-
Poslednjih 5 pesama
- Boris Novković - Tamara
- Kemal i Oliver - Nije htjela
- Bajaga - Zivot je Nekad Siv Nekad Zut
- Crvena jabuka - Tvoga srca vrata
- Sergej Ćetković - Ko Li Te Sad Miluje
-
-
Propuštene emisijeOstale emisije
-
Preporučujemo
Palenta sa semenkama
Ako ste ljubitelj palente sa sirom ili pavlakom možda ćete poželeti da isprobate nešto novo i drugačije... Ako, ipak niste ljubitelj ove vrste obroka ovaj recept može prijatno da vas iznenadi.
Krompir sa slaninom i belim lukom
Pripremite danas zapečeni mladi krompir sa belim lukom i slaninom. Ovo je pravo prolećno jelo koje će uz zelenu salatu i mladi luk biti još ukusnije, a mnoge će vratiti u detinjstvo.
-
Zdravlje
Efekti nedostatka sna na telo!
Nedovoljno sna iscrpljuje mentalne sposobnosti i ugrožava fizičko zdravlje. Nauka je povezala hroničan nedostatak sna sa brojnim zdravstvenim problemima – od gojenja do oslabljenog imunog sistema. Ako ste ikada proveli noć prevrćući se u krevetu, znate kako ćete se osećati sutradan: umorno, razdražljivo i dezorijentisano. Ali, redovno uskraćivanje preporučenih 7 do 9 sati sna ima mnogo ozbiljnije posledice od pukog jutarnjeg umora.
Devet napitaka koje treba da izbegavate ako vodite računa o zdravlju
Neka pića koji mnogi od nas svakodnevno kozumiraju predstavljaju rizik za zdravlje. Možda smatramo da su neka zdravija i bolja opcija od gaziranih pića, ali neki podaci govore suprotno.
-
-
Putovanja
Najdinamičniji gradovi sveta: London opet na vrhu, a evo ko ga prati!
Redakcija magazina Time Out donosi pregled najuspešnijih urbanih sredina na osnovu opsežnog istraživanja IESE Cities in Motion indeksa.
Ova udaljena italijanska regija biće domaćin „najčarobnije žurke na svetu“ ove godine
Detour Discotheque je do sada organizovao spektakularne žurke na vrhovima planina i udaljenim ostrvima, a sada stiže u Apuliju!
-
Preporučujemo
Koje su to najčešće greške koje pravimo kad peremo veš u veš mašini?
Iako pranje veša deluje kao rutinska aktivnost, mnogi od nas prave uobičajene greške koje utiču na miris, dugotrajnost i izgled odeće. Jedna od najčešćih zabluda ogleda se u korišćenju previše omekšivača ili deterdženta, kao i u pogrešnom izboru temperature pranja.
Pet biljaka za prelepo prolećno dvorište bez mnogo održavanja
Proleće je pravo vreme da udahnete novi život svom dvorištu – bilo da raspolažete prostranim vrtom ili malim zelenim kutkom. Sadnja biljaka koje ne zahtevaju previše nege odličan je način da oplemenite prostor bez dodatnog opterećenja. Donosimo vam pet idealnih biljaka koje će uneti boju, miris i eleganciju u vaše dvorište, a pritom ne traže mnogo pažnje.
-
Kursna lista
Kupovni Srednji Prodajni EUR 116.37 117.19 118.01 CHF 124.22 125.10 125.97 USD 102.31 103.04 103.76
-
Ni novac ni slava: Evo šta ljudima istinski donosi sreću!
Završena je studija koja je trajala 85 godina i imala je cilj da otkrije šta ljude najviše usrećuje. Kada je ljudima postavljeno šta misle da bi ih najviše usrećilo, većina je odgovorila da su to novac ili slava. Međutim, ispostavilo se da to nije tačno – istina je drugačija.
11-09-2024 | 10:38 | Autor/Izvor: Naxi media, msn
Foto: Bigstock, Subbotina Anna
Ljudi koji su najsrećniji i najzdraviji imaju snažne, podržavajuće veze sa porodicom, prijateljima i zajednicom. Ti odnosi pružaju emotivnu podršku, poboljšavaju mentalno blagostanje i štite od pogoršanja fizičkog zdravlja.
Studija takođe naglašava da nije u pitanju broj odnosa, već negovanje onih koji su duboki, puni poverenja i pouzdani.Iznenađujuće je otkriće da naši odnosi i koliko smo srećni u njima snažno utiču na naše zdravlje - rekao je Robert Waldinger, vođa studije, psihijatar u Opštoj bolnici Massachusetts i profesor psihijatrije na Harvard Medical School.
Briga o svom telu je važna, ali briga o odnosima je takođe oblik brige o sebi. To je, mislim, najvažnije otkriće ove studije - dodao je.
Prema studiji, faktori koji najviše usrećuju ljude uključuju:
Snažne veze koje pružaju podršku: Kvalitet odnosa je važniji od kvantiteta; imati pouzdane veze koje pružaju emotivnu podršku.
Emotivna otpornost i pozitivan stav: Sposobnost suočavanja sa stresom i gledanje na izazove kao na prilike za rast.
Zdrav način života: Održavanje fizičkog zdravlja redovnim vežbanjem, uravnoteženom ishranom, izbegavanjem pušenja i umerenom konzumacijom alkohola.
Društvena uključenost i angažovanost: Aktivno učešće u društvenim mrežama i zajedničkim aktivnostima.
Svrha u radu i posle penzije: Pronalaženje smisla u radu i ostajanje angažovanim nakon penzionisanja.
Rana životna iskustva: Negovanje dobrih i stabilnih odnosa u ranoj životnoj fazi postavlja temelje za zdravije odnose i bolje zdravlje u odraslom dobu.
Redovna samorefleksija o društvenim veštinama: Kontinuirano procenjivanje i negovanje važnih odnosa tokom života.
Studija koja je započela 1938. godine, za vreme Velike depresije, pratila je zdravlje i blagostanje 268 studenata druge godine na Harvardu. Više od 85 godina kasnije, studija je uključila hiljade ljudi i otkrila jednostavnu, ali moćnu istinu: kvalitet naših odnosa je ključan za sreću i dugovečnost.Kada je studija započela, istraživači su se fokusirali na 268 mladića, studenata druge godine na Harvardu, u nadi da će razumeti elemente koji doprinose zdravom i srećnom životu. Svet je tada bio drugačije mesto; genetika i biološki determinizam bili su dominantni pogledi. Početna faza istraživanja obuhvatala je detaljna antropometrijska merenja, analizu intelektualnih sposobnosti, osobina ličnosti, pa čak i rukopisa. Među prvim učesnicima bila su i neka značajna imena, poput budućeg predsednika Johna F. Kennedya i dugogodišnjeg urednika Washington Posta Bena Bradleeja.
Kako je vreme prolazilo, fokus studije se menjao. Pod kasnijim vođama, uključujući Georgea Vaillanta tokom 1960-ih i Roberta Waldingera u novije vreme, studija je počela da istražuje ulogu odnosa, društvenih veza i emocionalnog blagostanja kao ključnih komponenti dugog i zdravog života. Do 1970-ih, istraživanje se proširilo na 456 stanovnika iz centralnih delova Bostona, pružajući širu društveno-ekonomsku perspektivu. Danas, više od 1300 potomaka prvobitnih učesnika nastavlja da bude deo ovog istraživanja, pružajući uvide u to kako iskustva iz ranog života utiču na zdravlje i starenje kroz generacije.
Veze – ključ sreće i dugovečnosti
Podaci iz Harvardske studije o razvoju odraslih otkrili su da pojedinci koji su društveno povezani sa porodicom, prijateljima i zajednicom žive duže i srećnije od onih koji su manje povezani. Štaviše, nije važan samo broj veza, već i kvalitet tih odnosa.
Studija je pokazala da su ljudi koji su u 50. godini bili najzadovoljniji u svojim odnosima, u 80. godini bili i najzdraviji. Ovo otkriće važi za različite socioekonomske pozadine, uključujući muškarce sa Harvarda i učesnike iz gradskog jezgra.Jedno od značajnih otkrića studije je štetnost usamljenosti
Pokazalo se da usamljenost može biti jednako štetna kao pušenje ili alkoholizam. Pojedinci koji su se osećali usamljenima imali su veću verovatnoću pogoršanja fizičkog i mentalnog zdravlja, kao i veći rizik od prerane smrti.Robert Waldinger, vođa studije, istakao je ovu tačku u svom popularnom TED govoru. Poruka je jasna – negovanje smislenih odnosa nije samo korisno, već ključno za naše zdravlje i dugovečnost.
Kada smo prikupili sve podatke o njima u dobi od 50 godina, nivo holesterola u srednjim godinama nije bio ključan za predviđanje kako će stariti. Ključno je bilo koliko su bili zadovoljni svojim vezama. Ljudi koji su bili najzadovoljniji u svojim odnosima u dobi od 50 godina bili su najzdraviji u dobi od 80 godina - rekao je Waldinger.Zdravlje, izbor stila života i „društvena spremnost“
Dok su odnosi i način razmišljanja ključni, Harvardska studija takođe ističe važnost izbora zdravog načina života. Podaci pokazuju da su održavanje zdrave telesne težine, fizička aktivnost, izbegavanje pušenja i umerena konzumacija alkohola značajni pokazatelji dugog i srećnog života. Učesnici koji su rano usvojili zdrave navike imali su veću verovatnoću da uživaju u boljem fizičkom zdravlju i kognitivnim funkcijama kako stare.Studija takođe uvodi koncept „društvene sposobnosti“, koji podrazumeva redovno preispitivanje sopstvenih odnosa i obezbeđivanje da su zdravi i uravnoteženi. Kao i fizička kondicija, društvena kondicija zahteva trud i posvećenost. Waldinger i Marc Schulz, pomoćni vođa studije, tvrde da bismo odnosima trebali pristupati kao živim sistemima koje treba negovati i na kojima treba raditi. To može podrazumevati svesno izdvajanje vremena za jačanje značajnih veza ili razmišljanje o tome da li posvećujemo dovoljno vremena ljudima koji su nam najvažniji.
Lekcije iz Harvardske studije o razvoju odraslih posebno su važne u današnjem brzom tehnološkom svetu. Svi osećamo pritisak da postignemo bogatstvo, status i uspeh, ali poruka studije je jasna: najvažniji aspekti dobrog života često su najjednostavniji. To uključuje negovanje smislenih odnosa, održavanje pozitivnog i otpornog načina razmišljanja, donošenje zdravih odluka i aktivno učešće u zajednici.
Iako traje više od osam decenija, Harvardska studija o razvoju odraslih nastavlja da se razvija i širi. Danas uključuje više od 1300 potomaka prvobitnih učesnika, a istraživači proučavaju nova područja poput uticaja tehnologije na odnose, uloge genetike u starenju i uticaja socijalne politike na kvalitet života.
Waldinger se nada da će proširiti studiju na treću i četvrtu generaciju, jer ovo istraživanje nudi jedinstvenu priliku za produbljivanje našeg razumevanja ljudskog razvoja tokom celog života, piše msn.
-
Pročitajte i...
Zemlja se sve sporije okreće – i to bi moglo da objasni zašto danas imamo kiseonik
Rotacija Zemlje usporava još od njenog nastanka pre oko 4,5 milijardi godina, a dani na našoj planeti postaju sve duži. Iako su te promene gotovo neprimetne na ljudskoj vremenskoj skali, tokom milijardi godina imale su značajne posledice – uključujući i pojavu kiseonika u Zemljinoj atmosferi, pokazuje istraživanje objavljeno 2021. godine.
Naučnici tvrde da su otkrili novu boju koju ljudsko oko nikada ranije nije videlo
Po prvi put, moguće je da su ljudi ugledali deo spektra boja koji se inače nalazi izvan granica naše percepcije – uključujući „plavo-zelenu boju neviđene zasićenosti“.
Koliko naši geni utiču na naše postupke i uobičajeno ponašanje?
Mnogi od nas veruju da smo gospodari sopstvene sudbine, ali nova istraživanja otkrivaju koliko naše ponašanje zavisi od gena.
Lažna sećanja: Evo kako mozak može da vas zavarava
Mozak je jedan od najistraživanijih ljudskih organa o čijem funkcionisanju ipak još uvek ne znamo dovoljno, a pitanje je da li ćemo ikada moći da kažemo da smo otkrili sve njegove "tajne", ali su naučnici već opisali nekoliko načina na koje nas mozak može – prevariti.
-
Komentari
Komentara: 0
Postavi komentar: