-
Poslednjih 5 pesama
- Petar Grašo - Ako Te Pitaju
- Bijelo dugme - Ako ima Boga
- Moby Dick - Nostalgija
- Galija - Skadarska
- Aerodrom - Digni me visoko
-
-
Propuštene emisijeOstale emisije
-
Preporučujemo
Palenta sa semenkama
Ako ste ljubitelj palente sa sirom ili pavlakom možda ćete poželeti da isprobate nešto novo i drugačije... Ako, ipak niste ljubitelj ove vrste obroka ovaj recept može prijatno da vas iznenadi.
Krompir sa slaninom i belim lukom
Pripremite danas zapečeni mladi krompir sa belim lukom i slaninom. Ovo je pravo prolećno jelo koje će uz zelenu salatu i mladi luk biti još ukusnije, a mnoge će vratiti u detinjstvo.
-
Zdravlje
Efekti nedostatka sna na telo!
Nedovoljno sna iscrpljuje mentalne sposobnosti i ugrožava fizičko zdravlje. Nauka je povezala hroničan nedostatak sna sa brojnim zdravstvenim problemima – od gojenja do oslabljenog imunog sistema. Ako ste ikada proveli noć prevrćući se u krevetu, znate kako ćete se osećati sutradan: umorno, razdražljivo i dezorijentisano. Ali, redovno uskraćivanje preporučenih 7 do 9 sati sna ima mnogo ozbiljnije posledice od pukog jutarnjeg umora.
Devet napitaka koje treba da izbegavate ako vodite računa o zdravlju
Neka pića koji mnogi od nas svakodnevno kozumiraju predstavljaju rizik za zdravlje. Možda smatramo da su neka zdravija i bolja opcija od gaziranih pića, ali neki podaci govore suprotno.
-
-
Putovanja
Najdinamičniji gradovi sveta: London opet na vrhu, a evo ko ga prati!
Redakcija magazina Time Out donosi pregled najuspešnijih urbanih sredina na osnovu opsežnog istraživanja IESE Cities in Motion indeksa.
Ova udaljena italijanska regija biće domaćin „najčarobnije žurke na svetu“ ove godine
Detour Discotheque je do sada organizovao spektakularne žurke na vrhovima planina i udaljenim ostrvima, a sada stiže u Apuliju!
-
Preporučujemo
Koje su to najčešće greške koje pravimo kad peremo veš u veš mašini?
Iako pranje veša deluje kao rutinska aktivnost, mnogi od nas prave uobičajene greške koje utiču na miris, dugotrajnost i izgled odeće. Jedna od najčešćih zabluda ogleda se u korišćenju previše omekšivača ili deterdženta, kao i u pogrešnom izboru temperature pranja.
Pet biljaka za prelepo prolećno dvorište bez mnogo održavanja
Proleće je pravo vreme da udahnete novi život svom dvorištu – bilo da raspolažete prostranim vrtom ili malim zelenim kutkom. Sadnja biljaka koje ne zahtevaju previše nege odličan je način da oplemenite prostor bez dodatnog opterećenja. Donosimo vam pet idealnih biljaka koje će uneti boju, miris i eleganciju u vaše dvorište, a pritom ne traže mnogo pažnje.
-
Kursna lista
Kupovni Srednji Prodajni EUR 116.37 117.19 118.01 CHF 124.22 125.10 125.97 USD 102.31 103.04 103.76
-
Ljudska koža može da oseti ukus, a naučnici su upravo otkrili zašto
Da li vam se ikada desilo da aktivirate previše receptora za gorčinu na jeziku? Verovatno ste odmah ispljunuli hranu ili piće koje ste probali. To je i osnovni razlog postojanja ovih receptora – da nas spreče da unesemo potencijalno štetne supstance.
03-03-2025 | 13:41 | Autor/Izvor: Naxi media, Science Alert
Foto: Bigstock, Tharakorn
Isti receptori nalaze se i u ćelijama kože, gde imaju sličnu ulogu na ćelijskom nivou: otkrivanje gorkih materija. Novo istraživanje, koje su sproveli biolozi sa Univerziteta nauka u Okajami, produbljuje naše razumevanje tip-2 receptora za ukus (TAS2Rs) prisutnih u keratinocitima kože. Otkriveno je da oni pomažu koži da se oslobodi potencijalno štetnih materijala i spreče njihovo zadržavanje i oštećenje ćelija.
Receptori gorčine u telu – mnogo više od ukusa
TAS2R receptori su nekada smatrani isključivo receptorima na jeziku, ali sada znamo da su mnogo rasprostranjeniji. Nalaze se u debelom crevu, želucu i gornjim disajnim putevima.
Još 2015. godine, naučnici su otkrili da su ovi receptori prisutni u epitelijalnim ćelijama kože i da su vrlo aktivni. Novo istraživanje postavlja pitanje – šta tačno oni rade tamo?
U laboratorijskim uslovima, ljudski keratinociti bili su izloženi feniltiokarbamidu (PTC), jedinjenju koje se često koristi u istraživanjima genetike gorčine. Kada su TAS2R receptori detektovali PTC, pokrenuli su proizvodnju ABC transportera, koji su preuzeli zadatak izbacivanja gorke supstance iz ćelije.
Kako bi testirali funkcionalnost ovog procesa, istraživači su dodali vidljivu boju koja se brzo izlučuje iz ćelije pomoću specifičnog ABC transportera. Međutim, kada su ćelije bile tretirane verapamilom – supstancom koja inhibira ovaj transporter – boja je ostala zarobljena u ćelijama, što potvrđuje ključnu ulogu TAS2R receptora u detoksikaciji.
Zaštita ćelija od toksina
Naučnici veruju da ovaj lanac reakcija, koji pokreću TAS2R receptori, štiti ćelije od potencijalno toksičnih gorkih materija, što se poklapa sa teorijama o ulozi gorčine u ljudskom ukusu.
Ipak, kada je reč o jeziku, još uvek nije jasno da li nam sposobnost detekcije gorčine zaista pomaže da prepoznamo otrovne supstance. Istraživanja su pokazala da gorak ukus nije pouzdan pokazatelj toksičnosti – mnoga popularna jela i pića su gorka, dok brojne otrovne supstance nemaju gorak ukus.
Međutim, nova studija pokazuje da u ćelijama kože ovi receptori mogu imati zaštitnu funkciju. Ćelije koje su bile izložene toksičnoj dozi antihistaminika imale su znatno veću stopu preživljavanja ako su im TAS2R receptori prethodno bili aktivirani.
„Aktivacija TAS2R receptora gorkim jedinjenjima, poput PTC-a i saharina, povećava proizvodnju ABCB1 transportera, što omogućava izbacivanje toksičnih materija i sprečava ćelijsku smrt izazvanu difenhidraminom“, navode autori studije.
Verapamil je takođe poništio ovaj zaštitni efekat.
„Zaključujemo da bezopasni aktivatori TAS2R receptora mogu postati obećavajući lekovi za pojačano izlučivanje toksičnih materija iz ljudske kože“, zaključuju istraživači. -
Pročitajte i...
Zemlja se sve sporije okreće – i to bi moglo da objasni zašto danas imamo kiseonik
Rotacija Zemlje usporava još od njenog nastanka pre oko 4,5 milijardi godina, a dani na našoj planeti postaju sve duži. Iako su te promene gotovo neprimetne na ljudskoj vremenskoj skali, tokom milijardi godina imale su značajne posledice – uključujući i pojavu kiseonika u Zemljinoj atmosferi, pokazuje istraživanje objavljeno 2021. godine.
Kako se određuje cena umetničkih dela? Faktori koji prave razliku
Procena vrednosti umetničkih dela je složen proces koji uključuje analizu različitih faktora koji utiču na varijacije u cenama. Umetnička dela su po prirodi heterogena i razlikuju se prema starosti umetnika, veličini dela, tehnici, žanru, poreklu, kao i pominjanjima u literaturi ili izlaganjima na izložbama.
Naučnici tvrde da su otkrili novu boju koju ljudsko oko nikada ranije nije videlo
Po prvi put, moguće je da su ljudi ugledali deo spektra boja koji se inače nalazi izvan granica naše percepcije – uključujući „plavo-zelenu boju neviđene zasićenosti“.
-
Komentari
Komentara: 0
Postavi komentar: