-
Poslednjih 5 pesama
- Leontina - Crno pa se ne vidi
- Plavi orkestar - Bolje Biti Pijan, Nego Star
- Prljavo Kazalište - Kiše jesenje
- Kaliopi & Zeljko Samardzic - Znam
- Elektricni Orgazam - Da si tako jaka
-
-
Propuštene emisijeOstale emisije
-
Preporučujemo
Torta od čokolade i lešnika
Postoji nešto posebno u spoju lešnika i čokolade—topao, bogat ukus koji nikad ne dosadi. Ta kombinacija je klasična, a opet svaki put iznova oduševi, naročito kada se nađe u obliku sočne torte.
-
Zdravlje
Nakon prve jutarnje kafe ove promene se dešavaju u telu u narednih šest sati
Mozak je složen i zamršen sistem. Što više kafe pijete, formira se više adenozinskih receptora, što znači da ćete možda morati da popijete više kafe da biste ostali budni sada nego kada ste prvi put počeli da je pijete u mladosti.
Sve što treba da znate o maslinama i njihovim blagodetima
Masline su mali plodovi koji rastu na drvetu masline (Olea europaea), a pripadaju grupi koštuničavih plodova, baš kao i trešnje, breskve, bademi, pistaći i mango. Poznate su po visokom sadržaju vitamina E i snažnih antioksidanata, a brojna istraživanja potvrđuju da mogu doprineti zdravlju srca i smanjiti rizik od osteoporoze i karcinoma.
-
-
Putovanja
Gradovi Evrope koje vredi posetiti i u koje se isplati ulagati 2025. godine
Gde vredi putovati, živeti i ulagati? Nova analiza konsultantske kuće Resonance Consultancy donosi odgovore.
Najsrećniji grad na svetu u 2025. godini: Zašto je evropska prestonica na vrhu liste
U 2025. godini, Kopenhagen je proglašen najsrećnijim gradom na svetu. Ovaj rezultat dolazi iz šestog izdanja Indeksa najsrećnijih gradova sveta, koji je napravljen na osnovu ocena građana u oblasti obrazovanja, zdravlja, ekonomije, mobilnosti, životne sredine i opšteg upravljanja.
-
Preporučujemo
Prirodno rešenje protiv mušica: Biljka koja štiti vaš dom bez hemije
Kako temperature rastu, sve češće primećujemo pojavu mušica i drugih sitnih insekata u domovima. Mušice su mnogima među najdosadnijim napastima – uporne su, lete svuda po kući i teško ih je oterati. Ipak, postoji jednostavan i prirodan način da ih sprečite da uopšte uđu u vaš prostor – posadite mentu.
Fenomenalni trikovi za PRVOMAJSKI roštilj
Danas će najveći broj nas pripremati roštilj u prirodi, pa nije na odmet da podelimo trikove koji će vam pomoći da klasičan roštilj pretvorite u pravu gozbu.
-
Kursna lista
Kupovni Srednji Prodajni EUR 116.39 117.21 118.03 CHF 124.24 125.12 126.00 USD 102.59 103.32 104.04
-
U kojim situacijama ORKE napadaju ljude?
Uočeno je da se orke, kako u divljini tako i u zatočeništvu, različito ponašaju prema ljudima, a evo koliko puta su napale ljude i u kojim okolnostima.
01-02-2024 | 13:00 | Autor/Izvor: Naxi media, National geographic
Foto: Bigstock, petr-slezak
Ekspedicija po imenu Terra Nova, kapetana Roberta Falkona Skota iz 1911. godine, imala je za cilj da istraži do tada nepoznati Antarktik. Iako se tragično završila - prilikom povratka 1912. godine, Skota i njegov tim uhvatila je snažna mećava, kroz koju nisu mogli da se probiju - ona je rezultirala zanimljivim otkrićima.
Na osnovu položaja tela u šatoru, Skot je poslednji preminuo od hladnoće i usled nestašice hrane u oblasti Rosovog ledenog pojasa. Svoje poslednje dane je proveo ispisujući stranice dnevnika, što je radio tokom čitave ekspedicije. Tako je naučnicima, koji su ih pronašli osam meseci nakon nesrećnog događaja, privukao pažnju pasus u kojem opisuje susret sa orkama, na osnovu kojeg je formirano mišljenje o njima kao o "kitovima ubicama".
Naime, 5. januara 1914. godine, na samom početku ekspedicije, fotograf Herbert Ponting stajao je na santi leda zajedno sa psima, pokušavajući da zabeleži jato orki. Tada se dogodilo nešto što je po mišljenju Pontinga bilo izuzetno neobično:"Sledećeg trenutka cela santa leda pod njima i psima se podelila na fragmente", zabeležio je Skot u svom dnevniku. "Mogla se čuti buka 'lomljave' dok su se kitovi kretali ispod leda i udarali ga leđima."
Fotograf i psi su, kako je dalje izvestio Skot, uspeli da se izvuku bez posledica. Međutim, latinska vrsta Orcinus orca je od tada stekla zastrašujuću reputaciju koja i danas traje. Ali da li je sve baš tako strašno, i koliko su česti napadi orki u divljini?
Da li su njihovi napadi retki ili ne?Verovatno neočekivan podatak za većinu jeste da orke gotovo nikada nisu napale ljude u divljini, za razliku od napada zabeleženih u zatočeništvu. Pored toga, čak i kada se dogodi ovakav napad, one neposredno pre toga izdaju nedvosmisleno upozorenje.
"Dokazano je da kitovi ubice ljuljaju ledene sante, kako bi zbacile foke sa njih i da razbijaju led odozdo", rekao je stručnjak za zaštitu kitova i delfina Erih Hojt. "Mislim da je to njihovo uobičajeno ponašanje u tokom lova, ali on ne podrazumeva i lov na ljude."
Takođe dodaje da je ono što je kapetan Skot zabeležio najverovatnije bila greška, tj. da su pse i ljude zamenile za foke. Kao najbolji primer da one nisu imale nameru da love ljude, jeste činjenica da je jedini napad u divljini sa smrtnim ishodom zabeležen samo 1950-ih u istočnom kanadskom Arktiku: starešine Inuita su istraživačima prepričale situaciju mladića koji je ignorisao njihove savete i otišao da posmatra zarobljene orke ispod tankog leda - kroz koji je propao, a one ga pojele jer nisu imale drugi izvor hrane.
Kada su njihovi napadi u zarobljeništvu u pitanju, situacija je drugačija. Tokom prethodnih nekoliko decenija zabeleženo je nekoliko takvih slučajeva, a najviše se isticala orka Tilikum, koja je usmrtila tri osobe. Ovo ponašanje je najverovatnije bilo uzrokovano životom u skučenom prostoru. To je još jedan dokaz da ove izuzetno inteligentne životinje ne treba držati u bazenima, pogotovo ne zarad profita i zabave ljudi. -
Pročitajte i...
Koliko naši geni utiču na naše postupke i uobičajeno ponašanje?
Mnogi od nas veruju da smo gospodari sopstvene sudbine, ali nova istraživanja otkrivaju koliko naše ponašanje zavisi od gena.
Lažna sećanja: Evo kako mozak može da vas zavarava
Mozak je jedan od najistraživanijih ljudskih organa o čijem funkcionisanju ipak još uvek ne znamo dovoljno, a pitanje je da li ćemo ikada moći da kažemo da smo otkrili sve njegove "tajne", ali su naučnici već opisali nekoliko načina na koje nas mozak može – prevariti.
Da li ste čuli za „kofeinsko dremanje“? Evo kako deluje!
Prema dr Markusu Ploesseru, stručnjaku za integrativnu medicinu u Open Mind Health-u sa fokusom na dugovečnost i spavanje, „kofeinsko dremanje“ traje oko 20 minuta, piše Huffpost. „Ideja je da, kada se probudite, kofein počne da deluje, pojačavajući osvežavajući efekat dremke“, objašnjava Ploesser. „Pristalice tvrde da ova kombinacija može povećati energiju i budnost efikasnije nego samo popodnevna dremka ili kafa.“
Skriveni dragulj Škotske na prodaju: Ovo ostrvo je jeftinije od stana u Glazgovu
Čitavo škotsko ostrvo stavljeno je na prodaju po ceni od 350.000 funti – što je jeftinije od trosobnog stana u Glazgovu.
-
Komentari
Komentara: 0
Postavi komentar: