Slušate: Noć uz Naxi

Pesma: Dejan Cukić - Letnje kise

Noć uz Naxi
Naxi Radio
  • Poslednjih 5 pesama
    1. Dejan Cukić - Letnje kise
    2. Željko Samardžić - Kameleon
    3. Generacija 5 - Povedi me u noć
    4. Kiki Lesendrić - Uvek te djavo nadje lakse nego ja
    5. Željko Bebek - Mene tjera neki vrag
  • Beograd Uzivo
  • Propuštene emisije
    Ostale emisije
    1. Bojan Suđić - Četvrtak - Mojih 50
    2. 1. oktobar - 1 - Dodir noći
    3. 1. oktobar - 2 - Dodir noći
    4. 1. oktobar - 3 - Dodir noći
    5. Bojan Suđić - Sreda - Mojih 50
  • Preporučujemo
    Najsočnija  pita od bundeve Najsočnija pita od bundeve

    Miris tradicije i miris detinjstva, a sve to u jednostavnom receptu za našu pitu od bundeve... Možemo li uopšte da zamislimo jesen bez ovog sjajnog deserta?

    Vitaminska salata sa narom Vitaminska salata sa narom

    Hrskavi crveni kupus, sočni krastavci, slatke šargarepe i cvekla u kombinaciji sa malo voća i zanimljivim dresingom čine je savršenim obrokom ili prilogom.

  • Zdravlje
    Kako brzo, bezbedno i na prirodan način sniziti krvni pritisak? Kako brzo, bezbedno i na prirodan način sniziti krvni pritisak?

    Visok krvni pritisak, poznat i kao hipertenzija, nastaje kada je potrebna prevelika sila da bi krv prošla kroz arterije, što dodatno opterećuje srce. Više od 1,2 milijarde odraslih širom sveta ima visok pritisak, a gotovo polovina njih i ne zna za to.

    Namirnice koje verovatno nisu dobre za zdravlje mozga Namirnice koje verovatno nisu dobre za zdravlje mozga

    Ishrana je jedan od najvažnijih faktora koji dugoročno oblikuju kako naše telo i mozak funkcionišu. Neke namirnice obezbeđuju stabilnu energiju, štite neurone i podržavaju pamćenje. Druge, međutim, mogu imati suprotan efekat, podizati nivo šećera u krvi, izazivati upale i remetiti san. Vremenom, te posledice mogu da oslabe koncentraciju, pamćenje i kognitivne sposobnosti.

  • Putovanja
    Helsinki ponovo proglašen za najodrživiju destinaciju na svetu Helsinki ponovo proglašen za najodrživiju destinaciju na svetu

    Po drugi put zaredom, finska prestonica zauzela je prvo mesto na Global Destination Sustainability (GDS) indeksu - rang listi koja svake godine meri održivost turističkih destinacija širom sveta.

    Gde videti Severnu svetlost 2026. godine? Najlepše destinacije za čarobno iskustvo Gde videti Severnu svetlost 2026. godine? Najlepše destinacije za čarobno iskustvo

    Aurora Borealis, poznata kao Severna svetlost, za mnoge je jedno od najlepših i najređih iskustava u životu. Ove godine svetleći zavese bile su vidljive čak i u južnoj Engleskoj, ali uobičajeno ih možete posmatrati samo u hladnim, severnim krajevima sveta.

  • Preporučujemo
    Ako vaš veš nakon pranja ima neprijatan miris isprobajte ove trikove! Ako vaš veš nakon pranja ima neprijatan miris isprobajte ove trikove!

    Ako primetite da vaš veš ima neprijatan, pa čak i gori miris nego pre pranja, to je znak da vašoj mašini za pranje veša treba dubinsko čišćenje.

    Održavanje dušeka: Koliko često treba da ih usisavamo? Održavanje dušeka: Koliko često treba da ih usisavamo?

    Verovatno redovno usisavate podove i nameštaj, ali postoji jedan deo doma koji mnogi često zanemaruju - dušek. Iako na prvi pogled deluje čist, on može biti pravo leglo prašine, alergena i grinja, što može negativno uticati na kvalitet vazduha i vaš san. Zato je važno da ga redovno održavate i usisavate, kako biste smanjili nakupljanje nečistoća i poboljšali higijenu spavaće sobe.

  • Kursna lista
    Kupovni Srednji Prodajni
    EUR 116.34 117.16 117.98
    CHF 124.40 125.27 126.15
    USD 99.14 99.84 100.53
  • Povezani članci
  • Ko su istraživači u 6. Noći istraživača?

    Šesti put zaredom, 25. septembra, najznatiželjniji umovi Srbije, biće na nogama od 16h do 23h, kako bi uz pomoć naučnih istraživača otkrili zabavnu stranu planete i učinili svoje mesto boljim za život.




    08-09-2015 | 11:00 | Autor/Izvor: Naxi media

    Foto: Noć istraživača promo


    Niz besplatnih sadržaja sa ciljem da nauku približe posetiocima svih uzrasta biće organizovan u Beogradu, Novom Sadu, Nišu, Subotici, Zrenjaninu, Pančevu, Kragujevcu, Jagodini, Ćupriji i Svilajncu.

    Najraznovrsniji i najbogatiji program priprema se u Beogradu, gde se ova manifestacija održava na nekoliko lokacija duž cele Knez Mihailove ulice (Galerija Progres - kolonade Privredne komore Srbije - Francuski institut - velika i mala galerija SANU - galerija Singidunum - Institut Servantes - Biblioteka grada Beograda), kao i u dvorištu Rektorata Univerziteta u Beogradu, Akademskom parku, Pedagoškom muzeju, ispod kolonada Hemijskog fakulteta, u tržnom centru Delta City kao i u naučnom autobusu koji će saobraćati na relaciji Studentski trg-Slavija-Studentski trg.

    Buduće naučnike, ali i starije zaljubljenike u naučne discipline, Milan Milovanović, dipl. fizikohemičar i student doktorskih studija Fakulteta za fizičku hemiju Univerziteta u Beogradu, dočekaće ispod kolonada Hemijskog fakulteta u Beogradu, i to okviru Velike naučne avanture.

    "Zanimljiva, prijemčiva popularizacija nauke i posla istraživača", tim rečima opisuje program u kojem učestvuje, dok na pitanje zbog čega je odlučio da se bavi poslom istraživača, duhovito odgovara: "Prvo sam bio radoznao, a onda sam ostao radoznao".
    Ovaj asistent na Fakultetu za fizičku hemiju u slobodno vreme čita knjige i stripove, igra šah i preferans, kao uostalom i sve društvene igre, ali voli i da se otisne na izlete u košarku, odbojku, plivanje…

    Njemu će u okviru Velike naučne avanture na istoj lokaciji društvo praviti Mina Mandić, dipl. molekularni biolog i fiziolog i student doktorskih studija Biološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, koja kao istraživač-saradnik Instituta za molekularnu genetiku i genetičko inženjerstvo izučava kako da otpad kojim zatrpavamo planetu pretvori u dragocene materijale.

    "Noć istraživača je jedinstvena manifestacija na kojoj se može zakoračiti u svet nauke, zaviriti u mikro-svetove i doživeti prirodni fenomeni u svakodnevnim uslovima na vašim omiljenim mestima u gradu", tvrdi ona. "To je avantura, spoj magije i zabave za sve uzraste na više mesta u jednoj večeri."

    Veoma magično i sasvim naučno zvuči ono što će Mina raditi u Noći istraživača. Naime, ona će sve zainteresovane učiti kako da izoluju DNK za poneti!

    Milan Popović je sa svojim autorskim postavaka učestvovao na velikim svetskim festivalima nauke, poput onog u Seulu i Đenovi, ali i onog u Beogradu. On smatra da je podjednako važno učestvovati u Noći istraživača, koliko i doći na ovu manifestaciju.

    "Za naučnike to je idealna prilika da upoznaju javnost sa svojim radom i da nam svima objasne zašto je to na čemu rade bitno", smatra Milan. "Sa druge strane, za sve one koji u sebi imaju trunku radoznalosti i koji su se ikada zapitali zašto i kako nešto funkcioniše, Noć istraživača je pravo mesto na kome treba potražiti odgovor."

    On će posetiocima Noći istraživača, u okviru postavke "Hari Poter magija" u Akademskom parku pokazati kako je uz malu pomoć nauke sve moguće! Ko nije ubeđen u njegove reči, dovoljno je da ga upita šta radi u slobodno vreme, na šta Milan hitro odgovara: "Učim da letim. Pre nekoliko meseci sam krenuo na paraglajding i da se pohvalim, dobro mi ide."

    Svi koji su se nekada zapitali otkuda izreka: "Da kucnem u drvo", 25. septembra treba da svrate do postavke "Dobro drvo" do Akademskog parka i saznaće sve odgovore. Njih će na zabavan i naučno-poučan način predstaviti Marija Gajić, studentkinja Biološkog fakulteta Univeziteta u Beogradu koja je zaposlena u Istraživačkoj stanici Petnica. Ali, ona ima još nekoliko aduta u rukavu naučnog mantila.

    "Zašto doći? Ukoliko postoje novinski članci pompeznih naslova koje niste razumeli,  serije i filmovi koji su Vas naterali da pomislite: 'Ma da li je to moguće',  gradivo u školi koje nikako ne može da Vam postane logično...Noć istraživača je onda pravo mesto za vas", poručuje ova studentkinja.

    U Evropskom ćošetu ove večeri zablistaće dr Zorana Kurbalija Novičić sa Instituta za biološka istraživanja "Siniša Stanković". Ona će uskoro, kao dobitnica Marija Kiri stipendije boraviti na dvogodišnjem posledoktorskom usavršavanju na Univerzitetu u Upsali u Švedskoj.

    "Govoriću o tome kako sam dobila Marija Kiri stipendiju", poručuje Zorana. "Ovo je prestižna evropska stipendija koja je ovo godine po prvi put dodeljena istraživačima iz Srbije. Nas troje dobitnika će nesebično podeliti informacije, savete kolegama i dati motivaciju svim kolegama koji žele da se upuste u prijavljivanje za ovu stipendiju."

    Zorana je mama dvoje dece i sve svoje slobodno vreme provodi sa njima. Kao jedna od dobitnica Marija Kiri granta, Zorana smatra da je čuvena naučnica odličan uzor deci, ali i odraslima.

    "Roditelji deci treba da promovišu ovakve ličnosti kroz čije biografije su protkani upornost, poštenje, dobre ideje, empatija, entuzijazam, vredan rad, nauka i njena uloga da poboljša život svakog čoveka", smatra ova naučnica.

    Koordinatori Noći istraživača u Srbiji su Festival nauke, Institut za molekularnu genetiku i genetičko inženjerstvo Univerziteta u Beogradu (UB) i Fakultet tehničkih nauka Univerziteta u Novom Sadu. Partneri ovogodišnje manifestacije su Institut za biološka istraživanja "Siniša Stanković" UB, Fakultet za fizičku hemiju UB, Matematički fakultet UB, Institut Mihajlo Pupin, Elektronski fakultet Univerziteta u Nišu, Univerzitet u Kragujevcu, kao i Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Novom Sadu, Kreativno edukativni centar, Centar za promociju nauke, NAUKOM udruženje naučnih komunikatora i Visoka tehnička škola strukovnih studija Zrenjanin.

    Noć istraživača finansirana je iz programa "HORIZON 2020" koji predstavlja najveći program Evropske unije za istraživanje i inovacione delatnosti, a u okviru pod-programa Marija Sklodovska Kiri.

    Vidimo se 25. septembra, u Noći istraživača!

  • Pročitajte i...
    Psilocibin evoluirao najmanje dva puta: iznenađujuće otkriće o psihodeličnim gljivama Psilocibin evoluirao najmanje dva puta: Iznenađujuće otkriće o psihodeličnim gljivama

    Nedavno istraživanje otkrilo je da određena vrsta gljiva proizvodi psilocibin koristeći potpuno drugačiji biohemijski put od onog koji koriste tzv. „magične“ gljive (Psilocybe), što ukazuje da se ovaj psihoaktivni spoj nezavisno razvio najmanje dva puta tokom evolucije.

    Kako mozak bira koje uspomene ostaju? Kako mozak bira koje uspomene ostaju?

    Sećate li se gde ste bili i šta ste radili neposredno pre nego što ste čuli neku iznenađujuću vest? Ili sitnog detalja sa dana koji je bio potpuno običan, sve dok se nešto veliko nije dogodilo? Naučnici kažu da to nije slučajnost, već način na koji naš mozak funkcioniše.

    Šta bi se desilo kada bi svi svetlosni izvori na svetu bili uključeni odjednom? Šta bi se desilo kada bi svi svetlosni izvori na svetu bili uključeni odjednom?

    Najveći efekat uključivanja svih svetala odjednom bio bi ogroman skok u potrošnji električne energije, koju većina ljudi širom sveta koristi za napajanje svojih svetala.

    Zašto zaboravite šta radite kada uđete u novu sobu? Zašto zaboravite šta radite kada uđete u novu sobu?

    Kognitivni neuronaučnik dr Kristijan Džerett objašnjava kako su naše uspomene ranjive na takozvani „efekat vrata”. Ne brinite, mnogi u životu dožive ovo iskustvo, niste jedini...

  • Komentari

    Komentara: 0

    Postavi komentar: