Slušate: Jutro uz Svetu Stefanovića

Pesma: Moby Dick - Ljubomoran

Jutro uz Svetu Stefanovića
Naxi Radio
  • Poslednjih 5 pesama
    1. Moby Dick - Ljubomoran
    2. Haustor - Moja prva ljubav
    3. Oliver Dragojević - Tko sam ja da ti sudim
    4. Bajaga - Lepa Janja ribareva kći
    5. Zdravko Čolić - Krasiva
  • Beograd Uzivo
  • Propuštene emisije
    Ostale emisije
    1. Nađa Dulić - Utorak - Mojih 50
    2. 28. april - 1 - Dodir noći
    3. 28. april - 2 - Dodir noći
    4. 28. april - 3 - Dodir noći
    5. Nađa Dulić - Ponedeljak - Mojih 50
  • Preporučujemo
    Krompir sa slaninom i belim lukom Krompir sa slaninom i belim lukom

    Pripremite danas zapečeni mladi krompir sa belim lukom i slaninom. Ovo je pravo prolećno jelo koje će uz zelenu salatu i mladi luk biti još ukusnije, a mnoge će vratiti u detinjstvo.

    Pasta sa lososom Pasta sa lososom

    Ovo je pasta koja će vas oduševiti i probuditi sva vaša čula. Uživajte u ovom jednostavnom obroku uz čašu hladne limunade ili kvalitetnog belog vina...

  • Zdravlje
    Devet napitaka koje treba da izbegavate ako vodite računa o zdravlju Devet napitaka koje treba da izbegavate ako vodite računa o zdravlju

    Neka pića koji mnogi od nas svakodnevno kozumiraju predstavljaju rizik za zdravlje. Možda smatramo da su neka zdravija i bolja opcija od gaziranih pića, ali neki podaci govore suprotno.

    Šta tvrdi nauka: Da li je kolagen zaista najmoćniji suplement? Šta tvrdi nauka: Da li je kolagen zaista najmoćniji suplement?

    Poslednjih godina kolagen koristi sve veći broj ljudi, a njegovoj popularnosti dodatno doprinose poznate ličnosti i influenseri, svakodnevno promovišući ideju o njegovom čudotvornom dejstvu na nokte, kožu i kosu.

  • Putovanja
    Najdinamičniji gradovi sveta: London opet na vrhu, a evo ko ga prati! Najdinamičniji gradovi sveta: London opet na vrhu, a evo ko ga prati!

    Redakcija magazina Time Out donosi pregled najuspešnijih urbanih sredina na osnovu opsežnog istraživanja IESE Cities in Motion indeksa.

    Ova udaljena italijanska regija biće domaćin „najčarobnije žurke na svetu“ ove godine Ova udaljena italijanska regija biće domaćin „najčarobnije žurke na svetu“ ove godine

    Detour Discotheque je do sada organizovao spektakularne žurke na vrhovima planina i udaljenim ostrvima, a sada stiže u Apuliju!

  • Preporučujemo
    Pet biljaka za prelepo prolećno dvorište bez mnogo održavanja Pet biljaka za prelepo prolećno dvorište bez mnogo održavanja

    Proleće je pravo vreme da udahnete novi život svom dvorištu – bilo da raspolažete prostranim vrtom ili malim zelenim kutkom. Sadnja biljaka koje ne zahtevaju previše nege odličan je način da oplemenite prostor bez dodatnog opterećenja. Donosimo vam pet idealnih biljaka koje će uneti boju, miris i eleganciju u vaše dvorište, a pritom ne traže mnogo pažnje.

    Efikasna rešenja za uklanjanje neprijatnih mirisa u frižideru Efikasna rešenja za uklanjanje neprijatnih mirisa u frižideru

    Sigurno ste se bar nekad susreli sa neprijatnim mirisima koji dolaze iz frižidera. Čak iako ste prečistili sve i izbacili hranu, moguće je da je frižider zadržao neprijatan miris. Iapk moguće je rešiti se neprijatnih mirisa u frižideru i kanti koristeći prirodne metode koje će vaš dom ispuniti prijatnim mirisom.

  • Kursna lista
    Kupovni Srednji Prodajni
    EUR 116.37 117.19 118.01
    CHF 124.22 125.10 125.97
    USD 102.31 103.04 103.76
  • Povezani članci
  • Vremenska linija evolucije života produžena za skoro 1,5 milijardi godina

    Ako je svet pozornica, a sve vrste samo glumci, njihovi ulasci i izlasci zapisani su u stenskom zapisu. Ova poetska perspektiva osvetljava neprekidnu evoluciju i razotkrivanje istorije života, priču urezanu u fosile i slojeve sedimenta u kojima su pronađeni.




    24-12-2024 | 12:25 | Autor/Izvor: Naxi media, Earth.com, Science

    Foto: Bigstock, Rost-9


    Nedavna analiza Univerziteta Virdžinija proširila je ovu priču unazad do skoro dve milijarde godina, nudeći potpuniju sliku porekla, diverzifikacije i izumiranja života.


    Proširenje mape života


    Fosilni dokazi omogućili su mapiranje evolucije tokom poslednjih pola milijarde godina, ali istraživači su sada ovu vremensku liniju dodatno proširili.


    Studija, koju je predvodio geobiolog Šuhaj Sjao sa Univerziteta Virdžinija, proširila je razumevanje drevnog života na Proterozoik, eon koji obuhvata period od 2,5 milijardi do 539 miliona godina pre sadašnjosti.

     

    Tokom ovog perioda, oblici života su uglavnom bili manji i mekši, poput morskih sunđera bez mineralnih skeleta, zbog čega su retko ostavljali fosilne tragove.
    „Ovo je najobuhvatnija i najaktuelnija analiza ovog perioda do sada“, rekao je Sjao. „Štaviše, koristili smo grafički program za korelaciju koji nam je omogućio veću vremensku rezoluciju.“


    Nalazi tima nude visoko rezolutnu analizu globalne raznolikosti i evolucije proterozojskog života, pružajući dragocene uvide u to kako se priča o životu odvijala tokom ovog ogromnog vremenskog perioda.


    Evolucija proterozojskih morskih eukariota


    Sjao i njegov tim proučavali su evoluciju drevnih morskih eukariota, organizama sa ćelijama koje imaju jedro. Ovi rani eukarioti bili su preci životinja, biljaka i gljiva, čime su postavili osnovu za kompleksne oblike života na Zemlji.


    Istraživači su otkrili da su se eukarioti prvi put pojavili pre najmanje 1,8 milijardi godina. Tokom sledeće milijarde godina, često nazivane „dosadna milijarda“, nije bilo značajnih promena.


    Vrste su evoluirale sporo, a raznolikost je ostala stabilna, sa malo novih vrsta koje su se pojavljivale ili starih koje su izumirale.


    Ovaj mirni period završio se kada je Zemlja doživela dramatične promene. Promene u životnoj sredini i evoluciji donele su porast raznolikosti i postavile osnovu za razvoj složenih ekosistema koje danas poznajemo.


    Uticaj ledenog doba na evoluciju života


    Između 720 i 635 miliona godina pre sadašnjosti, planeta je prošla kroz najmanje dva ekstremna ledena doba, poznata kao događaji „Snežna Zemlja“. Ove globalne glacijacije uvukle su Zemlju u ledeni stisak i preoblikovale tok evolucije.


    „Ledena doba bila su ključni faktor koji je resetovao evolucioni put u smislu raznolikosti i dinamike“, objasnio je Sjao. „Vidimo brzu smenu eukariotskih vrsta neposredno nakon glacijacije. To je ključni nalaz.“

    Nakon topljenja leda, evoluciona aktivnost se ubrzala, označivši kraj „dosadne milijarde“ i otvarajući dinamičniju eru biodiverziteta.


    Pitanja koja otvaraju nalazi


    Studija o evoluciji eukariota postavlja važna pitanja o tome kako su sile životne sredine i evolucije uticale na razvoj života na Zemlji.


    Na primer, zašto je evolucija eukariota tokom „dosadne milijarde“ bila tako spora i stabilna, sa niskom smenom vrsta? Šta je pokrenulo brze evolucione promene nakon događaja „Snežna Zemlja“, kada se planeta otopila od ekstremne glacijacije?

     

    Ključni faktori koji se razmatraju uključuju klimatske promene i porast nivoa kiseonika u atmosferi, kao i to da li su međusobna konkurencija i interakcije među organizmima stvorili „evolucioni trkački rat“ koji je ubrzao evoluciju vrsta.

     

    Prema Sjaovim rečima, nalazi tima postavljaju osnovu za buduća istraživanja. Analizom obrazaca otkrivenih u ovoj studiji, naučnici mogu dublje istražiti složeni odnos između promena u životnoj sredini i evolucije života.


    Novi pogled na evoluciju života


    Proučavanje proterozojskog života obogaćuje naše razumevanje kako su rani eukarioti – preci savremenih životinja, biljaka i gljiva – evoluirali.


    Istraživanje takođe otkriva kako su živi organizmi i Zemljina okolina međusobno uticali jedni na druge na složene i međusobno povezane načine tokom milijardi godina.


    Produžavanjem vremenske linije istorije života, ovo istraživanje daje naučnicima detaljan okvir za istraživanje neodgovorenih pitanja o drevnoj prošlosti Zemlje. Pomaže nam da shvatimo kako su događaji stari milijardama godina oblikovali planetu i život kakve danas poznajemo.


    Studija je objavljena u časopisu Science.

  • Pročitajte i...
    Zemlja se sve sporije okreće – i to bi moglo da objasni zašto danas imamo kiseonik Zemlja se sve sporije okreće – i to bi moglo da objasni zašto danas imamo kiseonik

    Rotacija Zemlje usporava još od njenog nastanka pre oko 4,5 milijardi godina, a dani na našoj planeti postaju sve duži. Iako su te promene gotovo neprimetne na ljudskoj vremenskoj skali, tokom milijardi godina imale su značajne posledice – uključujući i pojavu kiseonika u Zemljinoj atmosferi, pokazuje istraživanje objavljeno 2021. godine.

    Naučnici tvrde da su otkrili novu boju koju ljudsko oko nikada ranije nije videlo Naučnici tvrde da su otkrili novu boju koju ljudsko oko nikada ranije nije videlo

    Po prvi put, moguće je da su ljudi ugledali deo spektra boja koji se inače nalazi izvan granica naše percepcije – uključujući „plavo-zelenu boju neviđene zasićenosti“.

    Koliko naši geni utiču na naše postupke i uobičajeno ponašanje? Koliko naši geni utiču na naše postupke i uobičajeno ponašanje?

    Mnogi od nas veruju da smo gospodari sopstvene sudbine, ali nova istraživanja otkrivaju koliko naše ponašanje zavisi od gena.

  • Komentari

    Komentara: 0

    Postavi komentar: