-
Poslednjih 5 pesama
- Novi Fosili - Pricaj Mi O Ljubavi
- Boris Rezak - Andjeo Na Ramenu
- K2 - Ajmo u zivot
- Doris Dragović - Malo mi za sriću triba
- Magazin - S druge strane mjeseca
-
-
Propuštene emisijeOstale emisije
-
Preporučujemo
Mekane kiflice sa kremom
Da li postoji neko ko ne voli kiflice sa kremom? Ako ih ranije niste pripremali, imajte na umu da je ovaj recept veoma jednostavan i da je teško da pogrešite sa njim.
Teleći gulaš sa paprikom
Recept za prave gurmane i ljubitelje kuvanih jela. Paprika ovom jelu daje posebnu aromu i sigurno će vam prijati u ovom periodu kada se lagano opraštamo od letnjih dana i ulazimo u jesen...
-
Zdravlje
Šta uzrokuje tamne podočnjake i kako ih ublažiti?
Tamni kolutovi ispod očiju (poznati i kao periorbitalna hiperpigmentacija) mogu se pojaviti iz više razloga - genetike, alergija, umora, dehidratacije i drugih faktora. Mada nisu opasni po zdravlje, mogu uticati na samopouzdanje. Postoje kućni i medicinski tretmani koji mogu pomoći u ublažavanju njihovog izgleda.
Da li je bundeva voće ili povrće i koliko je zapravo zdrava?
Večita dilema: da li je bundeva povrće? Ali ima semenke, pa znači da je voće? A da li se bundeva razlikuje od tikve ili tikvice? Dok provodite sate pripremajući pitu ili čorbu od bundeve, ovakva pitanja lako mogu da vam padnu na pamet...
-
Putovanja
Evropska prestonica sa najlepšim kruzer lukama na svetu
U poređenju desetina glavnih kruzer luka širom sveta, osiguravajuća kompanija AllClear je samo jednoj dodelila savršenih 100 poena - možete li pogoditi koja?
Jesenji šarm Pariza: Idealan period da posetite ovaj grad
Pariz je predivan u svako doba godine, ali tokom jeseni njegov šarm posebno dolazi do izražaja. Šetnje kroz zlatno lišće, miris kiše i toplih kroasana stvaraju neponovljivu atmosferu koja ovu sezonu čini nezaboravnom. Iskoristitite zato ovaj period i posetite grad koji će vas opčiniti svojom neverovatnom energijom.
-
Preporučujemo
Najlakši način da očistite peglu
Ako koristite peglu na paru, neophodno je da vodite računa, jer neadekvatna upotreba i izbegavanje čišćenja mogu da dovedu do pojave kamenca, buđi i oštećenja ploče.
Naučite da perete veš kao profesionalac i očuvate odeću!
Kažu da su pravila tu da bi se kršila, ali to nikako ne važi za pranje veša. Jedna pogrešna odluka može uništiti vašu omiljenu majicu ili pantalone zauvek. Kako da garderoba što duže ostane sveža i očuvana? Pratite jednostavna pravila...
-
Kursna lista
Kupovni Srednji Prodajni EUR 116.36 117.18 118.00 CHF 124.70 125.58 126.46 USD 98.64 99.34 100.03
-
Evropska Noć istraživača u Srbiji
Trinaesti put zaredom Noć istraživača biće održana širom Evrope u petak, 28. septembra, a nezaobilazno naučno druženje održaće se te večeri i širom Srbije uz brojne naučne avanture, izložbe i predavanja sve od 15 do 24 časa, dok će se u pojedinim gradovima naučna zabava odvijati i u subotu, 29. septembra od 16 do 20 časova.
04-09-2018 | 15:25 | Autor/Izvor: Naxi media-PR tim Noći istraživača
Foto: Bigstock-Milkos
Razotkrivajući naučne teorije i eksperimente, vodeći posetioce na putovanje u daleku prošlost, ali i blisku budućnost i prikazujući izbliza kako izgledaju putevi naučnika i istraživača, Noć istraživača ove godine održaće se pod sloganom „Istražuj kroz noć, u znanju je moć“. Pridružujući se obeležavanju Evropske godine kulturnog nasleđa, naučnici širom Srbije sa posebnom pažnjom upoznaće radoznale posetioce sa bogatim nasleđem najrazličitijih krajeva naše zemlje, čuvajući od zaborava važan deo naše naučne i kulturne prošlosti.
Kako je saopšteno na nacionalnoj konferenciji za medije, održanoj danas u EU Info centru u Beogradu, Noć istraživača u Srbiji se ove godine održava po deveti put, a naučni sadržaji biće realizovani u sledećim gradovima: Beograd, Novi Sad, Niš, Ub, Užice, Svilajnac, Ćuprija, Jagodina, Kragujevac, Smederevo, Ranovac, Čačak, Leskovac, Novi Pazar, Knjaževac, Despotovac, Kruševac, Trstenik, Negotin, Zaječar, Subotica, Zrenjanin, Inđija, Kanjiža, Kikinda, Šabac.
„Jedan od velikih problema sa kojim se društvo sreće jeste sve veće nepoverenje u nauku, jer je suviše nejasna, ali i u naučnike, jer su suviše nepristupačni. Projekti i manifestacije kao što su Noć istraživača imaju za cilj da razbijaju ove predrasude i da vraćaju to poverenje dok u isto vreme inspirišu nove generacije da se zainteresuju i bave naukom“, navodi redovna profesorka na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu dr Tijana Prodanović, programska koordinatorka projekta ReConNeCt koji pokriva teritoriju Vojvodine. „Tema kojoj smo želeli da se posvetimo ove godine su veze, pa ćemo u Noći istraživača prikazati posetiocima razne načine na koje je nauka povezana sa našim životima, zatim kako se različite naučne oblasti povezuju da bi rešile zajedničke probleme i kako su različite stvari oko nas povezane.“
Dr Aleksandra Pavlović, koordinatorka projekta ReFocuS 2.0 i redovna profesorka Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu, navodi da je uloga nauke u savremenom životu sve veća, jer razvoj jednog društva u mnogome zavisi od primene naučnih i tehnoloških dostignuća. „Razvoj nauke kroz popularizaciju utiče na naučno opismenjavanje šire populacije i samim tim ruši neutemeljene strahove. Takođe, mobilnost naučnika i naučne ideje, što je jedan od ciljeva HORIZON programa, pruža priliku da se pokaže raznovrsnost ali i međusobna povezanost različitih nauka u Srbiji. Ljubitelji nauke imaće priliku, ne samo da uče, već i da upoznaju kreativne strane naučnika i da se na trenutak nađu u koži naučnika“, navodi ona. „Projekat ReFocuS 2.0 organizuje niz
naučno-popularnih aktivnosti u 12 gradova i 12 naučnih klubova koji su ključna nacionalna infrastruktura za promociju nauke.“Viša naučna saradnica Instituta za molekularnu genetiku i genetičko inženjerstvo Univerziteta u Beogradu dr Aleksandra Divac Rankov, koordinatorka projekta SCIMFONICOM 2018-19 tvrdi kako se naučnici danas sve češće susreću sa pitanjem čemu služi njihova nauka. „Projekat SCIMFONICOM rešio je da pomogne u odgovoru na ovo pitanje i približi posetiocima put kojim se stiže od bazične nauke do aplikacije naučnih dostignuća u svakodnevnom životu - zajedno ćemo se zaputiti od B do A. Ove godine organizujemo aktivnosti u 13 gradova Srbije kroz koje će posetioci moći da se upoznaju sa naučnicima, saznaju sveže vesti iz naučnog sveta i da se sa nama oprobaju u poslu naučnika“.
(Foto: Noći istraživača PR)
Evropska Noć istraživača tako će biti organizovana širom Beograda, uz Veliku naučnu avanturu, lov na blago i upoznavanje sa bogatim secesionističkim nasleđem prestonice, a najznatiželjniji će moći da se upuste u razotkrivanje tajni antičkih mozaika ili istraživanje nevidljive strane grada pod UV svetlom! Novi Sad će se predstaviti, ali i preispitati veze na kojima počiva život, od onih najsitnijih u našim ćelijama do veza zhvaljujući kojima uređaji razgovaraju. Posetioci će moći da saznaju kako je došlo do velikog otkrića u bašti jedne bake kao i kako su novi život dobili ukusi naše prošlosti. Bogato kulturno nasleđe biće i u fokusu Noći istraživača u Nišu koja donosi šetnju kroz starinske avlije, bogate mezetluke i recepte raskošnih, ali pomalo zaboravljenih jela sa juga Srbije, uz neizostavno niško zborenje!Čačak će osvetliti različite stranice gradske istorije, od rimskih termi do krajputaša, Kragujevčani će svoje znanje moći da provere u velikom naučnom kvizu, dok će u Kruševcu kroz naučne radionice posetioci biti upoznati kako sa endemičnim, tako i sa reliktnim vrstama Srbije. Istorijski vremeplov dočekaće posetioce Noći istraživača u Novom Pazaru, dok će Leskovac predstaviti stare običaje i nesvakidašnje zanate, ali i čuveno poselo i bogatu gastronomiju. U Pomoravlju (Jagodina, Svilajnac, Ćuprija i Despotovac) će posetioce dočekati NOU tim i pokazati im, između ostalog, kako da naprave tečnost sa rogovima ili ekološka vozila. Kikinda će svojim posetiocima otkriti svet iz perspektive čuvenih sova ušara, u Šapcu će biti predstavljen „srpski Stounhendž“, dok će Bečej odškrinuti vrata prošlosti kroz radionicu tradicionalnih apotekarskih preparata.
Evropska Noć istraživača u Srbiji finansirana je iz programa „HORIZON 2020“ koji predstavlja najveći program Evropske unije za istraživanje i inovacione delatnosti, a u okviru potprograma Marija Sklodovska-Kiri. Sva naučna dešavanja realizuju se kroz tri projekta.
Projekat ReConNeCt (Research, Connections, Networks and Culture) vodi Fakultet tehničkih nauka u Novom Sadu, a partneri na projektu su Prirodno matematički fakultet Novi Sad, Centar za promociju nauke (CPN), Kreativno edukativni centar, Udruženje naučnih komunikatora – Naukom, Visoka tehnička škola strukovnih studija Zrenjanin I Visoka tehnička škola strukovnih studija Subotica.
Projekat ReFocuS 2.0 (The Road to Friday of Science), čiji je koordinator Prirodno-matematički fakultet Niš, organizuje Noć istraživača u saradnji sa Institutom za biološka istraživanja „Siniša Stanković“, Centrom za promociju nauke i Zavodom za zaštitu spomenika kulture Kragujevac.
Sve informacije o sadržajima, lokacijama i satnici ovogodišnje Noći istraživača moguće je proveriti na sajtu www.nocistrazivaca.rs.
-
Pročitajte i...
Zašto zaboravite šta radite kada uđete u novu sobu?
Kognitivni neuronaučnik dr Kristijan Džerett objašnjava kako su naše uspomene ranjive na takozvani „efekat vrata”. Ne brinite, mnogi u životu dožive ovo iskustvo, niste jedini...
Da li alfa mužjaci zaista postoje?
Pojam „alfa mužjak” nastao je 1970. godine, kada je iskorišćen za objašnjenje ponašanja vukova u čoporu. Međutim, sam autor tog pojma, biolog Dejvid Meč, nikada nije imao nameru da „alfa mužjak” znači isključivog vođu. Umesto toga, opisivao je „alfa mužjaka” i „alfa ženku” kao par koji predvodi čopor, donosi odluke i razmnožava se.
Šta stvara divovske talase? Naučnici otkrivaju obrazac
januara 1995. godine zid vode visok oko 25 metara udario je u platformu Draupner u Severnom moru, ostavljajući prvi pouzdani zapis o tzv. “rogue wave” talasu na otvorenom moru. Taj događaj pokrenuo je intenzivna naučna istraživanja kako bi se shvatilo kako ovakvi retki giganti mogu nastati bez kršenja zakona fizike.
Naučnici stvorili „vremenski kristal“ pomoću džinovskih atoma!
Još 2012. godine, dobitnik Nobelove nagrade Frenk Vilček postavio je pitanje da li simetrija koja raspoređuje atome u običnim kristalima može biti narušena i u vremenu - stvarajući strukturu koja se samostalno ponavlja u beskonačnom ritmu.
-
Komentari
Komentara: 0
Postavi komentar: