Slušate: Muzički mix

Pesma: Neverne Bebe - Da ima nas

Muzički mix
Naxi Radio
  • Poslednjih 5 pesama
    1. Neverne Bebe - Da ima nas
    2. Laki Pingvini - Šizika
    3. Marija Šerifović - Jedan Dobar Razlog
    4. Bebi Dol - Brazil
    5. Valentino - Ne mogu
  • Beograd Uzivo
  • Propuštene emisije
    Ostale emisije
    1. 15. avgust - 1 - Dodir noći
    2. 15. avgust - 2 - Dodir noći
    3. 15. avgust - 3 - Dodir noći
    4. Gale Kerber - Petak - Mojih 50
    5. 14. avgust - 1 - Dodir noći
  • Preporučujemo
    Kokos kuglice sa malinama Kokos kuglice sa malinama

    Recept je toliko jednostavan, pa ove kuglice uvek možete pripremati sa decom i prijateljima...

    Krem čorba od kukuruza Krem čorba od kukuruza

    Ne baš popularna čorba, može lako da postane zvezda vaše trpeze, ako ranije niste imali priliku da je probate...

  • Zdravlje
    Dijetetičari tvrde da je ovo najbolje voće za zdravlje creva Dijetetičari tvrde da je ovo najbolje voće za zdravlje creva

    Iako papaja nije među najpopularnijim voćkama u našoj zemlji, može se pronaći u bolje snabdevenim marketima i zaista vredi uvrstiti je u ishranu, posebno ako vodite računa o zdravlju creva. Zdravlje organa za varenje danas je jedna od najvažnijih tema u oblasti ishrane, i to s razlogom: ono utiče na mnoge aspekte opšteg zdravlja, od varenja, preko imuniteta, do raspoloženja. Zato nutricionisti sve češće ističu značaj konzumiranja voća, koje obiluje vlaknima, enzimima i korisnim mikronutrijentima.

    Letnja iscrpljenost zaista postoji, a evo kako da povratite energiju prema savetima lekara! Letnja iscrpljenost zaista postoji, a evo kako da povratite energiju prema savetima lekara!

    Osećate se umorno i bezvoljno? Niste jedini, jer istina je da visoke temperature zaista mogu da vas iscrpe. Taj osećaj ima i ime: letnja iscrpljenost. Prema rečima dr Roberta Klaflina, lekara opšte prakse i sportske medicine iz Arizone, uzrok ove pojave je kombinacija fizioloških reakcija i životnih navika.

  • Naxi aplikacija radio 2
  • Putovanja
    Pet najboljih gradova za digitalne nomade u 2025. godini Pet najboljih gradova za digitalne nomade u 2025. godini

    Život digitalnog nomada može biti izuzetno ispunjavajući, naravno, ako se pravilno organizuje. Prava i etička opcija smeštaja, fleksibilni radni prostori, prilika da se izgradi nova zajednica i sloboda da se svet istražuje sopstvenim tempom i sve to čini ovaj stil života sve privlačnijim.

    Najpotcenjenija ostrva Evrope: Nova lista otkriva skrivena blaga Najpotcenjenija ostrva Evrope: Nova lista otkriva skrivena blaga

    Meki pesak, tirkizno more i gotovo bez turista? Zvuči savršeno. Planiranje odmora na ostrvu može da bude izazov kada svi hrle na ista, preterano posećena mesta. Rezultat su viši troškovi putovanja, gužve i dugi redovi, a onda san o mirnoj izolaciji polako nestaje.Ipak, ponekad je lepo makar na kratko živeti u iluziji da imate svoje malo ostrvsko utočište.

  • Preporučujemo
    Koliko dugo možemo da čuvamo jaja u frižideru? Koliko dugo možemo da čuvamo jaja u frižideru?

    Jaja su sigurno jedna od najvažnijih namirnica u ljudskoh ishrani. Ako niste vegan i nemate određene zdravstvene tegobe, verovatno uvek imate jaja u frižideru, čak i kada vam sve drugo nestane...

    Koliko dugo sveža piletina može da stoji u frižideru? Koliko dugo sveža piletina može da stoji u frižideru?

    Piletina je jedna od najzastupljenijih namirnica u domaćinstvima, hranljiva je, zdrava i laka za pripremu. Ipak, zbog rizika od bakterijske kontaminacije, važno je čuvati ga na odgovarajući način.

  • Kursna lista
    Kupovni Srednji Prodajni
    EUR 116.36 117.18 118.00
    CHF 123.27 124.14 125.01
    USD 99.37 100.07 100.78
  • Povezani članci
  • Ko su istraživači u 6. Noći istraživača?

    Šesti put zaredom, 25. septembra, najznatiželjniji umovi Srbije, biće na nogama od 16h do 23h, kako bi uz pomoć naučnih istraživača otkrili zabavnu stranu planete i učinili svoje mesto boljim za život.




    08-09-2015 | 11:00 | Autor/Izvor: Naxi media

    Foto: Noć istraživača promo


    Niz besplatnih sadržaja sa ciljem da nauku približe posetiocima svih uzrasta biće organizovan u Beogradu, Novom Sadu, Nišu, Subotici, Zrenjaninu, Pančevu, Kragujevcu, Jagodini, Ćupriji i Svilajncu.

    Najraznovrsniji i najbogatiji program priprema se u Beogradu, gde se ova manifestacija održava na nekoliko lokacija duž cele Knez Mihailove ulice (Galerija Progres - kolonade Privredne komore Srbije - Francuski institut - velika i mala galerija SANU - galerija Singidunum - Institut Servantes - Biblioteka grada Beograda), kao i u dvorištu Rektorata Univerziteta u Beogradu, Akademskom parku, Pedagoškom muzeju, ispod kolonada Hemijskog fakulteta, u tržnom centru Delta City kao i u naučnom autobusu koji će saobraćati na relaciji Studentski trg-Slavija-Studentski trg.

    Buduće naučnike, ali i starije zaljubljenike u naučne discipline, Milan Milovanović, dipl. fizikohemičar i student doktorskih studija Fakulteta za fizičku hemiju Univerziteta u Beogradu, dočekaće ispod kolonada Hemijskog fakulteta u Beogradu, i to okviru Velike naučne avanture.

    "Zanimljiva, prijemčiva popularizacija nauke i posla istraživača", tim rečima opisuje program u kojem učestvuje, dok na pitanje zbog čega je odlučio da se bavi poslom istraživača, duhovito odgovara: "Prvo sam bio radoznao, a onda sam ostao radoznao".
    Ovaj asistent na Fakultetu za fizičku hemiju u slobodno vreme čita knjige i stripove, igra šah i preferans, kao uostalom i sve društvene igre, ali voli i da se otisne na izlete u košarku, odbojku, plivanje…

    Njemu će u okviru Velike naučne avanture na istoj lokaciji društvo praviti Mina Mandić, dipl. molekularni biolog i fiziolog i student doktorskih studija Biološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, koja kao istraživač-saradnik Instituta za molekularnu genetiku i genetičko inženjerstvo izučava kako da otpad kojim zatrpavamo planetu pretvori u dragocene materijale.

    "Noć istraživača je jedinstvena manifestacija na kojoj se može zakoračiti u svet nauke, zaviriti u mikro-svetove i doživeti prirodni fenomeni u svakodnevnim uslovima na vašim omiljenim mestima u gradu", tvrdi ona. "To je avantura, spoj magije i zabave za sve uzraste na više mesta u jednoj večeri."

    Veoma magično i sasvim naučno zvuči ono što će Mina raditi u Noći istraživača. Naime, ona će sve zainteresovane učiti kako da izoluju DNK za poneti!

    Milan Popović je sa svojim autorskim postavaka učestvovao na velikim svetskim festivalima nauke, poput onog u Seulu i Đenovi, ali i onog u Beogradu. On smatra da je podjednako važno učestvovati u Noći istraživača, koliko i doći na ovu manifestaciju.

    "Za naučnike to je idealna prilika da upoznaju javnost sa svojim radom i da nam svima objasne zašto je to na čemu rade bitno", smatra Milan. "Sa druge strane, za sve one koji u sebi imaju trunku radoznalosti i koji su se ikada zapitali zašto i kako nešto funkcioniše, Noć istraživača je pravo mesto na kome treba potražiti odgovor."

    On će posetiocima Noći istraživača, u okviru postavke "Hari Poter magija" u Akademskom parku pokazati kako je uz malu pomoć nauke sve moguće! Ko nije ubeđen u njegove reči, dovoljno je da ga upita šta radi u slobodno vreme, na šta Milan hitro odgovara: "Učim da letim. Pre nekoliko meseci sam krenuo na paraglajding i da se pohvalim, dobro mi ide."

    Svi koji su se nekada zapitali otkuda izreka: "Da kucnem u drvo", 25. septembra treba da svrate do postavke "Dobro drvo" do Akademskog parka i saznaće sve odgovore. Njih će na zabavan i naučno-poučan način predstaviti Marija Gajić, studentkinja Biološkog fakulteta Univeziteta u Beogradu koja je zaposlena u Istraživačkoj stanici Petnica. Ali, ona ima još nekoliko aduta u rukavu naučnog mantila.

    "Zašto doći? Ukoliko postoje novinski članci pompeznih naslova koje niste razumeli,  serije i filmovi koji su Vas naterali da pomislite: 'Ma da li je to moguće',  gradivo u školi koje nikako ne može da Vam postane logično...Noć istraživača je onda pravo mesto za vas", poručuje ova studentkinja.

    U Evropskom ćošetu ove večeri zablistaće dr Zorana Kurbalija Novičić sa Instituta za biološka istraživanja "Siniša Stanković". Ona će uskoro, kao dobitnica Marija Kiri stipendije boraviti na dvogodišnjem posledoktorskom usavršavanju na Univerzitetu u Upsali u Švedskoj.

    "Govoriću o tome kako sam dobila Marija Kiri stipendiju", poručuje Zorana. "Ovo je prestižna evropska stipendija koja je ovo godine po prvi put dodeljena istraživačima iz Srbije. Nas troje dobitnika će nesebično podeliti informacije, savete kolegama i dati motivaciju svim kolegama koji žele da se upuste u prijavljivanje za ovu stipendiju."

    Zorana je mama dvoje dece i sve svoje slobodno vreme provodi sa njima. Kao jedna od dobitnica Marija Kiri granta, Zorana smatra da je čuvena naučnica odličan uzor deci, ali i odraslima.

    "Roditelji deci treba da promovišu ovakve ličnosti kroz čije biografije su protkani upornost, poštenje, dobre ideje, empatija, entuzijazam, vredan rad, nauka i njena uloga da poboljša život svakog čoveka", smatra ova naučnica.

    Koordinatori Noći istraživača u Srbiji su Festival nauke, Institut za molekularnu genetiku i genetičko inženjerstvo Univerziteta u Beogradu (UB) i Fakultet tehničkih nauka Univerziteta u Novom Sadu. Partneri ovogodišnje manifestacije su Institut za biološka istraživanja "Siniša Stanković" UB, Fakultet za fizičku hemiju UB, Matematički fakultet UB, Institut Mihajlo Pupin, Elektronski fakultet Univerziteta u Nišu, Univerzitet u Kragujevcu, kao i Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Novom Sadu, Kreativno edukativni centar, Centar za promociju nauke, NAUKOM udruženje naučnih komunikatora i Visoka tehnička škola strukovnih studija Zrenjanin.

    Noć istraživača finansirana je iz programa "HORIZON 2020" koji predstavlja najveći program Evropske unije za istraživanje i inovacione delatnosti, a u okviru pod-programa Marija Sklodovska Kiri.

    Vidimo se 25. septembra, u Noći istraživača!

  • Pročitajte i...
    Šta stvara divovske talase? Naučnici otkrivaju obrazac Šta stvara divovske talase? Naučnici otkrivaju obrazac

    januara 1995. godine zid vode visok oko 25 metara udario je u platformu Draupner u Severnom moru, ostavljajući prvi pouzdani zapis o tzv. “rogue wave” talasu na otvorenom moru. Taj događaj pokrenuo je intenzivna naučna istraživanja kako bi se shvatilo kako ovakvi retki giganti mogu nastati bez kršenja zakona fizike.

    Naučnici stvorili „vremenski kristal“ pomoću džinovskih atoma! Naučnici stvorili „vremenski kristal“ pomoću džinovskih atoma!

    Još 2012. godine, dobitnik Nobelove nagrade Frenk Vilček postavio je pitanje da li simetrija koja raspoređuje atome u običnim kristalima može biti narušena i u vremenu - stvarajući strukturu koja se samostalno ponavlja u beskonačnom ritmu.

    Kako da budete privlačniji? Šest iznenađujućih lekcija koje donosi nauka Kako da budete privlačniji? Šest iznenađujućih lekcija koje donosi nauka

    Ljuljaške, bundeva i ljubaznost – nauka kaže da postoji više načina da postanete privlačniji nego što ste mislili. I ne, ne uključuju ni skupe tretmane ni trikove koji su u trendu.

    Kako pretrage na Google-u mogu da ograniče vašu kreativnost? Kako pretrage na Google-u mogu da ograniče vašu kreativnost?

    Kada je reč o kreativnosti – naročito tokom osmišljavanja novih i neobičnih načina korišćenja svakodnevnih predmeta – mnogi instinktivno posežu za Google-om. Brzo je, lako i deluje korisno. Ipak, nova studija pokazuje da ova navika može zapravo kočiti kreativnost u grupnom radu.

  • Komentari

    Komentara: 0

    Postavi komentar: