-
Poslednjih 5 pesama
- Nina Badrić - Cipele
- Djordje Balašević - Pa dobro gde si ti
- Elektricni Orgazam - Da si tako jaka
- Jinx - Tamo gdje je sve po mom
- Bisera Veletanlic - Zlatan Dan
-
Propuštene emisijeOstale emisije
-
PreporučujemoŠarena pita od povrća i jaja
Donosimo vam recept za jelo sa jajima koje se izuzetno brzo priprema i istovremeno je jako zdravo.
-
ZdravljeSaveti za dobar san: Izbegavajte uspavljivanje pored televizora
Stručnjak za spavanje Trevor Cooke upozorava da veštačko svetlo sa TV ekrana može da poremeti prirodni ciklus spavanja i buđenja vašeg tela.
Poboljšajte funkciju štitne žlezde dodavanjem 5 esencijalnih nutrijenata vašoj ishraniPrema rečima nutricionistkinje Lovneet Batre, „Uravnotežena ishrana je važna za održavanje zdravih funkcija štitne žlezde“.
-
PutovanjaKoje zemlje su za mlade ljude najsrećnije? Srbija je zauzela visoko mesto
Nedavno je objavljena lista najsrećnijih zemalja sveta za 2024. godinu. Interesantno je to što ova lista izgleda veoma zanimljivo jer obauhvata isključivo impresije mladih ljudi starosti do 30 godina...
Lista "najspokojnijih destinacija" koje možete da posetiteBritanska osiguravajuća kuća MoneySuperMarket formirala je listu najmirnijih gradova na svetu tako što je kreirala "indeks mira" za otkrivanje destinacija sa najviše i najmanje opuštajućih mesta.
-
PreporučujemoBlistavo i čisto stakleno posuđe uz pomoć jednog trika
Održavanje staklenog posuđa bez mrlja od sušenja može da bude izazov, ali postoji jednostavan trik koji će osigurati besprekoran sjaj.
Pirinač u kupatilu: Neobičan trik za višestruku koristVećina ljudi drži pirinač u kuhinji, ali da li ste znali da ga držanje u kupatilu može biti iznenađujuće korisno?
-
Kursna lista
Kupovni Srednji Prodajni EUR 116.36 117.18 118.00 CHF 118.72 119.56 120.39 USD 107.50 108.26 109.02
-
Za lepši i zdraviji Beograd: Građani u klimatskoj akciji
Na nedavno održanoj radionici o klimatskim izazovima u Beogradu, koju su organizovali Centar za promociju nauke i Sekretarijat za zaštitu životne sredine, u Gradskoj upravi grada Beograda, pokazalo se da građani vrlo aktivno učestvuju u mapiranju klimatskih izazova u svom okruženju i nude realistični osvrt na moguća rešenja.
06-11-2020 | 11:48 | Autor/Izvor: Naxi media-Centar za promociju nauke PR
Foto: Bigstock- leolintang
Tokom leta, Beograđani su, u okviru projekta TeRRIFFICA, na interaktivnoj mapi označavali pozitivne i negativne efekte klimatskih promena: oni su pozvani da kao građani – naučni istraživači tokom leta obeleže mesta u gradu na kojima ih vrućina najviše pogađa, i predlože dobre i loše primere prilagođavanja na klimatske promene sa kojima se u Beogradu svakodnevno susreću. Važno je naglasiti da ova akcija i dalje traje, a radionica je bila povod za prvu analizu rezultata, osvrt na dosadašnja postignuća i zajedničko promišljanje o mogućim narednim koracima ka procesu izrade akcionih planova za odabrane teme i lokacije u gradu.
U početnoj fazi mapiranja, u periodu od juna do oktobra, u gradu su obeležene ukupno 283 tačke, a rezultati su analizirani kroz pet kategorija, koliko je i ponuđeno na mapi: temperatura, voda, vazduh, vetar i zemljište.
S obzirom na period u kome je akcija sprovedena, najveći broj pinova odnosio se na kategoriju temperatura. Ohrabrujuće ravnopravno bilo je pozitivnih (90) i negativnih upisa (94) u mapu, a nazivi lokacija koje su građani dodeljivali prilikom mapiranja oslikavaju i razloge, pa se tako pojavljuju: „beton, drvo, beton, beton, beton...“, „mesto topljenja“ ili „pakleno stajalište za autobuse“.
Na drugom mestu po brojnosti bile su građanske opservacije za kategoriju vazduh, sa 45 lokacija sa izrazito negativnim komentarima i svega 5 lokacija sa pozitivnim impresijama koje su uglavnom povezane sa velikim zelenim površinama: Košutnjak, Zvezdarska šuma i zemunski Kej oslobođenja. Bilo je zanimljivo primetiti nazive lokacija koji su direktno upućivali na zagađenje vazduha: „dolina uglja“, „spalionica kablova“, „za izbeći“ ili „trovačnica Gogolj“. Negativno u kategoriji vazduha su obeleženi i deponija Vinča i površinski kop u Vreocima.
Treća po brojnosti pinova je kategorija zemljišta: sa 20 negativnih i 5 pozitivnih zapažanja. „Aktivno klizište već 20 godina“, „mesto gde zakoni ne važe“ ili „jedna od sramota Voždovca“, samo su neki opisi koji ukazuju na lokacije degradiranog zemljišta i zapuštene lokacije sa korovom, šutom ili divljim deponijama.
U kategoriji vode dominantna su negativna zapažanja, kojih je bilo 17, naspram samo 2 pozitivna. Većina ukazuje na zagađenje voda (Banjički potok, Zaga Malivuk u Krnjači, Ada Huja) ili opasnost od poplava kod Kule Nebojša. Kod zapažanja u kategoriji vetra Beograđani su se, očekivano, najviše osvrnuli na mesta na kojima se najviše oseća košava, kao što su Omladinski stadion ili Kolarčeva ulica, koja je okarakterisana kao „mesto sa stalnim vetrom“.
Interaktivna mapa (http://belgrade.terrifica.eu/) građanima omogućava da iznesu svoja zapažanja, obrazlože ili odaberu ponuđene razloge zašto ih određena lokacija provocira, ali i mogućnost da daju svoje predloge rešenja za uočeni problem.
Neki predlozi iz prve faze mapiranja, kao što su dodatna sadnja drveća, ozelenjavanje i uređenje zelene površine, pojavljivali su se u nekoliko kategorija: temperatura, vazduh i zemljište. Predloženi su izgradnja zasena putem umetničkih instalacija i zelenila, izgradnja javnih česama, kao i prikladnija autobuska stajališta u borbi protiv preterane vrućine. Ukloniti nelegalne objekte, obezbediti adekvatno prikupljanje atmosferskih voda, sankcionisati nelegalne ispuste otpadnih voda ili postaviti mobilnu zaštitu od poplava, samo su neki od predloga u kategoriji vode.
U kategoriji vazduha su predloženi bolji gradski prevoz, više biciklističkih staza, modernizovan sistem grejanja, inovativna rešenja, ali i edukacija, zabrana paljenja smeća i pojačana inspekcijska kontrola. U kategoriji zemljišta najviše predloga se odnosilo na uređenje zapuštenog zemljišta, uklanjanje deponija, obezbeđivanje veće propustljivosti površina, ali i rešavanje pitanja klizišta.Velika vrednost ove radionice jeste osvajanje prostora kokreacije, u kome učestvuju građani kao naučni istraživači, uz naučne saradnike, s jedne strane, i nadležne institucije Grada sa mogućnošću odlučivanja o konkretnim rešenjima s druge strane.
Generalna ocena predloga rešenja građana pokazala se kao veoma realna u pogledu odgovora na zadati problem, na velikom broju lokacija je opravdana i konstruktivna, što građanskoj nauci daje dodatnu potvrdu relevantnosti.
Prema rečima stručnjaka, do suštinskih promena moguće je stići isključivo ukoliko se u akciju za klimu uključe svi: građani, udruženja, naučnici, ali i donosioci odluka koji se nalaze na relevantnim političkim pozicijama. Ali, pre svega, nužno je da svi promenimo svoj odnos prema okruženju i osvestimo svoju ulogu u usporavanju klimatskih promena na planeti.
-
Pročitajte i...Voštane krpice umesto folije
Primena voštanih krpica u čuvanju hrane sve više je zastupljena u svetu, a ono što je najveća prednost ovakvog pomoćnog materijala u kuhinji jeste to da je reč o ekološkoj zameni svih vrsti jenokratnih folija koje inače koristimo u domaćinstvu.
art+science 2021: Svetovi veštačke inteligencijeŠesto izdanje art+science programa Centra za promociju nauke ove jeseni donosi nove i uzbudljive sadržaje inspirisane veštačkom inteligencijom na lokacijama u Beogradu i Novom Sadu, a u ponedeljak, 7. juna, manifestaciji prethodi pokretanje virtuelne platforme artandscience.rs, koja će objediniti sve aktivnosti Centra kada su u pitanju spojevi nauke i umetnosti, kao i aktuelnosti, dešavanja i otvorene pozive na nacionalnom, evropskom i globalnom nivou
Slavimo planetu Zemlju!Svake godine, 22. aprila obeležava se Dan planete Zemlje u cilju povećanja ekološke svesti o značaju očuvanja prirode i životne sredine.
Кlimatske promene: Svi možemo da pomognemoКlimatske promene, nekada smatrane problemom daleke budućnosti, postale su deo naše sadašnjosti. Iz borbe protiv sve bržih promena klime niko nije izuzet, a jedan od najvažnijih zadataka današnjice jeste da, pored globalnog ujedinjenja država i političkih sporazuma, svaki građanin ovu priču doživi kao svoj lični problem, na koji je u stanju da utiče i kao pojedinac – sam, ali i udružen sa drugima. U trenutku kada planetarna klimatska kriza dostiže vrhunac, razgovarali smo sa dr Nevenom Buđevac, psihološkinjom, i dr Vladimirom Đurđevićem, klimatologom, o podizanju svesti i ličnoj odgovornosti građana kada je reč o klimatskoj akciji u našem neposrednom okruženju, saopštavaju iz Centra za promociju nauke.
-
Komentari
Komentara: 0
Postavi komentar: