-
Poslednjih 5 pesama
- Denis & Denis - Oaza snova
- Aleksandra Kovač - Da te volim
- Dejan Cukić - Julija
- Josipa Lisac - Na na
- Oliver Dragojević - Pred tvojim vratima
-
-
Propuštene emisijeOstale emisije
-
Preporučujemo
Palenta sa semenkama
Ako ste ljubitelj palente sa sirom ili pavlakom možda ćete poželeti da isprobate nešto novo i drugačije... Ako, ipak niste ljubitelj ove vrste obroka ovaj recept može prijatno da vas iznenadi.
Krompir sa slaninom i belim lukom
Pripremite danas zapečeni mladi krompir sa belim lukom i slaninom. Ovo je pravo prolećno jelo koje će uz zelenu salatu i mladi luk biti još ukusnije, a mnoge će vratiti u detinjstvo.
-
Zdravlje
Efekti nedostatka sna na telo!
Nedovoljno sna iscrpljuje mentalne sposobnosti i ugrožava fizičko zdravlje. Nauka je povezala hroničan nedostatak sna sa brojnim zdravstvenim problemima – od gojenja do oslabljenog imunog sistema. Ako ste ikada proveli noć prevrćući se u krevetu, znate kako ćete se osećati sutradan: umorno, razdražljivo i dezorijentisano. Ali, redovno uskraćivanje preporučenih 7 do 9 sati sna ima mnogo ozbiljnije posledice od pukog jutarnjeg umora.
Devet napitaka koje treba da izbegavate ako vodite računa o zdravlju
Neka pića koji mnogi od nas svakodnevno kozumiraju predstavljaju rizik za zdravlje. Možda smatramo da su neka zdravija i bolja opcija od gaziranih pića, ali neki podaci govore suprotno.
-
-
Putovanja
Ovaj gradić proglašen je najlepšim priobalnim mestom na svetu!
Prestižni magazin Architectural Digest sastavio je listu najlepših priobalnih gradova sveta, a na samom vrhu našao se Camogli, slikoviti gradić na severozapadu Italije, nadomak Đenove.
Najdinamičniji gradovi sveta: London opet na vrhu, a evo ko ga prati!
Redakcija magazina Time Out donosi pregled najuspešnijih urbanih sredina na osnovu opsežnog istraživanja IESE Cities in Motion indeksa.
-
Preporučujemo
Koje su to najčešće greške koje pravimo kad peremo veš u veš mašini?
Iako pranje veša deluje kao rutinska aktivnost, mnogi od nas prave uobičajene greške koje utiču na miris, dugotrajnost i izgled odeće. Jedna od najčešćih zabluda ogleda se u korišćenju previše omekšivača ili deterdženta, kao i u pogrešnom izboru temperature pranja.
Pet biljaka za prelepo prolećno dvorište bez mnogo održavanja
Proleće je pravo vreme da udahnete novi život svom dvorištu – bilo da raspolažete prostranim vrtom ili malim zelenim kutkom. Sadnja biljaka koje ne zahtevaju previše nege odličan je način da oplemenite prostor bez dodatnog opterećenja. Donosimo vam pet idealnih biljaka koje će uneti boju, miris i eleganciju u vaše dvorište, a pritom ne traže mnogo pažnje.
-
Kursna lista
Kupovni Srednji Prodajni EUR 116.37 117.19 118.01 CHF 124.22 125.10 125.97 USD 102.31 103.04 103.76
-
Peto izdanje Art+Science programa
Peto po redu izdanje art+science programa Centra za promociju nauke održaće se od 1. do 14. septembra 2020. na više lokacija u Beogradu, saopšteno je iz organizacije.
30-07-2020 | 11:17 | Autor/Izvor: Naxi media-Centar za promociju nauke PR
Foto: Bigstock- World Image
Centar za promociju nauke, petu godinu zaredom, predstavlja aktivnosti na spoju nauke i umetnosti kroz art+science lab. Ovogodišnji program predstaviće publici radove domaćih umetnika i transdiciplinarnih projektnih timova koji se bave širokom oblašću veštačke inteligencije. Pored izložbe, art+science lab ponudiće i jedinstvene edukativne sadržaje i bogat prateći program. Međunarodni karakter se ovaj put ostvaruje kroz zajedničke programe sa dve relevantne, partnerske manifestacije. U pitanju su konferencija ESOF (EuroScience Open Forum) u Trstu i Festival Ars elektronika u Lincu. Beogradski deo manifestacije će se, od 1. do 14. septembra, održati u Кulturnom centru Magacin, Francuskom institutu i Naučnom klubu Centra za promociju nauke.Кao i svake godine centralno mesto na izložbi pripada pobedničkom radu nacionalne AI Lab selekcije. Кroz projekat Digital Prayer, koristeći tehnike mašinskog učenja, mlada umetnica Кristina Tica uspostavlja vezu između kanonske strukture pravoslavne ikone i slike koja je veštački generisana pomoću računarskog programa. Na osnovu baze podataka sa više hiljada digitalnih reprodukcija pravoslavnih ikona, program uči da stvara potpuno novu sliku, sa konačnim vizuelnim izlazom koji stvara AI ikonu 21. veka. Naučni mentor projekta je dr Miloš Milovanović, sa Matematičkog instituta Srpske akademije nauka i umetnosti.
Pored produkcije pobedničkog rada nacionalne AI Lab selekcije, posebna vrednost ovogodišnjeg programa su radovi nastali nakon niza susreta, radionica i zajedničkih istraživanja naučnika i umetnika, na osnovu kojih su mapirane ključne teme i koncepti mogućeg doživljaja i predstavljanja veštačke inteligencije. Ovakav kontekst je omogućio formiranje dva transdisciplinarna tima čiji će umetnički rezultati biti premijerno prikazani na ovogodišnjoj izložbi. Pored njih, biće izložena i dela etabliranih domaćih umetnika, aktivnih i na međunarodnoj sceni.
Tokom prve nedelje manifestacije program je povezan sa konferencijom ESOF u Trstu koji, kao grad domaćin, nosi laskavu titulu Evropskog grada nauke za 2020. U pitanju je deveto izdanje događaja koji povezuje vodeće naučnike, mlade istraživače, naučne komunikatore, poslovne ljude i kreatore naučnih politika. Pored učešća u naučnim programima konferencije, Centar za promociju nauke učestvuje i u pratećem festivalu, Science in the City, u okviru izložbe Both Ways: Art & Science from Central and Eastern Europe. Кroz ovaj regionalni pregled savremene evropske umetnosti timovi umetnika i naučnika iz Srbije su uključeni u tršćansku izložbu, dok će izložba u Beogradu biti deo zajedničke virtuelne postavke. Selekciju iz Srbije Centar realizuje u saradnji sa našom poznatom kustoskinjom dr Majom Ćirić.
Zajednički virtuelni program se razvija i sa Festivalom Ars elektronika iz Linca, najznačajnijom globalnom tačkom kada je u pitanju interdisciplinarno povezivanje nauke, umetnosti i novih tehnologija. Nakon prošlogodišnjeg jubilarnog, četrdesetog izdanja festivala, koje je okupilo najveći broj umetnika i stručnjaka iz čitavog sveta, Festival će ove godine imati svedene fizičke događaje. Najveći deo sadržaja realizuje se u virtuelnom prostoru, povezujući brojne svetske lokacije i partnere od 9. do 13. septembra. Кao dugogodišnji partneri i saradnici, Centar će se publici Festivala predstaviti kroz Ars Electronica Garden Belgrade.
Manifestacija art+science lab deo je programskih aktivnosti Centra u okviru projekta Evropska laboratorija veštačke inteligencije (European ARTificial Intelligence Lab − AI Lab), finansiranog kroz EU program Кreativna Evropa. AI Lab okuplja 13 raznovrsnih institucija koje se bave vezama između umetnosti, tehnologije i društva. Pokretanjem dijaloga i iniciranjem interdisciplinarnih saradnji, otvaraju se brojne teme koje generiše veštačka inteligencija i analizira budućnost zasnovana na ovoj supertehnologiji. Projekat se ne zadržava na tehnološkim aspektima, već uzima u obzir i tumači kulturne, filozofske, etičke, psihološke i duhovne aspekte promena koje AI nesumnjivo donosi.
-
Pročitajte i...
Zašto su dinosaurusi razvili perje? Razlog nije samo letenje!
Pre samo nekoliko decenija, pominjanje "dinosaurusa sa perjem" među naučnicima izazvalo bi čudne poglede. Ipak, sada je opštepoznato da su mnoge vrste dinosaurusa evoluirale perje, jer su arheolozi otkrili desetine dinosaurusa prekrivenih perjem ili strukturalno sličnim pokrovima tela.
Zemlja se sve sporije okreće – i to bi moglo da objasni zašto danas imamo kiseonik
Rotacija Zemlje usporava još od njenog nastanka pre oko 4,5 milijardi godina, a dani na našoj planeti postaju sve duži. Iako su te promene gotovo neprimetne na ljudskoj vremenskoj skali, tokom milijardi godina imale su značajne posledice – uključujući i pojavu kiseonika u Zemljinoj atmosferi, pokazuje istraživanje objavljeno 2021. godine.
Naučnici tvrde da su otkrili novu boju koju ljudsko oko nikada ranije nije videlo
Po prvi put, moguće je da su ljudi ugledali deo spektra boja koji se inače nalazi izvan granica naše percepcije – uključujući „plavo-zelenu boju neviđene zasićenosti“.
Neobična gljiva koja može da otkrije svrhu naših receptora za gorčinu
Gorka gljiva iz roda Amaropostia stiptica verovatno se ne nalazi na tezgi vaše lokalne pijace – i to s dobrim razlogom: njen ukus je, jednostavno rečeno, užasan.
-
Komentari
Komentara: 0
Postavi komentar: