-
Poslednjih 5 pesama
- Djordje Balašević - Ne Lomite Mi Bagrenje
- Leo Martin - Ima Vremena
- Valentino - Ne daj mi da govorim u snu
- Vlado Georgiev - Reci mi da znam
- Severina - Virujen u te
-
-
Propuštene emisijeOstale emisije
-
Preporučujemo
Palenta sa semenkama
Ako ste ljubitelj palente sa sirom ili pavlakom možda ćete poželeti da isprobate nešto novo i drugačije... Ako, ipak niste ljubitelj ove vrste obroka ovaj recept može prijatno da vas iznenadi.
Krompir sa slaninom i belim lukom
Pripremite danas zapečeni mladi krompir sa belim lukom i slaninom. Ovo je pravo prolećno jelo koje će uz zelenu salatu i mladi luk biti još ukusnije, a mnoge će vratiti u detinjstvo.
-
Zdravlje
Efekti nedostatka sna na telo!
Nedovoljno sna iscrpljuje mentalne sposobnosti i ugrožava fizičko zdravlje. Nauka je povezala hroničan nedostatak sna sa brojnim zdravstvenim problemima – od gojenja do oslabljenog imunog sistema. Ako ste ikada proveli noć prevrćući se u krevetu, znate kako ćete se osećati sutradan: umorno, razdražljivo i dezorijentisano. Ali, redovno uskraćivanje preporučenih 7 do 9 sati sna ima mnogo ozbiljnije posledice od pukog jutarnjeg umora.
Devet napitaka koje treba da izbegavate ako vodite računa o zdravlju
Neka pića koji mnogi od nas svakodnevno kozumiraju predstavljaju rizik za zdravlje. Možda smatramo da su neka zdravija i bolja opcija od gaziranih pića, ali neki podaci govore suprotno.
-
-
Putovanja
Ovaj gradić proglašen je najlepšim priobalnim mestom na svetu!
Prestižni magazin Architectural Digest sastavio je listu najlepših priobalnih gradova sveta, a na samom vrhu našao se Camogli, slikoviti gradić na severozapadu Italije, nadomak Đenove.
Najdinamičniji gradovi sveta: London opet na vrhu, a evo ko ga prati!
Redakcija magazina Time Out donosi pregled najuspešnijih urbanih sredina na osnovu opsežnog istraživanja IESE Cities in Motion indeksa.
-
Preporučujemo
Koje su to najčešće greške koje pravimo kad peremo veš u veš mašini?
Iako pranje veša deluje kao rutinska aktivnost, mnogi od nas prave uobičajene greške koje utiču na miris, dugotrajnost i izgled odeće. Jedna od najčešćih zabluda ogleda se u korišćenju previše omekšivača ili deterdženta, kao i u pogrešnom izboru temperature pranja.
Pet biljaka za prelepo prolećno dvorište bez mnogo održavanja
Proleće je pravo vreme da udahnete novi život svom dvorištu – bilo da raspolažete prostranim vrtom ili malim zelenim kutkom. Sadnja biljaka koje ne zahtevaju previše nege odličan je način da oplemenite prostor bez dodatnog opterećenja. Donosimo vam pet idealnih biljaka koje će uneti boju, miris i eleganciju u vaše dvorište, a pritom ne traže mnogo pažnje.
-
Kursna lista
Kupovni Srednji Prodajni EUR 116.37 117.19 118.01 CHF 124.22 125.10 125.97 USD 102.31 103.04 103.76
-
Rekordna poseta Noći istraživača
Trinaestu Evropsku noć istraživača, koja je ovog petka i subote održana u dvadeset šest gradova širom Srbije, obeležilo je veliko naučno druženje koje je samo u Beogradu privuklo 30.000 posetilaca svih uzrasta.
01-10-2018 | 10:42 | Autor/Izvor: Naxi media-PR tim Noći istraživača
Foto: Bigstock-Milkos
Prvi put ove godine Evropska noć istraživača odvijala se u pojedinim gradovima tokom dve večeri, a mali i veliki ljubitelji nauke bili su u prilici da kroz brojne sadržaje upoznaju srpske naučnike i njihove odvažne istraživačke zadatke, kao i da uz niz eksperimenata sami preispitaju značaj nauke u svakodnevnom životu.
Prema procenama organizatora Beograd je ove godine zabeležio rekordnu posetu u Evropskoj noći istraživača. Tokom dve večeri naučnoj avanturi na čak šesnaest gradskih lokacija pridružilo se 30.000 posetilaca! Niš je ljubav prema nauci dokazao privlačeći izvanrednih 8.000 posetilaca tokom druženja u petak veče, dok je u Pomoravlju, sa sadržajima u Jagodini, Ćupriji, Svilajncu i Despotovcu zabeleženo 4.500, a u Inđiji 1.500 poseta! Uzbudljivo je bilo i u Leskovcu, Novom Pazaru, Čačku i Smederevu, kao i u ostalim gradovima u kojima su poslednji septembarski vikend obeležile istraživačka znatiželja i radost.
Baš kao i prethodnih godina, svi sadržaji u okviru Evropske noći istraživača bili su i ovog puta besplatni za sve posetioce.
Evropska Noć istraživača u Srbiji finansirana je iz programa „HORIZON 2020“ koji predstavlja najveći program Evropske unije za istraživanje i inovacione delatnosti, a u okviru potprograma Marija Sklodovska-Kiri. Sva naučna dešavanja ove godine realizovana su kroz tri projekta u sledećim gradovima: Beograd, Novi Sad, Niš, Kragujevac, Ub, Užice, Svilajnac, Ćuprija, Jagodina, Smederevo, Ranovac, Čačak, Leskovac, Novi Pazar, Knjaževac, Despotovac, Kruševac, Trstenik, Negotin, Subotica, Zrenjanin, Inđija, Kikinda, Šabac, Bečej, Zaječar.
Projekat ReFocuS 2.0 (The Road to Friday of Science), čiji je koordinator Prirodno-matematički fakultet Niš, organizuje Noć istraživača u saradnji sa Institutom za biološka istraživanja „Siniša Stanković“, Centrom za promociju nauke i Zavodom za zaštitu spomenika kulture Kragujevac.
Projekat SCIMFONICOM 2018-19 (Science in Motion for Friday Night Commotion) koordiniše Institut za molekularnu genetiku i genetičko inženjerstvo Univerziteta u Beogradu u saradnji sa Fakultetom za fizičku hemiju.
Projekat ReConNeCt (Research, Connections, Networks and Culture) vodi Fakultet tehničkih nauka u Novom Sadu, a partneri na projektu su Prirodno matematički fakultet Novi Sad, Centar za promociju nauke (CPN), Kreativno edukativni centar, Udruženje naučnih komunikatora – Naukom, Visoka tehnička škola strukovnih studija Zrenjanin I Visoka tehnička škola strukovnih studija Subotica.
-
Pročitajte i...
Zašto su dinosaurusi razvili perje? Razlog nije samo letenje!
Pre samo nekoliko decenija, pominjanje "dinosaurusa sa perjem" među naučnicima izazvalo bi čudne poglede. Ipak, sada je opštepoznato da su mnoge vrste dinosaurusa evoluirale perje, jer su arheolozi otkrili desetine dinosaurusa prekrivenih perjem ili strukturalno sličnim pokrovima tela.
Zemlja se sve sporije okreće – i to bi moglo da objasni zašto danas imamo kiseonik
Rotacija Zemlje usporava još od njenog nastanka pre oko 4,5 milijardi godina, a dani na našoj planeti postaju sve duži. Iako su te promene gotovo neprimetne na ljudskoj vremenskoj skali, tokom milijardi godina imale su značajne posledice – uključujući i pojavu kiseonika u Zemljinoj atmosferi, pokazuje istraživanje objavljeno 2021. godine.
Naučnici tvrde da su otkrili novu boju koju ljudsko oko nikada ranije nije videlo
Po prvi put, moguće je da su ljudi ugledali deo spektra boja koji se inače nalazi izvan granica naše percepcije – uključujući „plavo-zelenu boju neviđene zasićenosti“.
Neobična gljiva koja može da otkrije svrhu naših receptora za gorčinu
Gorka gljiva iz roda Amaropostia stiptica verovatno se ne nalazi na tezgi vaše lokalne pijace – i to s dobrim razlogom: njen ukus je, jednostavno rečeno, užasan.
-
Komentari
Komentara: 0
Postavi komentar: