Slušate: Popodne sa Milošem Lazićem

Pesma: Kiki Lesendrić - Uvek te djavo nadje lakse nego ja

Popodne sa Milošem Lazićem
Naxi Radio
  • Poslednjih 5 pesama
    1. Kiki Lesendrić - Uvek te djavo nadje lakse nego ja
    2. Djordje Balašević - Još jedna pesma o maloj garavoj
    3. Kemal i Danijela - Ovako ne mogu dalje
    4. Oliver Dragojević - Kad mi dodješ ti
    5. Regata - Andrea
  • Beograd Uzivo
  • Propuštene emisije
    Ostale emisije
    1. Dušan Kaličanin - Četvrtak - Mojih 50
    2. 8. oktobar - 1 - Dodir noći
    3. 8. oktobar - 2 - Dodir noći
    4. 8. oktobar - 3 - Dodir noći
    5. Dušan Kaličanin - Sreda - Mojih 50
  • Preporučujemo
    Krompir čorba sa pečurkama Krompir čorba sa pečurkama

    Ako ste ljubitelj krompir čorbe probajte ovu interesantniju verziju sa pečurkama, koje tradicionalnom jelu daju posebnu aromu.

    Kokos kuglof Kokos kuglof

    Ako volite brze i mirisne kolače, ovaj jednostavan kokos kuglof biće vaš novi omiljeni desert za hladnije dane...

  • Zdravlje
    Kako odrediti najbolje vreme za spavanje? Kako odrediti najbolje vreme za spavanje?

    Idealno vreme za spavanje u zavisnosti od vašeg ustaljenog buđenja Količina sna koja vam je potrebna menja se tokom života. Zato vaš uzrast može pomoći u određivanju tačnog vremena odlaska na spavanje, kako biste se probudili odmorni i spremni za dnevne obaveze.

    Kako ostati budan bez kafe? Pet namirnica koje prirodno daju snagu Kako ostati budan bez kafe? Pet namirnica koje prirodno daju snagu

    Hrana je gorivo za telo i um, ali ne deluje svaka isto: dok one bogate šećerom izazivaju brzi skok i još brži pad energije, postoje namirnice koje pružaju postojan osećaj budnosti i snage. Neke od njih sadrže blagu dozu kofeina uz dodatne hranljive koristi, dok druge telu obezbeđuju prirodnu energiju i pomažu ćelijama da je efikasnije koriste.

  • Putovanja
    Mala baltička zemlja nadmašila Portugal i Grčku po gostoprimstvu Mala baltička zemlja nadmašila Portugal i Grčku po gostoprimstvu

    Kada planirate svoje sledeće evropsko putovanje, šta vam prvo pada na pamet? Spektakularne obale, povoljna i ukusna hrana, ulice sa kaldrmom prepune galerija i vinskih barova? Sve su to odlični razlozi za put, ali ima nešto još lepše, osećaj dobrodošlice. Jer, budimo iskreni, ništa ne može da se meri s onim trenutkom kad zalutate u usku uličicu, uđete u mali bar i završite večer u razgovoru s meštanima do zatvaranja.

    Najlepši evropski grad za posetu ove godine - mediteranski dragulj koji je osvojio sve Najlepši evropski grad za posetu ove godine - mediteranski dragulj koji je osvojio sve

    Pariz, Berlin i Prag su već dobro poznate destinacije, ali prema izboru čitalaca magazina Condé Nast Traveller, najbolji grad za posetu u Evropi 2025. godine je - Valeta, glavni grad Malte.

  • Preporučujemo
    Zaboravite usisivač: Stari kineski trik za savršeno čiste podove Zaboravite usisivač: Stari kineski trik za savršeno čiste podove

    I pored redovnog čišćenja i korišćenja savremenih sredstava, sitne čestice prašine brzo se ponovo skupljaju na raznim površinama u domu. Zbog toga se mnogi oslanjaju na jednu staru, ali izuzetno delotvornu tehniku čišćenja – tradicionalni kineski način mokrog brisanja podova.

    Da li je bezbedno jesti smrznutu hranu kojoj je istekao rok? Da li je bezbedno jesti smrznutu hranu kojoj je istekao rok?

    Pitanje koliko dugo smrznuta hrana ostaje bezbedna za konzumaciju često zbunjuje mnoge. Dr Deina Figure nedavno je u videu na Instagramu objasnila šta zapravo znači kada u zamrzivaču pronađemo namirnice kojima je istekao rok.

  • Kursna lista
    Kupovni Srednji Prodajni
    EUR 116.35 117.17 117.99
    CHF 124.72 125.60 126.47
    USD 100.52 101.23 101.93
  • Povezani članci
  • Popularni mitovi koje je nauka razotkrila

    U duhu ovogodišnje teme Razotkrivanje, Festival nauke upustiće se od 5. do 8. decembra na Beogradskom sajmu u jedinstveni obračun sa brojnim popularnim mitovima, zabludama i sujeverjima, saopšteno je iz organizacije.




    14-11-2019 | 11:16 | Autor/Izvor: Naxi media-Festival Nauke PR

    Foto: Bigstockphoto-kasto

     

    Više od 600 naučnika i iz zemlje i sveta okupiće se sa zadatkom da uz pomoć nauke izvede istinu na videlo! Tokom četiri festivalska dana u halama 3, 3A i 5 Beogradskog sajma biće razotkriveni brojni mitovi, od kojih su poneki poprimili zabrinjavajuće razmere, kao i niz sitnih zabluda i uverenja koja su već duže vremena deo naše svakodnevice.

    Tako će kroz nekoliko tematski različitih postavki naučnici razbijati sve zablude o Darvinovoj teoriji evolucije, dokazujući ne samo da svi živi organizmi imaju zajedničkog pretka, već i da ljudi dele 31% gena sa kvascem, a čak 50% sa bananom. Biće razotkriven i jedan od najrasprostranjenijih mitova, onaj prema kome koristimo samo jedan mali procenat mozga. Naime, hiljade merenja moždanih aktivnosti pokazuju da se čitav mozak i te kako upotrebljava tokom različitih procesa, kao i da nam je svaki deo mozga preko potreban.

    Postavka Znanje pokreće kompanije NIS, koja je sedmu godinu zaredom generalni sponzor Festivala nauke, pravo je mesto na kome će se razotkriti zablude i mitovi kada je u pitanju energija. Kako je energija polje poslovanja same kompanije, ali i veliko polje inspiracije i saznanja, posetioci će moći da na praktičan način rasvetle mnogobrojne nepoznanice koje postoje kada su u pitanju naučni fenomeni, zasnovani na energiji! U specijalno kreiranom NIS Escape Room-u, čekaće ih skriveni odgovori koji će ih odvesti ka izlazu, a kroz eksperimente sa letećim tanjirima, odnosno vagama za merenje težine na planetama Sunčevog sistema, moći će da se druže, uče i razotkriju naučne misterije! Podršku Festivalu nauke NIS realizuje pod sloganom „Budućnost na delu“.

    Svi one koji veruju da je ljudsko oko evolutivno najnapredniji i najsloženiji organ čula vida, možda će se razočarati kada saznaju da to nije istina. Mačke i psi imaju poseban sloj u oku koji se ponaša kao ogledalo, te zbog toga vide čak 7 puta bolje od ljudi u mraku! A i za one koji žive u uverenju da svaki stanovnik planete ima jedinstven otisak prsta, stižu ne tako lepe vesti. Istina je da postoje ljudi koji ne samo da nemaju jedinstveni otisak, već uopšte nemaju otisak prsta!

    Ni svet medicine nije imun na brojne mitove i po koju zabludu, a sve su glasnije one koje se tiču antibiotika i njihovih posustajućih moći. Posetioci festivala moći će da saznaju šta je zaista tačno, a šta ne kada je u pitanju rezistencija antibiotika, kao i zbog čega ova tema važi za jedan od najvećih svetskih problema i jedno od najvećih pitanja savremene medicine.

    U pitanje će biti dovedene i brojne zablude vezane za polove naše planete – kojih ima više od dva! Mnogi će se iznenaditi kada saznaju da je Antarktik pre više od pedeset miliona godina bio tropski raj sa krznenim sisarima poput oposuma i dabra, i da se nahladnije mesto na Zemlji nalazi zapravo na jugu planete. Razočaraće se i oni koji veruju u jedan od najpopularnijih mitova – da je Kineski zid jedina građevina vidljiva iz svemira. Ovo, pre svega, zavisi od toga iz kog dela svemira posmatrate našu planetu, premda Kineski zid nije vidljiv ni kada se Zemlja posmatra sa bliskog nam Meseca.

    Posvetićemo pažnju i narodnim verovanjima vezanim za životinjski svet. Daždevnjaci su tako nepravedno optuženi za glasno vrištanje, od kojeg se čak može i ogluveti, dok se za zmije i dalje veruje da imaju svoje noge koje kriju, te da bi ih onaj ko ih vidi ubrzo izgubio život. Sve ove lokalne optužbe biće odbačene pred strogim festivalskim naučnim sudom, baš kao i zabluda da crvena boja podstiče agresivnost kod bikova.

    Još jedno često uverenje pašće u vodu - uprkos raširenom uverenju, vazduh i voda nisu sasvim providni, već imaju veoma svetlu plavu boju! Nju je moguće opaziti samo ako gledamo kroz veliku količinu ovih supstanci, na primer prilikom ronjenja ili posmatranja dalekog pejzaža sa vrha planine. Kroz niz zabavnih eksperimenata mali i veliki radoznalci moći će da se uvere u to da sveće mogu da gore i u vodi, pa i da je moguće napraviti vatromet – pod vodom.

    Festivalske ulaznice, po ceni od 500 dinara, mogu se kupiti na Ticket vision prodajnim mestima u celoj Srbiji. Ulaznica važi za jedan festivalski dan u halama 3, 3A, kao i za halu 5, u kojoj je smeštena eksplozivna Naučno-fantastična bina. Deca do 5 godina starosti, uz pratnju roditelja ili staratelja, ne plaćaju ulaz.

    Više od polovine publike čine organizovane školske posete, pa je tako program u prva tri dana - četvrtak, petak i subota, prilagođen školskom programu i namenjen prvenstveno za školske posete. Nedelja je i ove godine Porodični dan festivala.

    Festival nauke je najveći događaj koji se bavi promocijom nauke i obrazovanja u regionu. Misija festivala jeste podsticanje obrazovanja u društvu, kroz savremene i zanimljive metode. Na prošlogodišnjem Festivalu nauke više od 30.000 hiljada zadovoljnih posetilaca upoznalo se jedan na jedan sa brojnim naučnim izazovima i svetom nauke.

  • Pročitajte i...
    Tajanstveni zvuk iz okeana: Da li bića iz morskih dubina razgovaraju? Tajanstveni zvuk iz okeana: Da li bića iz morskih dubina razgovaraju?

    Pre nekoliko decenija, u vodama oko Antarktika, ljudi su zabeležili neobičan zvuk - ponavljajući šum koji je podsećao na patke, ali kao da dolazi od džinovskog morskog čudovišta.

    Psilocibin evoluirao najmanje dva puta: iznenađujuće otkriće o psihodeličnim gljivama Psilocibin evoluirao najmanje dva puta: Iznenađujuće otkriće o psihodeličnim gljivama

    Nedavno istraživanje otkrilo je da određena vrsta gljiva proizvodi psilocibin koristeći potpuno drugačiji biohemijski put od onog koji koriste tzv. „magične“ gljive (Psilocybe), što ukazuje da se ovaj psihoaktivni spoj nezavisno razvio najmanje dva puta tokom evolucije.

    Kako mozak bira koje uspomene ostaju? Kako mozak bira koje uspomene ostaju?

    Sećate li se gde ste bili i šta ste radili neposredno pre nego što ste čuli neku iznenađujuću vest? Ili sitnog detalja sa dana koji je bio potpuno običan, sve dok se nešto veliko nije dogodilo? Naučnici kažu da to nije slučajnost, već način na koji naš mozak funkcioniše.

    Šta bi se desilo kada bi svi svetlosni izvori na svetu bili uključeni odjednom? Šta bi se desilo kada bi svi svetlosni izvori na svetu bili uključeni odjednom?

    Najveći efekat uključivanja svih svetala odjednom bio bi ogroman skok u potrošnji električne energije, koju većina ljudi širom sveta koristi za napajanje svojih svetala.

  • Komentari

    Komentara: 0

    Postavi komentar: