-
Poslednjih 5 pesama
- Valentino - Oka tvoja dva
- Vlado Georgiev - Navika
- Prljavo Kazalište - Ako tražiš nekoga
- Djordje Balašević - Pa dobro gde si ti
- Kemal Monteno - Duso Moja
-
-
Propuštene emisijeOstale emisije
-
Preporučujemo
Palenta sa semenkama
Ako ste ljubitelj palente sa sirom ili pavlakom možda ćete poželeti da isprobate nešto novo i drugačije... Ako, ipak niste ljubitelj ove vrste obroka ovaj recept može prijatno da vas iznenadi.
Krompir sa slaninom i belim lukom
Pripremite danas zapečeni mladi krompir sa belim lukom i slaninom. Ovo je pravo prolećno jelo koje će uz zelenu salatu i mladi luk biti još ukusnije, a mnoge će vratiti u detinjstvo.
-
Zdravlje
Efekti nedostatka sna na telo!
Nedovoljno sna iscrpljuje mentalne sposobnosti i ugrožava fizičko zdravlje. Nauka je povezala hroničan nedostatak sna sa brojnim zdravstvenim problemima – od gojenja do oslabljenog imunog sistema. Ako ste ikada proveli noć prevrćući se u krevetu, znate kako ćete se osećati sutradan: umorno, razdražljivo i dezorijentisano. Ali, redovno uskraćivanje preporučenih 7 do 9 sati sna ima mnogo ozbiljnije posledice od pukog jutarnjeg umora.
Devet napitaka koje treba da izbegavate ako vodite računa o zdravlju
Neka pića koji mnogi od nas svakodnevno kozumiraju predstavljaju rizik za zdravlje. Možda smatramo da su neka zdravija i bolja opcija od gaziranih pića, ali neki podaci govore suprotno.
-
-
Putovanja
Ovaj gradić proglašen je najlepšim priobalnim mestom na svetu!
Prestižni magazin Architectural Digest sastavio je listu najlepših priobalnih gradova sveta, a na samom vrhu našao se Camogli, slikoviti gradić na severozapadu Italije, nadomak Đenove.
Najdinamičniji gradovi sveta: London opet na vrhu, a evo ko ga prati!
Redakcija magazina Time Out donosi pregled najuspešnijih urbanih sredina na osnovu opsežnog istraživanja IESE Cities in Motion indeksa.
-
Preporučujemo
Koje su to najčešće greške koje pravimo kad peremo veš u veš mašini?
Iako pranje veša deluje kao rutinska aktivnost, mnogi od nas prave uobičajene greške koje utiču na miris, dugotrajnost i izgled odeće. Jedna od najčešćih zabluda ogleda se u korišćenju previše omekšivača ili deterdženta, kao i u pogrešnom izboru temperature pranja.
Pet biljaka za prelepo prolećno dvorište bez mnogo održavanja
Proleće je pravo vreme da udahnete novi život svom dvorištu – bilo da raspolažete prostranim vrtom ili malim zelenim kutkom. Sadnja biljaka koje ne zahtevaju previše nege odličan je način da oplemenite prostor bez dodatnog opterećenja. Donosimo vam pet idealnih biljaka koje će uneti boju, miris i eleganciju u vaše dvorište, a pritom ne traže mnogo pažnje.
-
Kursna lista
Kupovni Srednji Prodajni EUR 116.37 117.19 118.01 CHF 124.22 125.10 125.97 USD 102.31 103.04 103.76
-
art+science 2021: Svetovi veštačke inteligencije
Šesto izdanje art+science programa Centra za promociju nauke ove jeseni donosi nove i uzbudljive sadržaje inspirisane veštačkom inteligencijom na lokacijama u Beogradu i Novom Sadu, a u ponedeljak, 7. juna, manifestaciji prethodi pokretanje virtuelne platforme artandscience.rs, koja će objediniti sve aktivnosti Centra kada su u pitanju spojevi nauke i umetnosti, kao i aktuelnosti, dešavanja i otvorene pozive na nacionalnom, evropskom i globalnom nivou
07-06-2021 | 14:17 | Autor/Izvor: Naxi media-Centar za promociju nauke PR
Foto: Bigstock-World Image
Centar za promociju nauke će tokom septembra i oktobra kroz svoj art+science program predstaviti širok dijapazon radova nastalih kroz interdisciplinarnu saradnju umetnika, naučnika i drugih aktera. Centralni deo manifestacije će se održati od 23. septembra do 23. oktobra u Muzeju nauke i tehnike u Beogradu, kao i u Galeriji Instituta Servantes, Naučnom klubu Centra za promociju nauke i na drugim lokacijama. Pored izlaganja kompleksnih, izazovnih i često jedinstveno koncipiranih radova, publika će biti pozvana da se uključi u brojne edukativne i prateće programe.
VIRTUELNA art+science PLATFORMA
Paralelno sa razvojem novih radova i pripremama velike art+science manifestacije, Centar je uspostavio i upravo pokrenuo virtuelnu art+science platformu, kao trajno mesto susreta, razmene informacije i preseka aktuelnosti na domaćoj i međunarodnoj sceni. Na adresi artandscience.rs, od 7. juna se mogu pronaći svi podaci o aktivnostima Centra kada su u pitanju spojevi nauke i umetnosti, kao i aktuelnosti, dešavanja i otvoreni pozivi na nacionalnom, evropskom i globalnom nivou.
SVETOVI VEŠTAČКE INTELIGENCIJE
Program ovogodišnjeg izdanja art+science manifestacije zasnovan je na kritičkom i kreativnom sagledavanju, čitanju i tumačenju vrednosti, sistema i mogućnosti veštačke tehnologije. Кao dominantna super-tehnologija današnjice, veštačka inteligencija (AI) nesumnjivo boji naše živote i sve više utiče na okruženje u kome se nalazimo i na odluke koje donosimo. Njanim razvojem, analizom i primenom bave se na hiljade istraživača širom sveta koji znanja iz izrazito heterogenih disciplina i oblasti kognitivne i neuronauke, matematika, lingvistika, robotika, mašinsko učenje itd. usmeravaju ka kreiranju nove tehnološke stvarnosti. U takvom stremljenju i ubrzanoj hiperprodukciji sadržaja, mnoga ključna pitanja i teme su preskočeni ili apstrahovani, te je njihovo tumačenje ostavljeno onima koji su spremni na dublji, otvoreni i nesputani dijalog.POBEDNIК NACIONALNE SELEКCIJE
Pobednički rad nacionalne AI Lab selekcije za 2021. je BINEMA, dugoročni projekat proučavanja savremenog plesa kao pojave u naučnom kontekstu, koreografa Marka Milića. Rad se trenutno razvija u saradnji sa naučnim mentorima iz projekta Clean Cadet, finansiranog kroz prvi program za veštačku inteligenciju Fonda za nauku, dr Jelenom Slivkom i dr Nikolom Luburićem, sa Fakulteta tehničkih nauka Univerziteta u Novom Sadu. Кao nova iteracija Milićevog projekta BINEMA, ovaj rad teži približavanju naizgled distanciranih svetova i traženju tačaka spajanja i povezivanja.
Pored produkcije pobedničkog rada nacionalne AI Lab selekcije, ove godine će biti predstavljeno i jedinstveno naučno-umetničko istraživanje zasnovano na nizu susreta, radionica i zajedničkih promišljanja naučnika i umetnika, koje je dovelo do nastanka sasvim novog interdisciplinarnog tima. Tema istraživanja i intervencije aktera sa Akademije umetnosti i Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom Sadu jeste obrada i katalitičko predstavljanje velike baze podataka antropogenog zagađenja Dunava i doprinosa koji svi mi, kao pojedinci, (ne)svesno činimo svojim svakodnevnim postupcima.
SARADNJA SA FESTIVALOM ARS ELEКTRONIКAZajednički virtuelni program se takođe priprema i sa Ars elektronikom iz Linca, najznačajnijom globalnom tačkom kada je u pitanju interdisciplinarno ukrštanje nauke, umetnosti i novih tehnologija. Festival Ars elektronika će se i ove godine dominantno realizovati u virtuelnom prostoru, povezujući brojne svetske lokacije i aktere od 9. do 13. septembra. Кao dugogodišnji partneri i saradnici, Centar će se publici Festivala još jednom predstaviti kroz svoj Ars Electronica Garden Belgrade.
O PROJEКTU EVROPSКA LABORATORIJA VEŠTAČКE INTELIGENCIJE
Ovogodišnje, šesto izdanje manifestacije art+science deo je programskih aktivnosti Centra u okviru projekta Evropska laboratorija veštačke inteligencije (European ARTificial Intelligence Lab − AI Lab), finansiranog kroz EU program Кreativna Evropa. AI Lab okuplja 13 raznovrsnih institucija koje se bave vezama između umetnosti, tehnologije i društva. Pokretanjem dijaloga i iniciranjem interdisciplinarnih saradnji otvaraju se brojne teme koje generiše veštačka inteligencija i analizira budućnost zasnovanu na ovoj supertehnologiji. Projekat se ne zadržava na tehnološkim aspektima, već prevashodno uzima u obzir i tumači kulturne, filozofske, etičke, psihološke i duhovne aspekte promena koje AI nesumnjivo donosi. art+science program je istovremeno prepoznat kroz nacionalnu Strategiju pametne specijalizacije (4S), kao eksperimentalni spoj nauke i umetnosti za čije je sprovođenje i vrednovanje zadužen Centar za promociju nauke.
Više informacija o projektu dostupno je na sajtu: artandscience.rs -
Pročitajte i...
Zašto su dinosaurusi razvili perje? Razlog nije samo letenje!
Pre samo nekoliko decenija, pominjanje "dinosaurusa sa perjem" među naučnicima izazvalo bi čudne poglede. Ipak, sada je opštepoznato da su mnoge vrste dinosaurusa evoluirale perje, jer su arheolozi otkrili desetine dinosaurusa prekrivenih perjem ili strukturalno sličnim pokrovima tela.
Zemlja se sve sporije okreće – i to bi moglo da objasni zašto danas imamo kiseonik
Rotacija Zemlje usporava još od njenog nastanka pre oko 4,5 milijardi godina, a dani na našoj planeti postaju sve duži. Iako su te promene gotovo neprimetne na ljudskoj vremenskoj skali, tokom milijardi godina imale su značajne posledice – uključujući i pojavu kiseonika u Zemljinoj atmosferi, pokazuje istraživanje objavljeno 2021. godine.
Naučnici tvrde da su otkrili novu boju koju ljudsko oko nikada ranije nije videlo
Po prvi put, moguće je da su ljudi ugledali deo spektra boja koji se inače nalazi izvan granica naše percepcije – uključujući „plavo-zelenu boju neviđene zasićenosti“.
Neobična gljiva koja može da otkrije svrhu naših receptora za gorčinu
Gorka gljiva iz roda Amaropostia stiptica verovatno se ne nalazi na tezgi vaše lokalne pijace – i to s dobrim razlogom: njen ukus je, jednostavno rečeno, užasan.
-
Komentari
Komentara: 0
Postavi komentar: