Slušate: Dan sa Danijelom Milošević

Pesma: Doris Dragović - To

Dan sa Danijelom Milošević
Naxi Radio
  • Poslednjih 5 pesama
    1. Doris Dragović - To
    2. Haustor - Ena
    3. Željko Joksimović - Michelle
    4. Tajči - Hajde Da Ludujemo Ove Noci
    5. Oliver Mandić - Smejem Se A Plakao Bih
  • Beograd Uzivo
  • Propuštene emisije
    Ostale emisije
    1. Tajči - Ponedeljak - Mojih 50
    2. 10. oktobar - 1 - Dodir noći
    3. 10. oktobar - 2 - Dodir noći
    4. 10. oktobar - 3 - Dodir noći
    5. Dušan Kaličanin - Petak - Mojih 50
  • Preporučujemo
    Starinski kolač sa šljivama Starinski kolač sa šljivama

    Mirisan, mekan i jednostavan, ovaj kolač sa šljivama savršen je za popodnevnu kafu, posebno kada padaju kiše i jedva čekamo da se opustimo u svojoj kući, pročitamo nešto ili pogledamo omiljenu seriju...

    Krompir čorba sa pečurkama Krompir čorba sa pečurkama

    Ako ste ljubitelj krompir čorbe probajte ovu interesantniju verziju sa pečurkama, koje tradicionalnom jelu daju posebnu aromu.

  • Zdravlje
    Nova istraživanja: Kako maslinovo ulje štiti mozak? Nova istraživanja: Kako maslinovo ulje štiti mozak?

    Veliko istraživanje, predstavljeno na sastanku Američkog društva za ishranu u Bostonu, otkrilo je da su učesnici koji su konzumirali više od pola kašike maslinovog ulja dnevno smanjili rizik od smrti usled demencije za 28 procenata u poređenju sa onima koji nikada ili retko koriste maslinovo ulje.

    Pet svakodnevnih navika u kuhinji koje vas nesvesno udaljavaju od zdrave ishrane Pet svakodnevnih navika u kuhinji koje vas nesvesno udaljavaju od zdrave ishrane

    Male promene u načinu pripreme hrane mogu značajno poboljšati nutritivnu vrednost vaših obroka.

  • Naxi aplikacija radio 2
  • Putovanja
    Dvadeset najsrećnijih gradova na svetu u 2025. prema mišljenju lokalnog stanovništva Dvadeset najsrećnijih gradova na svetu u 2025. prema mišljenju lokalnog stanovništva

    Novinari magazina Time Out pitali su više od 18.000 stanovnika gradova koliko ih njihov grad čini srećnim, a evo šta su oni odgovorili.

    Mala baltička zemlja nadmašila Portugal i Grčku po gostoprimstvu Mala baltička zemlja nadmašila Portugal i Grčku po gostoprimstvu

    Kada planirate svoje sledeće evropsko putovanje, šta vam prvo pada na pamet? Spektakularne obale, povoljna i ukusna hrana, ulice sa kaldrmom prepune galerija i vinskih barova? Sve su to odlični razlozi za put, ali ima nešto još lepše, osećaj dobrodošlice. Jer, budimo iskreni, ništa ne može da se meri s onim trenutkom kad zalutate u usku uličicu, uđete u mali bar i završite večer u razgovoru s meštanima do zatvaranja.

  • Preporučujemo
    Koliko dugo mleko zaista može da traje? Evo pravog odgovora Koliko dugo mleko zaista može da traje? Evo pravog odgovora

    Vreme je da jednom zauvek razrešimo dilemu: koliko dugo mleko zaista može da stoji? Neki tvrde da je bezbedno i nekoliko dana nakon isteka roka, dok drugi smatraju da ga treba baciti čim ga otvorite. Pa, gde je istina?

    Kako sprečiti kondenzaciju na prozorima i pojavu buđi uz pomoć sode bikarbone? Kako sprečiti kondenzaciju na prozorima i pojavu buđi uz pomoć sode bikarbone?

    Dolaskom hladnijih dana, mnogi primete kapljice vode koje se nakupljaju na prozorima klasičan znak kondenzacije. Ovaj problem najčešće se javlja od kraja septembra do aprila, kada je razlika između spoljne i unutrašnje temperature najveća, a vazduh u zatvorenom prostoru previše vlažan.

  • Kursna lista
    Kupovni Srednji Prodajni
    EUR 116.35 117.17 117.99
    CHF 125.02 125.91 126.79
    USD 100.36 101.07 101.77
  • Povezani članci
  • Ni novac ni slava: Evo šta ljudima istinski donosi sreću!

    Završena je studija koja je trajala 85 godina i imala je cilj da otkrije šta ljude najviše usrećuje. Kada je ljudima postavljeno šta misle da bi ih najviše usrećilo, većina je odgovorila da su to novac ili slava. Međutim, ispostavilo se da to nije tačno – istina je drugačija.




    11-09-2024 | 10:38 | Autor/Izvor: Naxi media, msn

    Foto: Bigstock, Subbotina Anna


    Ljudi koji su najsrećniji i najzdraviji imaju snažne, podržavajuće veze sa porodicom, prijateljima i zajednicom. Ti odnosi pružaju emotivnu podršku, poboljšavaju mentalno blagostanje i štite od pogoršanja fizičkog zdravlja.


    Studija takođe naglašava da nije u pitanju broj odnosa, već negovanje onih koji su duboki, puni poverenja i pouzdani.

     

    Iznenađujuće je otkriće da naši odnosi i koliko smo srećni u njima snažno utiču na naše zdravlje - rekao je Robert Waldinger, vođa studije, psihijatar u Opštoj bolnici Massachusetts i profesor psihijatrije na Harvard Medical School.

     

    Briga o svom telu je važna, ali briga o odnosima je takođe oblik brige o sebi. To je, mislim, najvažnije otkriće ove studije - dodao je.

     

    Prema studiji, faktori koji najviše usrećuju ljude uključuju:

     

    Snažne veze koje pružaju podršku: Kvalitet odnosa je važniji od kvantiteta; imati pouzdane veze koje pružaju emotivnu podršku.


    Emotivna otpornost i pozitivan stav: Sposobnost suočavanja sa stresom i gledanje na izazove kao na prilike za rast.


    Zdrav način života: Održavanje fizičkog zdravlja redovnim vežbanjem, uravnoteženom ishranom, izbegavanjem pušenja i umerenom konzumacijom alkohola.


    Društvena uključenost i angažovanost: Aktivno učešće u društvenim mrežama i zajedničkim aktivnostima.


    Svrha u radu i posle penzije: Pronalaženje smisla u radu i ostajanje angažovanim nakon penzionisanja.


    Rana životna iskustva: Negovanje dobrih i stabilnih odnosa u ranoj životnoj fazi postavlja temelje za zdravije odnose i bolje zdravlje u odraslom dobu.


    Redovna samorefleksija o društvenim veštinama: Kontinuirano procenjivanje i negovanje važnih odnosa tokom života.

    Studija koja je započela 1938. godine, za vreme Velike depresije, pratila je zdravlje i blagostanje 268 studenata druge godine na Harvardu. Više od 85 godina kasnije, studija je uključila hiljade ljudi i otkrila jednostavnu, ali moćnu istinu: kvalitet naših odnosa je ključan za sreću i dugovečnost.

    Kada je studija započela, istraživači su se fokusirali na 268 mladića, studenata druge godine na Harvardu, u nadi da će razumeti elemente koji doprinose zdravom i srećnom životu. Svet je tada bio drugačije mesto; genetika i biološki determinizam bili su dominantni pogledi. Početna faza istraživanja obuhvatala je detaljna antropometrijska merenja, analizu intelektualnih sposobnosti, osobina ličnosti, pa čak i rukopisa. Među prvim učesnicima bila su i neka značajna imena, poput budućeg predsednika Johna F. Kennedya i dugogodišnjeg urednika Washington Posta Bena Bradleeja.

     

    Kako je vreme prolazilo, fokus studije se menjao. Pod kasnijim vođama, uključujući Georgea Vaillanta tokom 1960-ih i Roberta Waldingera u novije vreme, studija je počela da istražuje ulogu odnosa, društvenih veza i emocionalnog blagostanja kao ključnih komponenti dugog i zdravog života. Do 1970-ih, istraživanje se proširilo na 456 stanovnika iz centralnih delova Bostona, pružajući širu društveno-ekonomsku perspektivu. Danas, više od 1300 potomaka prvobitnih učesnika nastavlja da bude deo ovog istraživanja, pružajući uvide u to kako iskustva iz ranog života utiču na zdravlje i starenje kroz generacije.


    Veze – ključ sreće i dugovečnosti


    Podaci iz Harvardske studije o razvoju odraslih otkrili su da pojedinci koji su društveno povezani sa porodicom, prijateljima i zajednicom žive duže i srećnije od onih koji su manje povezani. Štaviše, nije važan samo broj veza, već i kvalitet tih odnosa.


    Studija je pokazala da su ljudi koji su u 50. godini bili najzadovoljniji u svojim odnosima, u 80. godini bili i najzdraviji. Ovo otkriće važi za različite socioekonomske pozadine, uključujući muškarce sa Harvarda i učesnike iz gradskog jezgra.

    Jedno od značajnih otkrića studije je štetnost usamljenosti


    Pokazalo se da usamljenost može biti jednako štetna kao pušenje ili alkoholizam. Pojedinci koji su se osećali usamljenima imali su veću verovatnoću pogoršanja fizičkog i mentalnog zdravlja, kao i veći rizik od prerane smrti.

     

    Robert Waldinger, vođa studije, istakao je ovu tačku u svom popularnom TED govoru. Poruka je jasna – negovanje smislenih odnosa nije samo korisno, već ključno za naše zdravlje i dugovečnost.


    Kada smo prikupili sve podatke o njima u dobi od 50 godina, nivo holesterola u srednjim godinama nije bio ključan za predviđanje kako će stariti. Ključno je bilo koliko su bili zadovoljni svojim vezama. Ljudi koji su bili najzadovoljniji u svojim odnosima u dobi od 50 godina bili su najzdraviji u dobi od 80 godina - rekao je Waldinger.

    Zdravlje, izbor stila života i „društvena spremnost“


    Dok su odnosi i način razmišljanja ključni, Harvardska studija takođe ističe važnost izbora zdravog načina života. Podaci pokazuju da su održavanje zdrave telesne težine, fizička aktivnost, izbegavanje pušenja i umerena konzumacija alkohola značajni pokazatelji dugog i srećnog života. Učesnici koji su rano usvojili zdrave navike imali su veću verovatnoću da uživaju u boljem fizičkom zdravlju i kognitivnim funkcijama kako stare.

     

    Studija takođe uvodi koncept „društvene sposobnosti“, koji podrazumeva redovno preispitivanje sopstvenih odnosa i obezbeđivanje da su zdravi i uravnoteženi. Kao i fizička kondicija, društvena kondicija zahteva trud i posvećenost. Waldinger i Marc Schulz, pomoćni vođa studije, tvrde da bismo odnosima trebali pristupati kao živim sistemima koje treba negovati i na kojima treba raditi. To može podrazumevati svesno izdvajanje vremena za jačanje značajnih veza ili razmišljanje o tome da li posvećujemo dovoljno vremena ljudima koji su nam najvažniji.

     

    Lekcije iz Harvardske studije o razvoju odraslih posebno su važne u današnjem brzom tehnološkom svetu. Svi osećamo pritisak da postignemo bogatstvo, status i uspeh, ali poruka studije je jasna: najvažniji aspekti dobrog života često su najjednostavniji. To uključuje negovanje smislenih odnosa, održavanje pozitivnog i otpornog načina razmišljanja, donošenje zdravih odluka i aktivno učešće u zajednici.

     

    Iako traje više od osam decenija, Harvardska studija o razvoju odraslih nastavlja da se razvija i širi. Danas uključuje više od 1300 potomaka prvobitnih učesnika, a istraživači proučavaju nova područja poput uticaja tehnologije na odnose, uloge genetike u starenju i uticaja socijalne politike na kvalitet života.

     

    Waldinger se nada da će proširiti studiju na treću i četvrtu generaciju, jer ovo istraživanje nudi jedinstvenu priliku za produbljivanje našeg razumevanja ljudskog razvoja tokom celog života, piše msn.

  • Pročitajte i...
    Kako pretrage na Google-u mogu da ograniče vašu kreativnost? Kako pretrage na Google-u mogu da ograniče vašu kreativnost?

    Kada je reč o kreativnosti – naročito tokom osmišljavanja novih i neobičnih načina korišćenja svakodnevnih predmeta, mnogi instinktivno posežu za Google-om. Brzo je, lako i deluje korisno. Ipak, nova studija pokazuje da ova navika može zapravo kočiti kreativnost u grupnom radu.

    Zašto kosa sedi? Otkrića koja menjaju pogled na starenje Zašto kosa sedi? Otkrića koja menjaju pogled na starenje

    Seda kosa često je prvi znak starenja koji primetimo i to pre nego što telo zapravo pokazuje veće promene.

    Neočekivan uticaj video igara na inteligenciju dece, pokazuje istraživanje Neočekivan uticaj video igara na inteligenciju dece, pokazuje istraživanje

    straživači su otkrili da deca koja provode više vremena igrajući video igre pokazuju bolje rezultate na testovima inteligencije, što delimično dovodi u pitanje uvreženo mišljenje da su igrice štetne za mlade umove.

    Pozitivna sećanja pomažu muzičarima da bolje nastupaju na sceni Pozitivna sećanja pomažu muzičarima da bolje nastupaju na sceni

    Za muzičare na sceni, prava borba često se vodi u njihovim mislima. Nervoza, sumnja u sebe, drhtave ruke, i sve to može da se pojavi pre prve note.

  • Komentari

    Komentara: 0

    Postavi komentar: