-
Poslednjih 5 pesama
- Željko Joksimović - Mozda Je To Ljubav
- Plavi orkestar - Ako su to samo bile laži
- Galija - Kad me pogledaš
- Tose I Antonija - Volim Osmjeh Tvoj
- Dado Topić - Slobodan Covjek
-
-
Propuštene emisijeOstale emisije
-
Preporučujemo
Pasta sa lososom
Ovo je pasta koja će vas oduševiti i probuditi sva vaša čula. Uživajte u ovom jednostavnom obroku uz čašu hladne limunade ili kvalitetnog belog vina...
-
Zdravlje
Devet napitaka koje treba da izbegavate ako vodite računa o zdravlju
Neka pića koji mnogi od nas svakodnevno kozumiraju predstavljaju rizik za zdravlje. Možda smatramo da su neka zdravija i bolja opcija od gaziranih pića, ali neki podaci govore suprotno.
Šta tvrdi nauka: Da li je kolagen zaista najmoćniji suplement?
Poslednjih godina kolagen koristi sve veći broj ljudi, a njegovoj popularnosti dodatno doprinose poznate ličnosti i influenseri, svakodnevno promovišući ideju o njegovom čudotvornom dejstvu na nokte, kožu i kosu.
-
Putovanja
Najdinamičniji gradovi sveta: London opet na vrhu, a evo ko ga prati!
Redakcija magazina Time Out donosi pregled najuspešnijih urbanih sredina na osnovu opsežnog istraživanja IESE Cities in Motion indeksa.
Ova udaljena italijanska regija biće domaćin „najčarobnije žurke na svetu“ ove godine
Detour Discotheque je do sada organizovao spektakularne žurke na vrhovima planina i udaljenim ostrvima, a sada stiže u Apuliju!
-
Preporučujemo
Pet biljaka za prelepo prolećno dvorište bez mnogo održavanja
Proleće je pravo vreme da udahnete novi život svom dvorištu – bilo da raspolažete prostranim vrtom ili malim zelenim kutkom. Sadnja biljaka koje ne zahtevaju previše nege odličan je način da oplemenite prostor bez dodatnog opterećenja. Donosimo vam pet idealnih biljaka koje će uneti boju, miris i eleganciju u vaše dvorište, a pritom ne traže mnogo pažnje.
Efikasna rešenja za uklanjanje neprijatnih mirisa u frižideru
Sigurno ste se bar nekad susreli sa neprijatnim mirisima koji dolaze iz frižidera. Čak iako ste prečistili sve i izbacili hranu, moguće je da je frižider zadržao neprijatan miris. Iapk moguće je rešiti se neprijatnih mirisa u frižideru i kanti koristeći prirodne metode koje će vaš dom ispuniti prijatnim mirisom.
-
Kursna lista
Kupovni Srednji Prodajni EUR 116.39 117.21 118.03 CHF 124.08 124.96 125.83 USD 102.28 103.01 103.73
-
Slavimo Međunarodni dan kafe!
Bilo da preferirate domaću kafu, čisti espresso, americano, latte ili kapućino; hladnu, bez kofeina, instant ili filtriranu – Dan kafe je svakako sjajna prilika da uživate u ovom divnom napitku.
01-10-2024 | 11:49 | Autor/Izvor: Naxi media, Days of the year
Foto: Bigstockphoto-manera
Iako se neki neće usaglasiti sa ovim stavom, većina ljudi ipak misli da kafa ima izvanredan ukus. Osim toga, mnogi su svesni činjenice da kafa može da nam pruži potrebnu dozu energije. Uostalom, zato većina ljudi započne jutro šoljom kafe, zar ne?
Međutim, ono što mnogi možda ne znaju je da blagodeti kafe prevazilaze samo podizanje nivoa energije zahvaljujući kofeinu.
Kafa može da pomogne i u sagorevanju masti jer je dokazano da ubrzava metabolizam čak do 11 procenata. Ne samo to, već je praktično napitak bez kalorija, bar kada se pije crna, bez dodatog mleka ili šećera.
Takođe, kafa sadrži brojne esencijalne sastojke, uključujući niacin, magnezijum (vitamin B3), kalijum, mangan, pantotensku kiselinu (vitamin B5) i riboflavin (vitamin B2). A ako to nije dovoljno, kafa se smatra najvećim izvorom antioksidanasa u ishrani zapadnog sveta.
Kafa je takođe pokazala značajan uticaj na fizičku sposobnost. Pored toga, studija objavljena od strane Harvarda pokazuje da kafa može pomoći u borbi protiv depresije, kao i u podizanju opšteg raspoloženja i osećaja sreće.
Istorija Međunarodnog dana kafe
Međunarodni dan kafe je savršena prilika da se osvrnemo na dugu istoriju ovog napitka. Bilo da je zovu „Joe“, „Java“, „Dirt“, „Brew“, „Cuppa“ ili „Daily Grind“, kafa nam dolazi sa bogatom istorijom.
Smatra se da su svojstva zrna kafe prvi put otkrivena u Etiopiji. Zrno kafe je zapravo seme koje se nalazi unutar ploda kafe, poznatog i kao bobica ili trešnja. Legenda kaže da je pastir iz 9. veka primetio kako su koze postale živahnije nakon što su jele plodove kafe, pa je odlučio da eksperimentiše.
Kafa je prvi put postala popularna u arapskom svetu, verovatno oko 15. veka, a zatim se proširila na Aziju, Italiju, Evropu i Amerike – sve do šolje kafe koju sada držite u ruci!
Ipak, tek pre oko 50 godina, treći talas kafeterija počeo je da se pojavljuje na sceni. Ove specijalne kafeterije su se fokusirale na kvalitetnu kafu – od zrna do prženja i individualnog procesa kuvanja. Tako je kultura kafe evoluirala u nešto posebno.
Koren Međunarodnog dana kafe može se pratiti do 1983. godine, kada je održan događaj u Japanu iniciran od strane Asocijacije svih japanskih kafedžija. Međunarodna organizacija za kafu u Kini je proslavljala sopstvenu verziju dana kafe još od 1997. godine, a ovaj praznik je postao godišnja tradicija u aprilu 2001. godine.
U Sjedinjenim Američkim Državama, ovaj dan, ponekad nazvan „Nacionalni dan kafe“ ili jednostavno „Dan kafe“, privlači pažnju od 2005. godine. Međutim, prvi put je termin „Međunarodni dan kafe“ upotrebljen u reklami 2009. godine za najavu Festivala kafe u Nju Orleansu. Tajvan je svoju prvu proslavu ovog dana imao iste godine.
Međunarodni dan kafe je zvanično priznat 2015. godine od strane Međunarodne organizacije za kafu. Ovaj dan je promovisan u Milanu, kako bi se podigla svest o teškom položaju uzgajivača kafe i promovisala fer trgovina.
S obzirom na to da ne postoji jedno telo koje upravlja ovim praznikom, neke zemlje proslavljaju Međunarodni dan kafe na različite datume. Najčešći su 29. septembar i 1. oktobar, ali je posebno interesantno da u nekim zemljama proslava kreće od aprila do avgusta. Dobra vest je da se kafa slavi širom sveta, tokom više meseci u godini!
Dakle, kada danas uživajte posebno u svojoj šolji kafe, udahnite njen miris, osetite njen bogat i pun ukus i setite se njene priče – ali pre svega, uživajte! -
Pročitajte i...
Zemlja se sve sporije okreće – i to bi moglo da objasni zašto danas imamo kiseonik
Rotacija Zemlje usporava još od njenog nastanka pre oko 4,5 milijardi godina, a dani na našoj planeti postaju sve duži. Iako su te promene gotovo neprimetne na ljudskoj vremenskoj skali, tokom milijardi godina imale su značajne posledice – uključujući i pojavu kiseonika u Zemljinoj atmosferi, pokazuje istraživanje objavljeno 2021. godine.
Kako se određuje cena umetničkih dela? Faktori koji prave razliku
Procena vrednosti umetničkih dela je složen proces koji uključuje analizu različitih faktora koji utiču na varijacije u cenama. Umetnička dela su po prirodi heterogena i razlikuju se prema starosti umetnika, veličini dela, tehnici, žanru, poreklu, kao i pominjanjima u literaturi ili izlaganjima na izložbama.
Naučnici tvrde da su otkrili novu boju koju ljudsko oko nikada ranije nije videlo
Po prvi put, moguće je da su ljudi ugledali deo spektra boja koji se inače nalazi izvan granica naše percepcije – uključujući „plavo-zelenu boju neviđene zasićenosti“.
Slavimo Svetski dan knjige: Koliko često čitate?
Danas, 23. aprila obeležava se Svetski dan knjige i autorskih prava.
-
Komentari
Komentara: 0
Postavi komentar: