Slušate: Popodne sa Milošem Lazićem

Pesma: Bojan Marović - Idem, Odlazim

Popodne sa Milošem Lazićem
Naxi Radio
  • Poslednjih 5 pesama
    1. Bojan Marović - Idem, Odlazim
    2. Riblja čorba - Gde si u ovom glupom hotelu
    3. Merlin - Sve Do Medalje
    4. Idoli - Dok dobuje kisa
    5. Neverne Bebe - Dvoje
  • Beograd Uzivo
  • Propuštene emisije
    Ostale emisije
    1. 17. septembar - 1 - Dodir noći
    2. 17. septembar - 2 - Dodir noći
    3. 17. septembar - 3 - Dodir noći
    4. Aleksandar Dunić - Sreda - Mojih 50
    5. 16. septembar - 1 - Dodir noći
  • Preporučujemo
    Mekane kiflice sa kremom Mekane kiflice sa kremom

    Da li postoji neko ko ne voli kiflice sa kremom? Ako ih ranije niste pripremali, imajte na umu da je ovaj recept veoma jednostavan i da je teško da pogrešite sa njim.

    Teleći gulaš sa paprikom Teleći gulaš sa paprikom

    Recept za prave gurmane i ljubitelje kuvanih jela. Paprika ovom jelu daje posebnu aromu i sigurno će vam prijati u ovom periodu kada se lagano opraštamo od letnjih dana i ulazimo u jesen...

  • Zdravlje
    Šta uzrokuje tamne podočnjake i kako ih ublažiti? Šta uzrokuje tamne podočnjake i kako ih ublažiti?

    Tamni kolutovi ispod očiju (poznati i kao periorbitalna hiperpigmentacija) mogu se pojaviti iz više razloga - genetike, alergija, umora, dehidratacije i drugih faktora. Mada nisu opasni po zdravlje, mogu uticati na samopouzdanje. Postoje kućni i medicinski tretmani koji mogu pomoći u ublažavanju njihovog izgleda.

    Da li je bundeva voće ili povrće i koliko je zapravo zdrava? Da li je bundeva voće ili povrće i koliko je zapravo zdrava?

    Večita dilema: da li je bundeva povrće? Ali ima semenke, pa znači da je voće? A da li se bundeva razlikuje od tikve ili tikvice? Dok provodite sate pripremajući pitu ili čorbu od bundeve, ovakva pitanja lako mogu da vam padnu na pamet...

  • Putovanja
    Evropska prestonica sa najlepšim kruzer lukama na svetu Evropska prestonica sa najlepšim kruzer lukama na svetu

    U poređenju desetina glavnih kruzer luka širom sveta, osiguravajuća kompanija AllClear je samo jednoj dodelila savršenih 100 poena - možete li pogoditi koja?

    Jesenji šarm Pariza: Idealan period da posetite ovaj grad Jesenji šarm Pariza: Idealan period da posetite ovaj grad

    Pariz je predivan u svako doba godine, ali tokom jeseni njegov šarm posebno dolazi do izražaja. Šetnje kroz zlatno lišće, miris kiše i toplih kroasana stvaraju neponovljivu atmosferu koja ovu sezonu čini nezaboravnom. Iskoristitite zato ovaj period i posetite grad koji će vas opčiniti svojom neverovatnom energijom.

  • Preporučujemo
    Najlakši način da očistite peglu Najlakši način da očistite peglu

    Ako koristite peglu na paru, neophodno je da vodite računa, jer neadekvatna upotreba i izbegavanje čišćenja mogu da dovedu do pojave kamenca, buđi i oštećenja ploče.

    Naučite da perete veš kao profesionalac i očuvate odeću! Naučite da perete veš kao profesionalac i očuvate odeću!

    Kažu da su pravila tu da bi se kršila, ali to nikako ne važi za pranje veša. Jedna pogrešna odluka može uništiti vašu omiljenu majicu ili pantalone zauvek. Kako da garderoba što duže ostane sveža i očuvana? Pratite jednostavna pravila...

  • Kursna lista
    Kupovni Srednji Prodajni
    EUR 116.36 117.18 118.00
    CHF 124.70 125.58 126.46
    USD 98.64 99.34 100.03
  • Povezani članci
  • Vremenska linija evolucije života produžena za skoro 1,5 milijardi godina

    Ako je svet pozornica, a sve vrste samo glumci, njihovi ulasci i izlasci zapisani su u stenskom zapisu. Ova poetska perspektiva osvetljava neprekidnu evoluciju i razotkrivanje istorije života, priču urezanu u fosile i slojeve sedimenta u kojima su pronađeni.




    24-12-2024 | 12:25 | Autor/Izvor: Naxi media, Earth.com, Science

    Foto: Bigstock, Rost-9


    Nedavna analiza Univerziteta Virdžinija proširila je ovu priču unazad do skoro dve milijarde godina, nudeći potpuniju sliku porekla, diverzifikacije i izumiranja života.


    Proširenje mape života


    Fosilni dokazi omogućili su mapiranje evolucije tokom poslednjih pola milijarde godina, ali istraživači su sada ovu vremensku liniju dodatno proširili.


    Studija, koju je predvodio geobiolog Šuhaj Sjao sa Univerziteta Virdžinija, proširila je razumevanje drevnog života na Proterozoik, eon koji obuhvata period od 2,5 milijardi do 539 miliona godina pre sadašnjosti.

     

    Tokom ovog perioda, oblici života su uglavnom bili manji i mekši, poput morskih sunđera bez mineralnih skeleta, zbog čega su retko ostavljali fosilne tragove.
    „Ovo je najobuhvatnija i najaktuelnija analiza ovog perioda do sada“, rekao je Sjao. „Štaviše, koristili smo grafički program za korelaciju koji nam je omogućio veću vremensku rezoluciju.“


    Nalazi tima nude visoko rezolutnu analizu globalne raznolikosti i evolucije proterozojskog života, pružajući dragocene uvide u to kako se priča o životu odvijala tokom ovog ogromnog vremenskog perioda.


    Evolucija proterozojskih morskih eukariota


    Sjao i njegov tim proučavali su evoluciju drevnih morskih eukariota, organizama sa ćelijama koje imaju jedro. Ovi rani eukarioti bili su preci životinja, biljaka i gljiva, čime su postavili osnovu za kompleksne oblike života na Zemlji.


    Istraživači su otkrili da su se eukarioti prvi put pojavili pre najmanje 1,8 milijardi godina. Tokom sledeće milijarde godina, često nazivane „dosadna milijarda“, nije bilo značajnih promena.


    Vrste su evoluirale sporo, a raznolikost je ostala stabilna, sa malo novih vrsta koje su se pojavljivale ili starih koje su izumirale.


    Ovaj mirni period završio se kada je Zemlja doživela dramatične promene. Promene u životnoj sredini i evoluciji donele su porast raznolikosti i postavile osnovu za razvoj složenih ekosistema koje danas poznajemo.


    Uticaj ledenog doba na evoluciju života


    Između 720 i 635 miliona godina pre sadašnjosti, planeta je prošla kroz najmanje dva ekstremna ledena doba, poznata kao događaji „Snežna Zemlja“. Ove globalne glacijacije uvukle su Zemlju u ledeni stisak i preoblikovale tok evolucije.


    „Ledena doba bila su ključni faktor koji je resetovao evolucioni put u smislu raznolikosti i dinamike“, objasnio je Sjao. „Vidimo brzu smenu eukariotskih vrsta neposredno nakon glacijacije. To je ključni nalaz.“

    Nakon topljenja leda, evoluciona aktivnost se ubrzala, označivši kraj „dosadne milijarde“ i otvarajući dinamičniju eru biodiverziteta.


    Pitanja koja otvaraju nalazi


    Studija o evoluciji eukariota postavlja važna pitanja o tome kako su sile životne sredine i evolucije uticale na razvoj života na Zemlji.


    Na primer, zašto je evolucija eukariota tokom „dosadne milijarde“ bila tako spora i stabilna, sa niskom smenom vrsta? Šta je pokrenulo brze evolucione promene nakon događaja „Snežna Zemlja“, kada se planeta otopila od ekstremne glacijacije?

     

    Ključni faktori koji se razmatraju uključuju klimatske promene i porast nivoa kiseonika u atmosferi, kao i to da li su međusobna konkurencija i interakcije među organizmima stvorili „evolucioni trkački rat“ koji je ubrzao evoluciju vrsta.

     

    Prema Sjaovim rečima, nalazi tima postavljaju osnovu za buduća istraživanja. Analizom obrazaca otkrivenih u ovoj studiji, naučnici mogu dublje istražiti složeni odnos između promena u životnoj sredini i evolucije života.


    Novi pogled na evoluciju života


    Proučavanje proterozojskog života obogaćuje naše razumevanje kako su rani eukarioti – preci savremenih životinja, biljaka i gljiva – evoluirali.


    Istraživanje takođe otkriva kako su živi organizmi i Zemljina okolina međusobno uticali jedni na druge na složene i međusobno povezane načine tokom milijardi godina.


    Produžavanjem vremenske linije istorije života, ovo istraživanje daje naučnicima detaljan okvir za istraživanje neodgovorenih pitanja o drevnoj prošlosti Zemlje. Pomaže nam da shvatimo kako su događaji stari milijardama godina oblikovali planetu i život kakve danas poznajemo.


    Studija je objavljena u časopisu Science.

  • Pročitajte i...
    Šimpanze svakodnevno piju alkohol: Evo koliko bi to bilo kod ljudi Šimpanze svakodnevno piju alkohol: Evo koliko bi to bilo kod ljudi

    Šimpanze konzumiraju najmanje jedno alkoholno piće dnevno dok jedu zrelo, fermentisano voće, pokazuje studija objavljena u sredu, koja istražuje jedan od mogućih razloga zbog kojih ljudi vole alkohol.

    Zašto plač bebe može da izazove osećaj toplote kod odraslih? Zašto plač bebe može da izazove osećaj toplote kod odraslih?

    Ako vam zvuk plača bebe izaziva crvenilo lica, niste ništa umislili. Novo istraživanje otkriva da bebin plač, posebno onaj koji signalizira bol zaista izaziva „topli talas“ na licu odraslih, verovatno kao način da nas podstakne na reakciju.

    Zašto zaboravite šta radite kada uđete u novu sobu? Zašto zaboravite šta radite kada uđete u novu sobu?

    Kognitivni neuronaučnik dr Kristijan Džerett objašnjava kako su naše uspomene ranjive na takozvani „efekat vrata”. Ne brinite, mnogi u životu dožive ovo iskustvo, niste jedini...

    Da li alfa mužjaci zaista postoje? Da li alfa mužjaci zaista postoje?

    Pojam „alfa mužjak” nastao je 1970. godine, kada je iskorišćen za objašnjenje ponašanja vukova u čoporu. Međutim, sam autor tog pojma, biolog Dejvid Meč, nikada nije imao nameru da „alfa mužjak” znači isključivog vođu. Umesto toga, opisivao je „alfa mužjaka” i „alfa ženku” kao par koji predvodi čopor, donosi odluke i razmnožava se.

  • Komentari

    Komentara: 0

    Postavi komentar: