Da li kafa zaista utiče na raspoloženje? Nauka ima odgovor
Dosadašnje studije pokazale su da konzumacija kafe može produžiti životni vek i potencijalno smanjiti rizik od atrijalne fibrilacije. Sada naučnici navode da određena količina kafe može doprineti i smanjenju stresa.
21-04-2026
|12:25
|Autor / Izvor: Naxi media, Prevention
Ključ je, međutim, u „zlatnoj sredini“ kada je reč o broju šoljica. Veliko istraživanje objavljeno u časopisu Journal of Affective Disorders pratilo unos kafe i medicinske podatke, analizirajući navike oko 460.000 ljudi tokom približno 13 godina. Rezultati su pokazali da su osobe koje su svakodnevno pile kafu, posebno dve do tri šoljice imale manji rizik od razvoja poremećaja raspoloženja (kao što su depresija i bipolarni poremećaj) i stresnih poremećaja (uključujući anksioznost i poremećaje prilagođavanja) u poređenju sa onima koji uopšte nisu pili kafu.
Veza između kafe i mentalnog zdravlja bila je J-oblika, što znači da se zaštitni efekat javlja pri umerenoj konzumaciji, ali nestaje kod većih količina. Kod pet i više šoljica dnevno, pozitivni efekti se gube, a rizik za poremećaje raspoloženja čak može da poraste.
Učesnici su navodili i vrstu kafe koju piju (instant, mlevena ili bez kofeina), pri čemu kod kafe bez kofeina nisu primećeni isti benefiti. Istraživači su uzeli u obzir i brojne faktore poput starosti, pola, obrazovanja, životnog stila, sna i fizičke aktivnosti, kao i hronične bolesti, kako bi umanjili mogućnost greške.
Kako kafa može da smanji stres?
Stručnjaci ističu da ključ leži u antioksidansima. Kafa sadrži brojne bioaktivne supstance, uključujući polifenole i hlorogenske kiseline, koje imaju antiinflamatorno dejstvo i mogu da doprinesu boljem zdravlju mozga.
„Kafa je mnogo više od kofeina – ona sadrži stotine jedinjenja koja mogu da smanje upalne procese i podrže funkcije mozga“, objašnjava dr Kyra Bobinet. Ovi efekti mogu da doprinesu boljem metabolizmu, funkciji jetre i bubrega, ali i opštem osećaju energije i stabilnijem raspoloženju.
Kofein takođe blokira adenozinske receptore u mozgu, što indirektno povećava lučenje dopamina – neurotransmitera povezanog sa osećajem zadovoljstva i motivacije. To može dovesti do bolje koncentracije, veće budnosti i boljeg podnošenja stresa.
Zaključak
„Za većinu odraslih osoba, umerena konzumacija kafe – oko dve do tri šoljice dnevno nije štetna, a može biti povezana sa manjim rizikom od poremećaja raspoloženja i stresa“, navodi dr Bobinet.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da kafa nije lek za stres ili depresiju, već samo jedan od faktora životnog stila.
„Ako uživate u jednoj ili dve kafe dnevno, nema razloga za zabrinutost. Ali ako ste osetljivi na kofein, važno je poštovati sopstvenu granicu kako ne biste narušili san ili pojačali anksioznost“, dodaje dijetetičar Alexander Leritz. Pre povećanja unosa kofeina, savetuje se konsultacija sa lekarom.