-
Poslednjih 5 pesama
- Merlin - Nešto lijepo treba da se desi
- Riblja čorba - Gde si u ovom glupom hotelu
- Toše Proeski - Da l' si sretnija
- Parni Valjak - Suzama se vatre ne gase
- Natasa - Nema Nazad
-
-
Propuštene emisijeOstale emisije
-
Preporučujemo
Palenta sa semenkama
Ako ste ljubitelj palente sa sirom ili pavlakom možda ćete poželeti da isprobate nešto novo i drugačije... Ako, ipak niste ljubitelj ove vrste obroka ovaj recept može prijatno da vas iznenadi.
Krompir sa slaninom i belim lukom
Pripremite danas zapečeni mladi krompir sa belim lukom i slaninom. Ovo je pravo prolećno jelo koje će uz zelenu salatu i mladi luk biti još ukusnije, a mnoge će vratiti u detinjstvo.
-
Zdravlje
Efekti nedostatka sna na telo!
Nedovoljno sna iscrpljuje mentalne sposobnosti i ugrožava fizičko zdravlje. Nauka je povezala hroničan nedostatak sna sa brojnim zdravstvenim problemima – od gojenja do oslabljenog imunog sistema. Ako ste ikada proveli noć prevrćući se u krevetu, znate kako ćete se osećati sutradan: umorno, razdražljivo i dezorijentisano. Ali, redovno uskraćivanje preporučenih 7 do 9 sati sna ima mnogo ozbiljnije posledice od pukog jutarnjeg umora.
Devet napitaka koje treba da izbegavate ako vodite računa o zdravlju
Neka pića koji mnogi od nas svakodnevno kozumiraju predstavljaju rizik za zdravlje. Možda smatramo da su neka zdravija i bolja opcija od gaziranih pića, ali neki podaci govore suprotno.
-
-
Putovanja
Ovaj gradić proglašen je najlepšim priobalnim mestom na svetu!
Prestižni magazin Architectural Digest sastavio je listu najlepših priobalnih gradova sveta, a na samom vrhu našao se Camogli, slikoviti gradić na severozapadu Italije, nadomak Đenove.
Najdinamičniji gradovi sveta: London opet na vrhu, a evo ko ga prati!
Redakcija magazina Time Out donosi pregled najuspešnijih urbanih sredina na osnovu opsežnog istraživanja IESE Cities in Motion indeksa.
-
Preporučujemo
Koje su to najčešće greške koje pravimo kad peremo veš u veš mašini?
Iako pranje veša deluje kao rutinska aktivnost, mnogi od nas prave uobičajene greške koje utiču na miris, dugotrajnost i izgled odeće. Jedna od najčešćih zabluda ogleda se u korišćenju previše omekšivača ili deterdženta, kao i u pogrešnom izboru temperature pranja.
Pet biljaka za prelepo prolećno dvorište bez mnogo održavanja
Proleće je pravo vreme da udahnete novi život svom dvorištu – bilo da raspolažete prostranim vrtom ili malim zelenim kutkom. Sadnja biljaka koje ne zahtevaju previše nege odličan je način da oplemenite prostor bez dodatnog opterećenja. Donosimo vam pet idealnih biljaka koje će uneti boju, miris i eleganciju u vaše dvorište, a pritom ne traže mnogo pažnje.
-
Kursna lista
Kupovni Srednji Prodajni EUR 116.37 117.19 118.01 CHF 124.22 125.10 125.97 USD 102.31 103.04 103.76
-
Zanimljivosti o hobotnicama: Slatke su i inteligentne, a ljubav je za njih fatalna
Hobotnice su izuzetno inteligentna stvorenja koja poseduju brojne neverovatne osobine, uključujući i činjenicu da im se ruke mogu regenerisati po želji.
31-05-2024 | 11:10 | Autor/Izvor: Naxi media
Foto: Bigstock, jiggotravel
Ova fascinantna morska bića takođe imaju i neke druge interesantne karakteristike, za koje verovatno nikada niste čuli...
1. Imaju najbolji sistem kamuflažeHobotnice su kraljice kamuflaže i mogu neprimetno da se uklope u svako morsko okruženje. Mogu da menjaju boju, njihova koža može da promeni teksturu kako bi se uklopila sa okolinom i mogu da prilagode svoj oblik bilo kom objektu. Mimikrijska hobotnica može da imitira ne samo pejzaž već i druge životinje. Ume da pretvori ruke u krljušti ili peraje, a može ubedljivo da imitira rakove, meduze, pa čak i morske puževe.
2. U engleskom jeziku ne znaju koja je tačno ispravna možina imenice hobotnica
Engleski jezik ima čak tri reči za množinu imenice hobotnica, ali leksikografi još nisu utvrdili koji termin je ispravan za opisivanje više od jedne hobotnice. Rečnik Meriam Vebster tvrdi da svaki od ovih pojmova ima drugačiju jezičku osnovu, tako da hobotnica potiče iz latinskog, hobotnice iz grčkog, a hobotnice je anglicizovana verzija iz 19. veka.
3. Majstori su bekstva
Pametne i pronicljive, one imaju neverovatnu sposobnost da pobegnu iz zatočeništva koristeći najneverovatnije trikove. Mogu se provući kroz najmanje otvore, odvrnuti poklopac tegle ili čak naučiti kako da otvore vrata pritiskom na dugme.
4. Koriste alate
Upotreba oruđa je izuzetno važan korak u razvoju određene vrste. Ovu veštinu su savladali ljudi, šimpanze, delfini, morske vidre i nekoliko vrsta ptica. U divljini, hobotnice se štite pomoću školjki, a mogu da naprave i štit od kokosa. U zatočeništvu su sposobnije da postavljaju nove rekorde, pa je 2014. godine hobotnica u akvarijumu na Novom Zelandu otvorila bočicu leka za manje od minut.
5. Ljubav je pogubna za hobotnice
Kada su u pitanju hobotnice, ljubav i smrt su ista stvar. Mužjaci prežive mesec-dva nakon parenja, a majke hobotnice imaju još goru sudbinu. One će opsesivno štititi svoja jaja do te mere da se više neće hraniti i tako će umirati od gladi. Pored toga, kada ispuste jaja, organi i tkiva se raspadaju. 1977. godine naučnici su to povezali sa specifičnom žlezdom koja se nalazi između očiju hobotnice. Kada je ta žlezda uklonjena, ženke su napuštale jaja i nastavljale normalan život.
6. Imaju tri srca i plavu krv
Od tri srca, jedno šalje krv u veće organe, dok druga dva snabdevaju krvlju škrge. Srce koje snabdeva organe prestaje da radi dok hobotnica pliva, pa je to možda razlog zašto izbegavaju plivanje i radije hodaju po morskom dnu. Njihova krv je plave boje jer sadrži protein hemocijanin koji prenosi kiseonik kao ljudski hemoglobin, a umesto gvožđa sadrži bakar.
7. Živele su pre dinosaurusa
Najstarija fosilna hobotnica pripada 296 miliona godina staroj vrsti pohlsepia, pre dinosaurusa. Fosil podseća na frizbi, ali uz pažljivo posmatranje možete videti ruke i rezervoar za mastilo.
8. Slatke su
Iako imaju osam krakova i u osnovi su ljigave, postoji bar nekoliko vrsta koje mogu izmame uzdah divljenja. Tako je Dambo hobotnica dobila ime po čuvenom Diznijevom slonu zbog svoje sličnosti, a sićušna narandžasta hobotnica pleni na prvi pogled do te mere da su naučnici želeli da je nazovu opisthoteuthis adorabilis.
-
Pročitajte i...
Zašto su dinosaurusi razvili perje? Razlog nije samo letenje!
Pre samo nekoliko decenija, pominjanje "dinosaurusa sa perjem" među naučnicima izazvalo bi čudne poglede. Ipak, sada je opštepoznato da su mnoge vrste dinosaurusa evoluirale perje, jer su arheolozi otkrili desetine dinosaurusa prekrivenih perjem ili strukturalno sličnim pokrovima tela.
Zemlja se sve sporije okreće – i to bi moglo da objasni zašto danas imamo kiseonik
Rotacija Zemlje usporava još od njenog nastanka pre oko 4,5 milijardi godina, a dani na našoj planeti postaju sve duži. Iako su te promene gotovo neprimetne na ljudskoj vremenskoj skali, tokom milijardi godina imale su značajne posledice – uključujući i pojavu kiseonika u Zemljinoj atmosferi, pokazuje istraživanje objavljeno 2021. godine.
Kako se određuje cena umetničkih dela? Faktori koji prave razliku
Procena vrednosti umetničkih dela je složen proces koji uključuje analizu različitih faktora koji utiču na varijacije u cenama. Umetnička dela su po prirodi heterogena i razlikuju se prema starosti umetnika, veličini dela, tehnici, žanru, poreklu, kao i pominjanjima u literaturi ili izlaganjima na izložbama.
Naučnici tvrde da su otkrili novu boju koju ljudsko oko nikada ranije nije videlo
Po prvi put, moguće je da su ljudi ugledali deo spektra boja koji se inače nalazi izvan granica naše percepcije – uključujući „plavo-zelenu boju neviđene zasićenosti“.
-
Komentari
Komentara: 0
Postavi komentar: