Zašto lišće menja boju i opada u jesen?
Jesen je često vreme izuzetne lepote. Priroda nam pruža poslednji nalet boja pre nego što stigne zima, a nekih godina taj prizor je spektakularniji nego inače. Evo zašto se to događa.
08-10-2025
|12:38
|Autor / Izvor: Naxi media, Woodland Trust
Zašto lišće menja boju?
Boja lišća potiče od pigmenata - prirodnih supstanci koje ćelije listova proizvode da bi došle do hrane. Tri glavna pigmenta zaslužna za boje su hlorofil (zelena), karoteni (žuta) i antocijanini (crvena i ružičasta).
Zašto su boje jesenjeg lišća intenzivnije nekih godina?
Intenzitet boja zavisi od kombinacije hemijskih procesa i vremenskih uslova.
Hladne noći: niske temperature razgrađuju hlorofil, pa zelena boja prelazi u žutu. Ako temperature ostanu iznad nule, povećava se proizvodnja antocijanina i lišće poprima crvenkast ton.
Suvo vreme: šećeri se više koncentrišu u listovima, što podstiče proizvodnju antocijanina i daje izraženije crvene nijanse.
Sunčani dani: iako se u jesen prestaje sa stvaranjem novog hlorofila, fotosinteza se i dalje odvija pomoću onog koji je preostao. Tada se povećava koncentracija šećera i stvara više antocijanina, pa su boje intenzivnije.
Zašto drveće odbacuje lišće?
Proces odbacivanja lišća, poznat kao abscizija, započinje formiranjem sloja ćelija na mestu gde se drška lista spaja sa granom. Taj sloj nastaje već u proleće, tokom aktivnog rasta lista.
U jesen se u drveću menjaju hormoni, a najvažniji među njima je auksin. Tokom vegetacije, nivo auksina u listovima odgovara onom u ostatku drveta, pa ćelije abscizionog sloja ostaju povezane i lišće se zadržava. Kada se dani skrate i zahladi, proizvodnja auksina u listovima opada. Tada dolazi do izduživanja ćelija u tom sloju, što stvara mikropukotine i omogućava da se list odvoji od drveta. Na kraju, lišće otpada pod naletom vetra ili sopstvenom težinom.
Koja je svrha opadanja lišća?
Odbacivanjem lišća drvo čuva vlagu u granama i stablu, čime sprečava isušivanje i odumiranje. U stanju mirovanja, bez lišća, drvetu je potrebno mnogo manje energije da bi preživelo.
Bez listova, drveće je otpornije i na jake zimske vetrove, jer vetar može slobodnije da prolazi kroz grane.