Slušate: Noć uz Naxi

Pesma: Viktorija - Ljubav je samo reč

Noć uz Naxi
Naxi Radio
  • Poslednjih 5 pesama
    1. Viktorija - Ljubav je samo reč
    2. Valentino - U vrelini noci
    3. Tijana Bogicevic - Stihija
    4. Alisa - Sanja
    5. Marina Perazić - Južni ritam
  • Beograd Uzivo
  • Propuštene emisije
    Ostale emisije
    1. Aleksandar Dunić - Sreda - Mojih 50
    2. 16. septembar - 1 - Dodir noći
    3. 16. septembar - 2 - Dodir noći
    4. 16. septembar - 3 - Dodir noći
    5. Aleksandar Dunić - Utorak - Mojih 50
  • Preporučujemo
    Teleći gulaš sa paprikom Teleći gulaš sa paprikom

    Recept za prave gurmane i ljubitelje kuvanih jela. Paprika ovom jelu daje posebnu aromu i sigurno će vam prijati u ovom periodu kada se lagano opraštamo od letnjih dana i ulazimo u jesen...

    Keks od grčkog jogurta Keks od grčkog jogurta

    Jednostavan biskvit koji može da bude lagana đačka užina, posluženje za goste ili dodatak uz obrok...

  • Zdravlje
    Da li je bundeva voće ili povrće i koliko je zapravo zdrava? Da li je bundeva voće ili povrće i koliko je zapravo zdrava?

    Večita dilema: da li je bundeva povrće? Ali ima semenke, pa znači da je voće? A da li se bundeva razlikuje od tikve ili tikvice? Dok provodite sate pripremajući pitu ili čorbu od bundeve, ovakva pitanja lako mogu da vam padnu na pamet...

    Tajna dugovečnosti: Hrana koja potencijalno može da nam produži život! Tajna dugovečnosti: Hrana koja potencijalno može da nam produži život!

    Stručnjak za dugovečnost Dan Buetner već 20 godina proučava šest svetskih Plavih zona, uključujući oblasti u Grčkoj, Kostariki i Japanu, gde stanovnici imaju čak deset puta veću verovatnoću da dožive stotu godinu nego prosečan Amerikanac.

  • Putovanja
    Evropska prestonica sa najlepšim kruzer lukama na svetu Evropska prestonica sa najlepšim kruzer lukama na svetu

    U poređenju desetina glavnih kruzer luka širom sveta, osiguravajuća kompanija AllClear je samo jednoj dodelila savršenih 100 poena - možete li pogoditi koja?

    Jesenji šarm Pariza: Idealan period da posetite ovaj grad Jesenji šarm Pariza: Idealan period da posetite ovaj grad

    Pariz je predivan u svako doba godine, ali tokom jeseni njegov šarm posebno dolazi do izražaja. Šetnje kroz zlatno lišće, miris kiše i toplih kroasana stvaraju neponovljivu atmosferu koja ovu sezonu čini nezaboravnom. Iskoristitite zato ovaj period i posetite grad koji će vas opčiniti svojom neverovatnom energijom.

  • Preporučujemo
    Naučite da perete veš kao profesionalac i očuvate odeću! Naučite da perete veš kao profesionalac i očuvate odeću!

    Kažu da su pravila tu da bi se kršila, ali to nikako ne važi za pranje veša. Jedna pogrešna odluka može uništiti vašu omiljenu majicu ili pantalone zauvek. Kako da garderoba što duže ostane sveža i očuvana? Pratite jednostavna pravila...

    Kulinarsko saveti za savršenu testeninu koji vam možda nisu poznati! Kulinarsko saveti za savršenu testeninu koji vam možda nisu poznati!

    Iako se čini da je kuvanje testenine najjednostavniji kulinarski zadatak, verovatno vam se bar jednom dogodilo da bude prekuvana, bezukusna ili potpuno neukusna. Uz ovih pet proverenih saveta, takve greške možete lako da izbegnete, a samo je važno da pratite svaki korak.

  • Kursna lista
    Kupovni Srednji Prodajni
    EUR 116.36 117.18 118.00
    CHF 124.67 125.55 126.43
    USD 98.15 98.84 99.53
  • Povezani članci
  • Naučni dokaz da aure postoje? Ispitivanje „efekta fantomskog lista“

    U poslednjih nekoliko godina, Kirlijanova fotografija izazvala je veliko interesovanje zahvaljujući dramatičnim slikama koje, kako se čini, prikazuju "auru" ljudi i biljaka. Mnogi entuzijasti veruju da ti svetleći obrisi predstavljaju životnu energiju živih bića.




    27-05-2025 | 14:04 | Autor/Izvor: Naxi media, Earth.com

    Foto: Bigstock, MP_foto


    Posebna pažnja posvećena je fotografijama koje prikazuju svetleće siluete oko organskih objekata. Ove slike pokrenule su rasprave o skrivenim energijama i nevidljivim duhovnim pojavama.


    „Ne, Kirlijanove fotografije ne prikazuju dušu organizma“, kaže Kristofer S. Baird, vanredni profesor fizike na Teksaškom univerzitetu A&M. On je tvrdnje o Kirlijanovim aurama ispitao iz ugla nauke.


    Kirlijanove aure i elektricitet


    Kirlijanova fotografija funkcioniše tako što se objekat izlaže visokonaponskom električnom polju na fotografskom filmu ili ploči. Energizovani vazduh oko objekta počinje da svetli, stvarajući svetleće obrise koje neki nazivaju „aurama“.


    Ovaj efekat poznat je kao korona pražnjenje – kada elektrifikovane molekule vazduha emituju svetlost dok dobijaju i gube elektrone. Sličan proces odvija se i kod neonskih reklama i fluorescentnih sijalica.


    Naučnici ističu da i živi listovi i metalni predmeti mogu proizvesti slične svetleće efekte, što osporava ideju da je reč o nekoj duhovnoj energiji – jer i običan novčić može zasijati na isti način.


    Zašto odsečeni delovi lista ostavljaju trag?

    Posebno je zaintrigirao fenomen poznat kao efekat fantomskog lista – kada se deo lista ukloni, ali se i dalje vidi na Kirlijanovoj fotografiji. Ovaj neobičan rezultat zbunjivao je posmatrače još 1970-ih.


    „Očigledno je da se radi o stvarnoj pojavi koja zahteva objašnjenje“, napisao je 1976. godine fizičar Vilijam A. Tiler sa Stenforda. Tema je ponovo aktuelizovana 2015, kada je Džon Hubaher istakao mogućnost da bi se tu moglo raditi o nekoj vrsti biološkog polja.


    Vlažnost, joni i električni tragovi


    Jedno od racionalnih objašnjenja za efekat fantomskog lista jeste prisustvo vlage i jona na staklu, koji ostavljaju trag u obliku prethodnog lista. Drugi uzrok mogu biti promene temperature ili vlažnosti, koje stvaraju nove električne puteve u obliku originalnog lista.


    Semjon i Valentina Kirlijan, pioniri ove tehnike, otkrili su da se neelektrične osobine objekata mogu „pretvoriti“ u električne signale pod dejstvom visoke frekvencije. To može objasniti zašto se tragovi vlage pojavljuju kao nejasni obrisi.


    Stručnjaci za elektriku objašnjavaju da sitne razlike u provodljivosti mogu uticati na pražnjenje. Ako ivice odsečenog lista zadrže tečnost, te molekule mogu privremeno prenositi električni napon – što stvara privid da je list i dalje celovit.


    U potrazi za dokazima


    Naučnici potvrđuju da male promene napona, vlažnosti i temperature utiču na oblik i intenzitet svetlećih obrisa. Dakle, fizički uslovi – a ne neka nevidljiva suština – odlučuju o izgledu slike.


    Eksperimenti sa neživim predmetima poput eksera ili kovanica, koji takođe daju svetleće obrise, dodatno potkrepljuju tvrdnju da Kirlijanova fotografija ne razlikuje žive od neživih materijala.


    Neki istraživači pokušali su da povežu ove obrise sa konceptima kao što je „či“ ili druge energije, ali su testiranja pokazala da efekat nestaje čim se promene uslovi.


    Zaključak naučnika: svetleći obrisi nisu povezani sa emocijama ili duhovnim energijama.


    I dalje bez konačnih odgovora

    Uprkos skeptičnim glasovima, efekat fantomskog lista i dalje budi radoznalost. Neki ga povezuju s pitanjima bliskim iskustvima smrti ili izlasku iz tela.


    Godine 1992, Džejms Pejs i Debora Dram pisali su da bi ovaj fenomen mogao pomoći u razumevanju ovakvih iskustava. Ipak, savremena testiranja sugerišu da su fizički faktori i dalje ključni.


    A da li ima nečeg više?


    Iako neki istraživači razmatraju teorije o morfogenetskim poljima, poput onih koje je predložio Rupert Šeldrejk, te ideje ostaju kontroverzne i bez čvrstih dokaza.


    Savremene studije pretežno ukazuju na to da se obrisi javljaju zbog fizičkih pojava – poput sokova koji curi iz lista ili jonizacije vazduha. Eksperimenti pokazuju da i najmanje promene – brzina sečenja lista, način čišćenja stakla – mogu uticati na rezultat.


    Jedni dobiju slab obris, drugi ništa – što govori u prilog teoriji da je reč o prolaznom spoju fizičkih uslova, a ne o trajnoj životnoj energiji.


    Električna priroda Kirlijanove aure


    Kirlijanova fotografija daje upečatljive slike pomoću visokog napona i jonizovanog vazduha. Iako se mnogima čini da prikazuje skrivene energije, dokazi ukazuju na poznate fizičke procese – vlagu, provodljivost i uslove okoline.

     

    Kod slika sečenih listova, deo koji nedostaje ponekad se pojavi zbog ostataka tečnosti ili provodnih mostova, ali to se ne dešava uvek – što potvrđuje nepredvidivost mikrostruja.

     
     
     
    Näytä tämä julkaisu Instagramissa

    Henkilön earth.com (@earthdotcom) jakama julkaisu


    Kritičari naglašavaju da i neživi predmeti stvaraju isti sjaj, što obesmišljava tvrdnju da aura zavisi od vitalne energije živog bića.


    Zaključak: nauka, priroda i percepcija


    Naučnici iz oblasti fizike, biologije i alternativne medicine i dalje ispituju Kirlijanove fotografije. Većina se usredsređuje na napon, vlagu i gasove kao ključne faktore u nastanku slika – ne na postojanje duše ili duhovnog polja.

     

    Dosadašnji dokazi ukazuju da svetleći obrisi nastaju kao rezultat prirodnih, fizičkih pojava. Iako zapanjujuće, ovi efekti nisu dokaz postojanja duhovne aure.


    Kirlijanova fotografija podseća koliko lako čovek može pomešati prirodne pojave sa natprirodnim – i zašto je važno da nauka ostane budna kada se lepota i misterija ukrste.

  • Pročitajte i...
    Novi japanski rekord: Skoro 100.000 ljudi starijih od 100 godina Novi japanski rekord: Skoro 100.000 ljudi starijih od 100 godina

    Broj ljudi u Japanu koji su napunili ili prešli stotu godina dostigao je neverovatnih 99.763, postavljajući novi rekord po 55. put zaredom. Među njima, žene čine ogromnih 88 odsto, što dodatno ističe dugovečnost japanskih dama.

    Zašto plač bebe može da izazove osećaj toplote kod odraslih? Zašto plač bebe može da izazove osećaj toplote kod odraslih?

    Ako vam zvuk plača bebe izaziva crvenilo lica, niste ništa umislili. Novo istraživanje otkriva da bebin plač, posebno onaj koji signalizira bol zaista izaziva „topli talas“ na licu odraslih, verovatno kao način da nas podstakne na reakciju.

    Milenijalci Deset stvari koje generacija Z nikako ne podnosi kod Milenijalaca!

    Milenijalci su poznati i kao Generacija Y, a rođeni su u periodu između ranih 1980-ih i sredine 1990-ih. Nakon njih došla je generacija Z (Gen Z), takođe poznata kao Post-Milenijalci, Zoomeri ili iGen, odnosno oni rođeni od sredine 1990-ih do ranih 2010-ih.

    Zašto zaboravite šta radite kada uđete u novu sobu? Zašto zaboravite šta radite kada uđete u novu sobu?

    Kognitivni neuronaučnik dr Kristijan Džerett objašnjava kako su naše uspomene ranjive na takozvani „efekat vrata”. Ne brinite, mnogi u životu dožive ovo iskustvo, niste jedini...

  • Komentari

    Komentara: 0

    Postavi komentar: