Slušate: Popodne sa Milošem Lazićem

Pesma: Indexi - Sve ove godine

Popodne sa Milošem Lazićem
Naxi Radio
  • Poslednjih 5 pesama
    1. Indexi - Sve ove godine
    2. Elektricni Orgazam - Da si tako jaka
    3. Boris Rezak - Pokora
    4. Djavoli - Suncan dan
    5. Bijelo dugme - A i ti me iznevjeri
  • Beograd Uzivo
  • Propuštene emisije
    Ostale emisije
    1. Kaliopi - Utorak - Mojih 50
    2. 10. februar - 1 - Dodir noći
    3. 10. februar - 2 - Dodir noći
    4. 10. februar - 3 - Dodir noći
    5. Kaliopi - Ponedeljak - Mojih 50
  • Preporučujemo
    Kokos kuglice sa malinama Kokos kuglice sa malinama

    Recept je toliko jednostavan, pa ove kuglice uvek možete pripremati sa decom i prijateljima...

    Proja sa šampinjonima Proja sa šampinjonima

    Ako vam je dosadila klasična proja isprobajte ovaj recept. Verujemo da će se mnogi vas oduševiti, posebno ako ste ljubitelji šampinjona.

  • Zdravlje
    Tajna dugovečnosti: Hrana koja potencijalno može da nam produži život! Tajna dugovečnosti: Hrana koja potencijalno može da nam produži život!

    Stručnjak za dugovečnost Dan Buetner već 20 godina proučava šest svetskih Plavih zona, uključujući oblasti u Grčkoj, Kostariki i Japanu, gde stanovnici imaju čak deset puta veću verovatnoću da dožive stotu godinu nego prosečan Amerikanac.

    Sušenje veša u zatvorenom prostoru nosi potencijalne rizike po zdravlje! Sušenje veša u zatvorenom prostoru nosi potencijalne rizike po zdravlje!

    Sušenje veša napolju proteklih meseci nije bila uobičajena praksa, što zbog vetra, što zbog niskih temperatura.... Ali, da li je sušenje veša u zatvorenom prostoru zaista dobro rešenje?

  • Naxi aplikacija radio 2
  • Putovanja
    Amerika za avanturiste: Najbolje destinacije za fitnes i putovanja Amerika za avanturiste: Najbolje destinacije za fitnes i putovanja

    Spojite ljubav prema putovanjima i fitnesu u ovim destinacijama posvećenim zdravlju i aktivnom načinu života.

    Pet država u svetu koje nemaju aerodrome: Kako funkcioniše njihov saobraćaj? Pet država u svetu koje nemaju aerodrome: Kako funkcioniše njihov saobraćaj?

    Iako su aerodromi simboli ekonomskog i društvenog razvoja, postoje zemlje u kojima jednostavno nema prostora za njihovu izgradnju. Avio-saobraćaj nudi prednosti koje drugi vidovi prevoza ne mogu u potpunosti da zamene – brzinu, udaljenost i povezanost sa svetom. Zato je retkost pronaći državu bez aerodroma, ali ipak postoji nekoliko takvih primera.

  • Preporučujemo
    Uz pomoć jednostavnog trika rešite se neprijatnih mirisa nakon kuvanja Uz pomoć jednostavnog trika rešite se neprijatnih mirisa nakon kuvanja

    Iako većina domaćinstava danas koristi napu za uklanjanje mirisa iz kuhinje, ponekad situacija može biti nezgodna – posebno kada nakon brzog obroka moramo odmah izaći iz kuće.

    Saveti stručnjaka: Evo koliko bi često trebalo da peremo posteljinu! Saveti stručnjaka: Evo koliko bi često trebalo da peremo posteljinu!

    Pranje posteljine zavisi od nekoliko faktora. Prvi je osnovna higijena – ako vam je stalo do nje, pratićete ih redovno. Drugi zavisi od toga koliko često delite krevet sa nekim. Treći se odnosi na to da li ste mladi student. U tom slučaju higijena vam možda nije prva na listi prioriteta, a trebalo bi da bude.

  • Kursna lista
    Kupovni Srednji Prodajni
    EUR 116.28 117.10 117.92
    CHF 122.87 123.73 124.60
    USD 112.23 113.02 113.81
  • Povezani članci
  • Vremenska linija evolucije života produžena za skoro 1,5 milijardi godina

    Ako je svet pozornica, a sve vrste samo glumci, njihovi ulasci i izlasci zapisani su u stenskom zapisu. Ova poetska perspektiva osvetljava neprekidnu evoluciju i razotkrivanje istorije života, priču urezanu u fosile i slojeve sedimenta u kojima su pronađeni.




    24-12-2024 | 12:25 | Autor/Izvor: Naxi media, Earth.com, Science

    Foto: Bigstock, Rost-9


    Nedavna analiza Univerziteta Virdžinija proširila je ovu priču unazad do skoro dve milijarde godina, nudeći potpuniju sliku porekla, diverzifikacije i izumiranja života.


    Proširenje mape života


    Fosilni dokazi omogućili su mapiranje evolucije tokom poslednjih pola milijarde godina, ali istraživači su sada ovu vremensku liniju dodatno proširili.


    Studija, koju je predvodio geobiolog Šuhaj Sjao sa Univerziteta Virdžinija, proširila je razumevanje drevnog života na Proterozoik, eon koji obuhvata period od 2,5 milijardi do 539 miliona godina pre sadašnjosti.

     

    Tokom ovog perioda, oblici života su uglavnom bili manji i mekši, poput morskih sunđera bez mineralnih skeleta, zbog čega su retko ostavljali fosilne tragove.
    „Ovo je najobuhvatnija i najaktuelnija analiza ovog perioda do sada“, rekao je Sjao. „Štaviše, koristili smo grafički program za korelaciju koji nam je omogućio veću vremensku rezoluciju.“


    Nalazi tima nude visoko rezolutnu analizu globalne raznolikosti i evolucije proterozojskog života, pružajući dragocene uvide u to kako se priča o životu odvijala tokom ovog ogromnog vremenskog perioda.


    Evolucija proterozojskih morskih eukariota


    Sjao i njegov tim proučavali su evoluciju drevnih morskih eukariota, organizama sa ćelijama koje imaju jedro. Ovi rani eukarioti bili su preci životinja, biljaka i gljiva, čime su postavili osnovu za kompleksne oblike života na Zemlji.


    Istraživači su otkrili da su se eukarioti prvi put pojavili pre najmanje 1,8 milijardi godina. Tokom sledeće milijarde godina, često nazivane „dosadna milijarda“, nije bilo značajnih promena.


    Vrste su evoluirale sporo, a raznolikost je ostala stabilna, sa malo novih vrsta koje su se pojavljivale ili starih koje su izumirale.


    Ovaj mirni period završio se kada je Zemlja doživela dramatične promene. Promene u životnoj sredini i evoluciji donele su porast raznolikosti i postavile osnovu za razvoj složenih ekosistema koje danas poznajemo.


    Uticaj ledenog doba na evoluciju života


    Između 720 i 635 miliona godina pre sadašnjosti, planeta je prošla kroz najmanje dva ekstremna ledena doba, poznata kao događaji „Snežna Zemlja“. Ove globalne glacijacije uvukle su Zemlju u ledeni stisak i preoblikovale tok evolucije.


    „Ledena doba bila su ključni faktor koji je resetovao evolucioni put u smislu raznolikosti i dinamike“, objasnio je Sjao. „Vidimo brzu smenu eukariotskih vrsta neposredno nakon glacijacije. To je ključni nalaz.“

    Nakon topljenja leda, evoluciona aktivnost se ubrzala, označivši kraj „dosadne milijarde“ i otvarajući dinamičniju eru biodiverziteta.


    Pitanja koja otvaraju nalazi


    Studija o evoluciji eukariota postavlja važna pitanja o tome kako su sile životne sredine i evolucije uticale na razvoj života na Zemlji.


    Na primer, zašto je evolucija eukariota tokom „dosadne milijarde“ bila tako spora i stabilna, sa niskom smenom vrsta? Šta je pokrenulo brze evolucione promene nakon događaja „Snežna Zemlja“, kada se planeta otopila od ekstremne glacijacije?

     

    Ključni faktori koji se razmatraju uključuju klimatske promene i porast nivoa kiseonika u atmosferi, kao i to da li su međusobna konkurencija i interakcije među organizmima stvorili „evolucioni trkački rat“ koji je ubrzao evoluciju vrsta.

     

    Prema Sjaovim rečima, nalazi tima postavljaju osnovu za buduća istraživanja. Analizom obrazaca otkrivenih u ovoj studiji, naučnici mogu dublje istražiti složeni odnos između promena u životnoj sredini i evolucije života.


    Novi pogled na evoluciju života


    Proučavanje proterozojskog života obogaćuje naše razumevanje kako su rani eukarioti – preci savremenih životinja, biljaka i gljiva – evoluirali.


    Istraživanje takođe otkriva kako su živi organizmi i Zemljina okolina međusobno uticali jedni na druge na složene i međusobno povezane načine tokom milijardi godina.


    Produžavanjem vremenske linije istorije života, ovo istraživanje daje naučnicima detaljan okvir za istraživanje neodgovorenih pitanja o drevnoj prošlosti Zemlje. Pomaže nam da shvatimo kako su događaji stari milijardama godina oblikovali planetu i život kakve danas poznajemo.


    Studija je objavljena u časopisu Science.

  • Pročitajte i...
    Zevanje Da li znate zašto je zevanje zarazno i zbog čega se javlja?

    Zevanje se sastoji od nevoljnog širokog otvaranja usta i maksimalnog širenja vilice, praćenog dubokim udisajem i sporim izdisajem, objašnjava dr Rejan Sagir iz Velike Britanije i dodaje da ova svakodnevna pojava nauka još nije u potpunosti shvaćena.

    Da li će ljudi preći na biljno meso ako bude jeftinije od pravog mesa? Da li će ljudi preći na biljno meso ako bude jeftinije od pravog mesa?

    Biljne alternative mesu postaju sve popularnije, ali mnogi potrošači i dalje nisu spremni da ih u potpunosti prihvate. Iako su etički, ekološki i zdravstveni razlozi važni, praktični faktori i dalje igraju ključnu ulogu u oblikovanju potrošačkih navika. Nova studija otkriva šta je ljudima zaista presudno pri izboru između mesa i njegovih zamena.

    Nauka otkriva jednostavan trik za komunikaciju sa mačkama Nauka otkriva jednostavan trik za komunikaciju sa mačkama

    Mačke su poznate po svojoj nezavisnosti (i nežnoj, pahuljastoj spoljašnjosti), ali ako imate osećaj da vas vaš ljubimac ignoriše, možda je problem u tome što ne govorite njegovim jezikom.

  • Komentari

    Komentara: 0

    Postavi komentar: