-
Poslednjih 5 pesama
- Kerber - Jos Samo Ovu Noc Mi Daj
- Regina - Izgledala Je Malo Cudno
- Toše Proeski - Soba za tugu
- Osvajači - Mozda nebo zna
- Željko Joksimović - Ludak kao ja
-
-
Propuštene emisijeOstale emisije
-
Preporučujemo
Engleska pita sa jabukama
Naša domaća pita sa jabukama je savršen desert, ali ako volite da eksperimentišete probajte i englesku, starinsku verziju.
Grčka musaka sa šampinjonima
Vrlo interesantna musaka koja će oduševiti sve ljubitelje šampinjona...
-
Zdravlje
Evo šta se dešava u telu tokom šest sati nakon prve jutarnje kafe
Mozak je izuzetno složen sistem, koji se neprestano prilagođava. Što češće konzumirate kafu, u mozgu se stvara veći broj adenozinskih receptora, zbog čega vam s vremenom može biti potrebno više kofeina da biste ostali budni nego kada ste prvi put počeli da je pijete u mlađim danima.
Šest znakova da vam nedostaje kalijum: Evo kako da ga nadoknadite
Kalijum je mineral koji se često zanemaruje, iako ima presudnu ulogu u funkcionisanju tela – od pravilnog rada mišića i srca, do regulacije krvnog pritiska i održavanja ravnoteže tečnosti. Njegov dovoljan unos može imati veći efekat na snižavanje pritiska čak i od smanjenja unosa soli, zbog čega je važno prepoznati signale koje telo šalje kada mu ovog minerala nedostaje.
-
-
Putovanja
Jedan od najpopularnijih evropskih gradova za vikend putovanja uvodi zabranu alkohola
Od srede, 25. juna, Porto je počeo sa primenom zabrane prodaje alkohola za konzumaciju na javnim mestima u večernjim satima – evo šta to znači za noćni život u ovom portugalskom gradu.
Da li je ovo najbolji grad za stanovanje u 2025. godini?
Beč je ponovo dospeo u žižu međunarodne pažnje zahvaljujući izuzetnom kvalitetu života – ali ovog puta sa posebnim naglaskom na stanovanje. Prema najnovijem izdanju prestižnog magazina Monocle, austrijska prestonica proglašena je najboljim gradom na svetu za stanovanje u 2025. godini.
-
Preporučujemo
Koliko je dovoljno? Proverite da li koristite previše deterdženta prilikom pranja u veš mašini
Ako vam se dešava da odeća nakon pranja u veš mašini deluje grubo, kruto ili neprijatno na dodir – iako je naizgled čista i mirišljava – možda niste ni svesni da koristite previše deterdženta. Prekomerna količina praška ili tečnog sredstva ne znači nužno bolje pranje, a često može imati suprotan efekat: vlakna postaju tvrđa, koža iritirana, a mašina se dodatno opterećuje. Vreme je da proverite – možda je manje zapravo više kada je deterdžent u pitanju.
Sunčani dani – idealno vreme za pranje zavesa, ali koliko često bi to trebalo da radimo?
Leto je donelo sunčane i tople dan, što znači da je pravo vreme za pranje zavesa. Ipak, mnogi nisu sigurni koliko često bi trebalo da ih peru. Stručnjaci za čišćenje upozoravaju da prljave zavese mogu zadržavati prašinu, alergene i neprijatne mirise, čineći prostor nezdravim i vizuelno neurednim.
-
Kursna lista
Kupovni Srednji Prodajni EUR 116.32 117.14 117.96 CHF 124.52 125.40 126.27 USD 98.69 99.38 100.08
-
Ni novac ni slava: Evo šta ljudima istinski donosi sreću!
Završena je studija koja je trajala 85 godina i imala je cilj da otkrije šta ljude najviše usrećuje. Kada je ljudima postavljeno šta misle da bi ih najviše usrećilo, većina je odgovorila da su to novac ili slava. Međutim, ispostavilo se da to nije tačno – istina je drugačija.
11-09-2024 | 10:38 | Autor/Izvor: Naxi media, msn
Foto: Bigstock, Subbotina Anna
Ljudi koji su najsrećniji i najzdraviji imaju snažne, podržavajuće veze sa porodicom, prijateljima i zajednicom. Ti odnosi pružaju emotivnu podršku, poboljšavaju mentalno blagostanje i štite od pogoršanja fizičkog zdravlja.
Studija takođe naglašava da nije u pitanju broj odnosa, već negovanje onih koji su duboki, puni poverenja i pouzdani.Iznenađujuće je otkriće da naši odnosi i koliko smo srećni u njima snažno utiču na naše zdravlje - rekao je Robert Waldinger, vođa studije, psihijatar u Opštoj bolnici Massachusetts i profesor psihijatrije na Harvard Medical School.
Briga o svom telu je važna, ali briga o odnosima je takođe oblik brige o sebi. To je, mislim, najvažnije otkriće ove studije - dodao je.
Prema studiji, faktori koji najviše usrećuju ljude uključuju:
Snažne veze koje pružaju podršku: Kvalitet odnosa je važniji od kvantiteta; imati pouzdane veze koje pružaju emotivnu podršku.
Emotivna otpornost i pozitivan stav: Sposobnost suočavanja sa stresom i gledanje na izazove kao na prilike za rast.
Zdrav način života: Održavanje fizičkog zdravlja redovnim vežbanjem, uravnoteženom ishranom, izbegavanjem pušenja i umerenom konzumacijom alkohola.
Društvena uključenost i angažovanost: Aktivno učešće u društvenim mrežama i zajedničkim aktivnostima.
Svrha u radu i posle penzije: Pronalaženje smisla u radu i ostajanje angažovanim nakon penzionisanja.
Rana životna iskustva: Negovanje dobrih i stabilnih odnosa u ranoj životnoj fazi postavlja temelje za zdravije odnose i bolje zdravlje u odraslom dobu.
Redovna samorefleksija o društvenim veštinama: Kontinuirano procenjivanje i negovanje važnih odnosa tokom života.
Studija koja je započela 1938. godine, za vreme Velike depresije, pratila je zdravlje i blagostanje 268 studenata druge godine na Harvardu. Više od 85 godina kasnije, studija je uključila hiljade ljudi i otkrila jednostavnu, ali moćnu istinu: kvalitet naših odnosa je ključan za sreću i dugovečnost.Kada je studija započela, istraživači su se fokusirali na 268 mladića, studenata druge godine na Harvardu, u nadi da će razumeti elemente koji doprinose zdravom i srećnom životu. Svet je tada bio drugačije mesto; genetika i biološki determinizam bili su dominantni pogledi. Početna faza istraživanja obuhvatala je detaljna antropometrijska merenja, analizu intelektualnih sposobnosti, osobina ličnosti, pa čak i rukopisa. Među prvim učesnicima bila su i neka značajna imena, poput budućeg predsednika Johna F. Kennedya i dugogodišnjeg urednika Washington Posta Bena Bradleeja.
Kako je vreme prolazilo, fokus studije se menjao. Pod kasnijim vođama, uključujući Georgea Vaillanta tokom 1960-ih i Roberta Waldingera u novije vreme, studija je počela da istražuje ulogu odnosa, društvenih veza i emocionalnog blagostanja kao ključnih komponenti dugog i zdravog života. Do 1970-ih, istraživanje se proširilo na 456 stanovnika iz centralnih delova Bostona, pružajući širu društveno-ekonomsku perspektivu. Danas, više od 1300 potomaka prvobitnih učesnika nastavlja da bude deo ovog istraživanja, pružajući uvide u to kako iskustva iz ranog života utiču na zdravlje i starenje kroz generacije.
Veze – ključ sreće i dugovečnosti
Podaci iz Harvardske studije o razvoju odraslih otkrili su da pojedinci koji su društveno povezani sa porodicom, prijateljima i zajednicom žive duže i srećnije od onih koji su manje povezani. Štaviše, nije važan samo broj veza, već i kvalitet tih odnosa.
Studija je pokazala da su ljudi koji su u 50. godini bili najzadovoljniji u svojim odnosima, u 80. godini bili i najzdraviji. Ovo otkriće važi za različite socioekonomske pozadine, uključujući muškarce sa Harvarda i učesnike iz gradskog jezgra.Jedno od značajnih otkrića studije je štetnost usamljenosti
Pokazalo se da usamljenost može biti jednako štetna kao pušenje ili alkoholizam. Pojedinci koji su se osećali usamljenima imali su veću verovatnoću pogoršanja fizičkog i mentalnog zdravlja, kao i veći rizik od prerane smrti.Robert Waldinger, vođa studije, istakao je ovu tačku u svom popularnom TED govoru. Poruka je jasna – negovanje smislenih odnosa nije samo korisno, već ključno za naše zdravlje i dugovečnost.
Kada smo prikupili sve podatke o njima u dobi od 50 godina, nivo holesterola u srednjim godinama nije bio ključan za predviđanje kako će stariti. Ključno je bilo koliko su bili zadovoljni svojim vezama. Ljudi koji su bili najzadovoljniji u svojim odnosima u dobi od 50 godina bili su najzdraviji u dobi od 80 godina - rekao je Waldinger.Zdravlje, izbor stila života i „društvena spremnost“
Dok su odnosi i način razmišljanja ključni, Harvardska studija takođe ističe važnost izbora zdravog načina života. Podaci pokazuju da su održavanje zdrave telesne težine, fizička aktivnost, izbegavanje pušenja i umerena konzumacija alkohola značajni pokazatelji dugog i srećnog života. Učesnici koji su rano usvojili zdrave navike imali su veću verovatnoću da uživaju u boljem fizičkom zdravlju i kognitivnim funkcijama kako stare.Studija takođe uvodi koncept „društvene sposobnosti“, koji podrazumeva redovno preispitivanje sopstvenih odnosa i obezbeđivanje da su zdravi i uravnoteženi. Kao i fizička kondicija, društvena kondicija zahteva trud i posvećenost. Waldinger i Marc Schulz, pomoćni vođa studije, tvrde da bismo odnosima trebali pristupati kao živim sistemima koje treba negovati i na kojima treba raditi. To može podrazumevati svesno izdvajanje vremena za jačanje značajnih veza ili razmišljanje o tome da li posvećujemo dovoljno vremena ljudima koji su nam najvažniji.
Lekcije iz Harvardske studije o razvoju odraslih posebno su važne u današnjem brzom tehnološkom svetu. Svi osećamo pritisak da postignemo bogatstvo, status i uspeh, ali poruka studije je jasna: najvažniji aspekti dobrog života često su najjednostavniji. To uključuje negovanje smislenih odnosa, održavanje pozitivnog i otpornog načina razmišljanja, donošenje zdravih odluka i aktivno učešće u zajednici.
Iako traje više od osam decenija, Harvardska studija o razvoju odraslih nastavlja da se razvija i širi. Danas uključuje više od 1300 potomaka prvobitnih učesnika, a istraživači proučavaju nova područja poput uticaja tehnologije na odnose, uloge genetike u starenju i uticaja socijalne politike na kvalitet života.
Waldinger se nada da će proširiti studiju na treću i četvrtu generaciju, jer ovo istraživanje nudi jedinstvenu priliku za produbljivanje našeg razumevanja ljudskog razvoja tokom celog života, piše msn.
-
Pročitajte i...
Kako naš mozak donosi odluku i pre nego što postanemo svesni iste!
Pre nego što svesno donesemo odluku, naš mozak je već u punoj aktivnosti. Počinje da prikuplja informacije, razmatra moguće opcije i polako se priklanja jednom izboru – a da toga nismo ni svesni.
Deset mitova o ajkulama - i šta je zapravo istina
Ajkule su među najfascinantnijim i najpogrešnije shvaćenim stvorenjima na planeti. Decenijama ih mediji predstavljaju kao krvoločne predatore, a snimci njihovih "napada" gotovo uvek garantuju pažnju publike. Ipak, vreme je da se razdvoje činjenice od fikcije. Na osnovu više od 60 godina iskustva u posmatranju i snimanju morskog sveta, evo deset najčešćih mitova o ajkulama i odgovora na pitanje koliko u njima ima istine.
Da li korišćenje veštačke inteligencije „zaglupljuje“? Evo šta kažu naučnici
Otkad se pojavio ChatGPT pre skoro tri godine, uticaj veštačke inteligencije (AI) na učenje postao je jedna od najvažnijih tema u oblasti obrazovanja. Da li je AI koristan alat za personalizovano učenje – ili prečica do ocene?
11 reči koje koristimo svakodnevno, a nekada su bile brendovi!
Zamislite uspeh toliko velik da je ime vašeg proizvoda postalo sinonim za celu kategoriju. Ova pojava, iako pokazatelj vrhunske prepoznatljivosti brenda, dolazi sa svojim dobrim i lošim stranama, a mnogi poznati brendovi su se suočili s ovim izazovom.
-
Komentari
Komentara: 0
Postavi komentar: