Slušate: Dan sa Danijelom Milošević

Pesma: Djordje Balašević - Sin jedinac

Dan sa Danijelom Milošević
Naxi Radio
  • Poslednjih 5 pesama
    1. Djordje Balašević - Sin jedinac
    2. Regina - Ljubav Nije Za Nas
    3. Plavi orkestar - Sačuvaj zadnji ples za mene
    4. Parni Valjak - Uhvati Ritam
    5. Bojan Marović - Tebi je lako
  • Beograd Uzivo
  • Propuštene emisije
    Ostale emisije
    1. Kaliopi - Utorak - Mojih 50
    2. 10. februar - 1 - Dodir noći
    3. 10. februar - 2 - Dodir noći
    4. 10. februar - 3 - Dodir noći
    5. Kaliopi - Ponedeljak - Mojih 50
  • Preporučujemo
    Kokos kuglice sa malinama Kokos kuglice sa malinama

    Recept je toliko jednostavan, pa ove kuglice uvek možete pripremati sa decom i prijateljima...

    Proja sa šampinjonima Proja sa šampinjonima

    Ako vam je dosadila klasična proja isprobajte ovaj recept. Verujemo da će se mnogi vas oduševiti, posebno ako ste ljubitelji šampinjona.

  • Zdravlje
    Tajna dugovečnosti: Hrana koja potencijalno može da nam produži život! Tajna dugovečnosti: Hrana koja potencijalno može da nam produži život!

    Stručnjak za dugovečnost Dan Buetner već 20 godina proučava šest svetskih Plavih zona, uključujući oblasti u Grčkoj, Kostariki i Japanu, gde stanovnici imaju čak deset puta veću verovatnoću da dožive stotu godinu nego prosečan Amerikanac.

    Sušenje veša u zatvorenom prostoru nosi potencijalne rizike po zdravlje! Sušenje veša u zatvorenom prostoru nosi potencijalne rizike po zdravlje!

    Sušenje veša napolju proteklih meseci nije bila uobičajena praksa, što zbog vetra, što zbog niskih temperatura.... Ali, da li je sušenje veša u zatvorenom prostoru zaista dobro rešenje?

  • Putovanja
    Amerika za avanturiste: Najbolje destinacije za fitnes i putovanja Amerika za avanturiste: Najbolje destinacije za fitnes i putovanja

    Spojite ljubav prema putovanjima i fitnesu u ovim destinacijama posvećenim zdravlju i aktivnom načinu života.

    Pet država u svetu koje nemaju aerodrome: Kako funkcioniše njihov saobraćaj? Pet država u svetu koje nemaju aerodrome: Kako funkcioniše njihov saobraćaj?

    Iako su aerodromi simboli ekonomskog i društvenog razvoja, postoje zemlje u kojima jednostavno nema prostora za njihovu izgradnju. Avio-saobraćaj nudi prednosti koje drugi vidovi prevoza ne mogu u potpunosti da zamene – brzinu, udaljenost i povezanost sa svetom. Zato je retkost pronaći državu bez aerodroma, ali ipak postoji nekoliko takvih primera.

  • Preporučujemo
    Uz pomoć jednostavnog trika rešite se neprijatnih mirisa nakon kuvanja Uz pomoć jednostavnog trika rešite se neprijatnih mirisa nakon kuvanja

    Iako većina domaćinstava danas koristi napu za uklanjanje mirisa iz kuhinje, ponekad situacija može biti nezgodna – posebno kada nakon brzog obroka moramo odmah izaći iz kuće.

    Saveti stručnjaka: Evo koliko bi često trebalo da peremo posteljinu! Saveti stručnjaka: Evo koliko bi često trebalo da peremo posteljinu!

    Pranje posteljine zavisi od nekoliko faktora. Prvi je osnovna higijena – ako vam je stalo do nje, pratićete ih redovno. Drugi zavisi od toga koliko često delite krevet sa nekim. Treći se odnosi na to da li ste mladi student. U tom slučaju higijena vam možda nije prva na listi prioriteta, a trebalo bi da bude.

  • Kursna lista
    Kupovni Srednji Prodajni
    EUR 116.28 117.10 117.92
    CHF 122.87 123.73 124.60
    USD 112.23 113.02 113.81
  • Povezani članci
  • Pčele sa sićušnim QR kodovima otkrivaju fascinantne detalje iz života

    U ruralnim delovima Pensilvanije i Njujorka, istraživači su pričvrstili sićušne QR kodove na stotine medonosnih pčela kako bi pratili njihove navike u sakupljanju polena i nektara. Ovaj inovativni pristup, koji su razvili tim entomologa i elektroinženjera sa Državnog univerziteta u Pensilvaniji, ima za cilj da razjasni koliko daleko pčele lete u potrazi za hranom.




    31-01-2025 | 14:09 | Autor/Izvor: Naxi media, Earth.com

    Foto: Bigstock, Lotus_Studio


    Studija predstavlja značajan korak u razumevanju ekologije medonosnih pčela i mogla bi imati uticaj na praksu organskog pčelarstva.


    „Ova tehnologija otvara nove mogućnosti za biologe da proučavaju sisteme na načine koji ranije nisu bili mogući, posebno kada je reč o organskom pčelarstvu“, rekla je Margarita Lopes-Uribe, vanredna profesorka entomologije na Univerzitetu Pensilvanije.


    Nova era u praćenju pčela


    QR kodovi, poznati i kao fiducijalne oznake, pričvršćeni su na leđa pčela bez ikakvog štetnog uticaja. Ove oznake, u kombinaciji sa prilagođenim sistemom za snimanje, omogućavaju istraživačima da prate kretanje pčela dok napuštaju i vraćaju se u košnicu. Sistem beleži ključne podatke, uključujući jedinstveni ID svake pčele, vreme i datum kretanja, pravac leta i faktore životne sredine poput temperature.


    „U terenskoj biologiji obično posmatramo stvari sopstvenim očima, ali broj zapažanja koje možemo napraviti nikada neće biti na nivou mašinskog praćenja“, objasnila je Lopes-Uribe.


    Podaci prikupljeni putem ovog automatizovanog sistema pružaju daleko veću preciznost i obim analize u poređenju sa tradicionalnim metodama koje se oslanjaju na vizuelna posmatranja.

     

    Izazovi organskog pčelarstva

    Organsko pčelarstvo podrazumeva održavanje košnica bez sintetičkih hemikalija i njihovo smeštanje dalje od zagađenih područja.


    Međutim, s obzirom na to da medonosne pčele mogu leteti i do 10 kilometara, teško je strogo kontrolisati ove standarde.


    Tim istraživača je pretpostavio da pčele najčešće sakupljaju hranu mnogo bliže svojim košnicama, uglavnom u radijusu od jednog kilometra. Ova studija mogla bi preciznije definisati te domete i uticati na standarde organske sertifikacije.


    „Vibracioni ples pčela je najbolji izvor informacija koji imamo o njihovom foragiranju, ali on zavisi od ljudskih posmatranja, koja su ograničena na možda sat vremena dnevno tokom dve nedelje“, rekla je Lopes-Uribe.


    „Cilj je da utvrdimo da li je procena o 10 kilometara zaista biološki tačna. Možemo li precizno odrediti koliko daleko medonosne pčele lete od svojih košnica?“


    Kako je sprovedena studija


    Da bi odgovorili na ovo pitanje, entomolozi su sarađivali sa elektroinženjerima na dizajniranju ekonomičnog i solarnog sistema za praćenje.


    Koautor studije, profesor elektroinženjerstva Hulio Urbina, istakao je važnost interdisciplinarne saradnje u ovom projektu.


    „Ranije nije postojalo ništa slično ovome“, rekao je Urbina. „Ova studija predstavlja prvi korak u pravom smeru i otvara mogućnosti za dalje istraživanje, delom zahvaljujući rastućoj sinergiji između naših timova.“

    Ova saradnja zahtevala je da oba tima izađu iz svoje zone komfora – inženjeri su učili kako da rukuju pčelama i prate ih na terenu, dok su entomolozi istraživali kompleksnost razvoja automatizovane tehnologije.


    Budućnost sistema za praćenje pčela

    „Sistemi za praćenje pčela razvijeni u prošlosti uglavnom su bili prilagođeni kontrolisanim laboratorijskim uslovima“, rekao je Dijego Penjaloza-Aponte, doktorand elektroinženjerstva i koautor studije.


    „Naš cilj je bio da razvijemo sistem koji može funkcionisati u ruralnim uslovima, daleko od laboratorije, uz napajanje putem solarne energije, i da sve bude open-source. Svi mogu koristiti i prilagođavati ovaj sistem.“

    Konačni rezultat bio je sistem koji košta manje od 1.500 dolara po pčelinjaku, a uključuje opremu za praćenje šest kolonija.


    Tajne pčela


    Tokom jedne sezone, istraživači su označili više od 32.000 pčela i pratili ih pomoću automatizovanog sistema.


    Sva kretanja pčela su beležena, pružajući dosad neviđen uvid u njihove foragacione navike.


    „Fokusirali smo se na mlade pčele kako bismo precizno pratili njihov uzrast, posebno kada počnu da lete i kada prestanu“, rekla je Robin Andervud, edukator u oblasti apikulturologije na Univerzitetu Pensilvanije.


    „Kada bi pčela bila dovoljno stara da leti, napustila bi koloniju i naš senzor bi u realnom vremenu očitao njen QR kod, beležeći ID pčele, datum, vreme, pravac kretanja – izlazak ili ulazak u košnicu – i temperaturu.“


    Većina izlazaka iz košnice trajala je od jednog do četiri minuta, što može uključivati proveru vremenskih uslova ili izbacivanje otpada.


    Duži izleti, obično kraći od 20 minuta, uključivali su foragiranje. Zanimljivo je da je oko 34% pčela provelo više od dva sata van košnice, verovatno zbog dužih foragacionih putovanja ili nemogućnosti da se vrate.


    „Takođe smo otkrili da pčele foragiraju mnogo duže tokom svog života nego što se ranije mislilo“, dodala je Andervud.

    „Primećujemo da pčele aktivno sakupljaju hranu čak šest nedelja. One ne započinju foragiranje dok ne napune oko dve nedelje, što znači da žive duže nego što smo očekivali.“


    Lutalice i vibracioni ples


    Preciznost sistema otkrila je i neočekivane izazove, poput pčela koje provode vreme u blizini ulaza u košnicu, što je dovodilo do ponovljenih očitavanja njihovih QR kodova.


    „Ispostavilo se da neke pčele jednostavno vole da se zadržavaju na ulazu, pa ih kamera beleži svaki put kada prođu“, rekao je Penjaloza-Aponte.


    „Zato je programiranje veoma korisno – može eliminisati takve podatke i osigurati da pratimo samo relevantne informacije.“


    Istraživači sada sarađuju sa stručnjacima sa Virdžinija Techa kako bi uporedili svoje podatke sa analizama vibracionih plesova pčela.


    Planiraju i proširenje studije na praćenje drugih vrsta pčela, kao i specifičnih članova kolonije, poput trutova i matica.


    Bolje razumevanje ekologije pčela


    Prema rečima stručnjaka, ovaj sistem donosi revoluciju u istraživanju ponašanja medonosnih pčela.


    On kombinuje tehnologiju i biologiju na način koji omogućava skalabilna istraživanja i otvara vrata otkrićima koja ranije nisu bila moguća.


    Otvoreni pristup i pristupačna cena sistema omogućavaju naučnicima i pčelarima da istražuju nove horizonte u proučavanju i očuvanju pčela – ključnih oprašivača u svetu koji se brzo menja.

  • Pročitajte i...
    Zevanje Da li znate zašto je zevanje zarazno i zbog čega se javlja?

    Zevanje se sastoji od nevoljnog širokog otvaranja usta i maksimalnog širenja vilice, praćenog dubokim udisajem i sporim izdisajem, objašnjava dr Rejan Sagir iz Velike Britanije i dodaje da ova svakodnevna pojava nauka još nije u potpunosti shvaćena.

    Da li će ljudi preći na biljno meso ako bude jeftinije od pravog mesa? Da li će ljudi preći na biljno meso ako bude jeftinije od pravog mesa?

    Biljne alternative mesu postaju sve popularnije, ali mnogi potrošači i dalje nisu spremni da ih u potpunosti prihvate. Iako su etički, ekološki i zdravstveni razlozi važni, praktični faktori i dalje igraju ključnu ulogu u oblikovanju potrošačkih navika. Nova studija otkriva šta je ljudima zaista presudno pri izboru između mesa i njegovih zamena.

    Nauka otkriva jednostavan trik za komunikaciju sa mačkama Nauka otkriva jednostavan trik za komunikaciju sa mačkama

    Mačke su poznate po svojoj nezavisnosti (i nežnoj, pahuljastoj spoljašnjosti), ali ako imate osećaj da vas vaš ljubimac ignoriše, možda je problem u tome što ne govorite njegovim jezikom.

  • Komentari

    Komentara: 0

    Postavi komentar: