, mikeledray
Osoba koja je izumela aparat za kokice bila je Čarls Kritors (Charles Cretors). Inspiraciju za stvaranje prvog aparata za kokice dobio je kada je nabavio aparat za pečenje kikirikija kako bi proširio asortiman svoje prodavnice. Nije bio zadovoljan postojećim aparatom, pa ga je potpuno redizajnirao. Nakon preseljenja u Čikago, 2. decembra 1885. godine kupio je licencu koja mu je omogućila da testira svoj novi aparat ispred svoje radnje.
Kritorsov aparat za kokice koristio je ulje za prženje kokica i kikirikija, pokretan malom parnom mašinom. Ovaj uređaj predstavljao je prvi automatizovani aparat za kokice, koji je patentiran 1893. godine. Iste godinu, Kritors je svoj izum predstavio na Svetskom sajmu u Čikagu, gde je postigao veliki uspeh i privukao pažnju posetilaca svojim neodoljivim mirisom vrućih kokica i kikirikija.Do početka 20. veka, Čarls Kritors je stvorio inovativnu mobilnu mašinu za pravljenje kokica koju su ljudi gurali ili su je vukli konji. Ove nove mašine nisu samo bile funkcionalne, već su takođe privlačile pažnju svojim izgledom, jer su imale veselu maskotu i parnu pištaljku koja je obaveštavala ljubitelje kokica da je mašina stigla u njihovu blizinu. Kako je u tom periodu masovno počela da se koristi električna energija, Kritors je osmislio i aparat za kokice sa električnim motorom.
Uz rast popularnosti filmova tokom 1920-ih i Velike depresije, kokice su postale pristupačna i izuzetno omiljen agrickalica. Zbog toga je 1938. godine, Kritors dizajnirao aparat za kokice koji je mogao da proizvodi velike količine, zadovoljavajući potražnju za kokicama koje su se prodavale u bioskopima.
Šta o kokicama kažu nutricionisti?Godinama unazad nutricionisti tvrde da su kokice izvanredan izbor za užinu, ističući njihovu izuzetnu hranljivost zbog visokog sadržaja vlakana i antioksidansa polifenola koji podržava imunološki sistem. Važno je samo da ih spremate na vrlo malo ulja i da ih ne dodajete previše soli.
Kokice obiluju vitaminima B grupe i sadrže značajne količine minerala kao što su kalijum, fosfor i magnezijum. Ono što ih dodatno izdvaja od drugih grickalica jeste odsustvo aditiva. Ipak, to ne važi za industrijske kokice i kokice koje se pripremaju u mikrotalasnoj pećnici... Uvek pre birajte običan kukuruz kokičar koji možete da pripremite u svojoj kuhinji.
Evolucija kokica
Danas se kokice pripremaju na različite načine, a često im se dodaju i začini poput čilija, karija, suvog začina ili belog luka u granulama... Omiljene su kokice pripremljene na puteru ili na kokosovom ulju. A ako ipak preferirate slatko, na internetu danas možete da pronađete mnogobrojne recepte za slatke kokice sa čokoladom ili kikiriki puterom.
Danas obavezno uživajte uz kokice i pustite svoj omiljeni film! -
Pročitajte i...
Zemlja se sve sporije okreće – i to bi moglo da objasni zašto danas imamo kiseonik
Rotacija Zemlje usporava još od njenog nastanka pre oko 4,5 milijardi godina, a dani na našoj planeti postaju sve duži. Iako su te promene gotovo neprimetne na ljudskoj vremenskoj skali, tokom milijardi godina imale su značajne posledice – uključujući i pojavu kiseonika u Zemljinoj atmosferi, pokazuje istraživanje objavljeno 2021. godine.
Kako se određuje cena umetničkih dela? Faktori koji prave razliku
Procena vrednosti umetničkih dela je složen proces koji uključuje analizu različitih faktora koji utiču na varijacije u cenama. Umetnička dela su po prirodi heterogena i razlikuju se prema starosti umetnika, veličini dela, tehnici, žanru, poreklu, kao i pominjanjima u literaturi ili izlaganjima na izložbama.
Naučnici tvrde da su otkrili novu boju koju ljudsko oko nikada ranije nije videlo
Po prvi put, moguće je da su ljudi ugledali deo spektra boja koji se inače nalazi izvan granica naše percepcije – uključujući „plavo-zelenu boju neviđene zasićenosti“.
Slavimo Svetski dan knjige: Koliko često čitate?
Danas, 23. aprila obeležava se Svetski dan knjige i autorskih prava.
-
Komentari
Komentara: 0
Postavi komentar: