-
Poslednjih 5 pesama
- Tap 011 - Vrapci
- Cacadou Look - Kao pjesma
- Gibonni - Vrime da se pomirim sa svitom
- Zana - Jabuke i vino
- Parni Valjak - Samo Ti
-
-
Propuštene emisijeOstale emisije
-
Preporučujemo
Najsočnija pita od bundeve
Miris tradicije i miris detinjstva, a sve to u jednostavnom receptu za našu pitu od bundeve... Možemo li uopšte da zamislimo jesen bez ovog sjajnog deserta?
Vitaminska salata sa narom
Hrskavi crveni kupus, sočni krastavci, slatke šargarepe i cvekla u kombinaciji sa malo voća i zanimljivim dresingom čine je savršenim obrokom ili prilogom.
-
Zdravlje
Kako brzo, bezbedno i na prirodan način sniziti krvni pritisak?
Visok krvni pritisak, poznat i kao hipertenzija, nastaje kada je potrebna prevelika sila da bi krv prošla kroz arterije, što dodatno opterećuje srce. Više od 1,2 milijarde odraslih širom sveta ima visok pritisak, a gotovo polovina njih i ne zna za to.
Namirnice koje verovatno nisu dobre za zdravlje mozga
Ishrana je jedan od najvažnijih faktora koji dugoročno oblikuju kako naše telo i mozak funkcionišu. Neke namirnice obezbeđuju stabilnu energiju, štite neurone i podržavaju pamćenje. Druge, međutim, mogu imati suprotan efekat, podizati nivo šećera u krvi, izazivati upale i remetiti san. Vremenom, te posledice mogu da oslabe koncentraciju, pamćenje i kognitivne sposobnosti.
-
Putovanja
Helsinki ponovo proglašen za najodrživiju destinaciju na svetu
Po drugi put zaredom, finska prestonica zauzela je prvo mesto na Global Destination Sustainability (GDS) indeksu - rang listi koja svake godine meri održivost turističkih destinacija širom sveta.
Gde videti Severnu svetlost 2026. godine? Najlepše destinacije za čarobno iskustvo
Aurora Borealis, poznata kao Severna svetlost, za mnoge je jedno od najlepših i najređih iskustava u životu. Ove godine svetleći zavese bile su vidljive čak i u južnoj Engleskoj, ali uobičajeno ih možete posmatrati samo u hladnim, severnim krajevima sveta.
-
Preporučujemo
Ako vaš veš nakon pranja ima neprijatan miris isprobajte ove trikove!
Ako primetite da vaš veš ima neprijatan, pa čak i gori miris nego pre pranja, to je znak da vašoj mašini za pranje veša treba dubinsko čišćenje.
Održavanje dušeka: Koliko često treba da ih usisavamo?
Verovatno redovno usisavate podove i nameštaj, ali postoji jedan deo doma koji mnogi često zanemaruju - dušek. Iako na prvi pogled deluje čist, on može biti pravo leglo prašine, alergena i grinja, što može negativno uticati na kvalitet vazduha i vaš san. Zato je važno da ga redovno održavate i usisavate, kako biste smanjili nakupljanje nečistoća i poboljšali higijenu spavaće sobe.
-
Kursna lista
Kupovni Srednji Prodajni EUR 116.34 117.16 117.98 CHF 124.40 125.27 126.15 USD 99.14 99.84 100.53
-
Aleksandar Šapić u Mojih 50
Od ponedeljka, 26. decembra gost emisije Mojih 50 na Naxi radiju biće Aleksandar Šapić.
25-12-2016 | 22:53 | Autor/Izvor: Naxi media-novibeograd.rs
Foto: Naxi media, Željka Dimić
Aleksandar je rođen 1. juna 1978. godine u Beogradu.
Vaterpolom je počeo da se bavi 1984. godine u vaterpolo klubu "Crvena zvezda" u kome je prošao sve mlađe kategorije. U VK "Partizan" prelazi 1991. godine a 1992., sa nepunih 14 godina, debituje za prvi tim Partizana. 1993. se vraća u VK "Crvena zvezda" da bi 1994. godine karijeru nastavio u VK "Bečej". 2001. godine odlazi u Italiju u vaterpolo klub "Kamolji" iz kog nakon tri sezone prelazi u VK „Rari Nantes Savona“. 2006. godine odlazi u ruski VK "Šturm 2002", gde potpisuje ugovor koji ga je učinio najplaćenijim igračem u istoriji vaterpola. 2009. završava profesionalnu vaterpolo karijeru.
Klupska karijera
U bogatoj klupskoj karijeri ima 21 trofej i to devet nacionalnih prvenstava od kojih je šest osvojio u Saveznoj republici Jugoslaviji, dva u Rusiji i jedno u Italiji. Osvajač nacionalnih kupova bio je devet puta, sa osvojenih sedam kupova SRJ i dva kupa Rusije. Tron Lige šampiona osvojio je jednom, kao i dva odličja u LEN kupu.
U periodu od 1996. do 2009. godine osvojio je 14 uzastopnih titula golgetera lige, šest puta u SRJ, pet u Italiji i tri puta u Rusiji.
Tokom klupske karijere postigao je 1.694 golova od kojih je najveći broj njih, čak, 924 postigao za klubove u SRJ, u italijanskoj ligi mrežu je pogodio 494 puta, a u Rusiji 276.
Reprezentativna karijeraZa nacionalni tim Jugoslavije kao sedamnaestogodišnjak prvi put je nastupio u decembru 1995. Od tada do 2008. godine igrao je za naš državni tim. Na samom početku reprezentativne karijere sa timom Jugoslavije osvojio je dva Juniorska prvenstva Evrope i to 1995. u Eslingenu, kao i 1996. godine u Istanbulu. Na oba takmičenja proglašen je za najboljeg igrača i strelca.
Prvo veliko takmičenje na kome je nastupio sa 18 godina za reprezentaciju Jugoslavije, bile su Olimpijske igre u Atlanti 1996. godine. Jedan je od retkih naših ekipnih sportista koji je četiri puta učestvovao na Olimpijskim igrama, osvojivši jednu srebrnu i dve bronzane medalje.
Sa reprezentacijom Jugoslavije, Srbije i Crne Gore, a kasnije i Srbije nastupao je na 22 sportske manifestacije, osvojio 20 medalja, od kojih pet na Evropskim prvenstvima, četiri na Svetskim i tri na Olimpijskim igrama. Najsjajnija odličja sa Svetkog kupa osvojio je dva puta, sa takmičenja Svetske lige ima ukupno pet medalja kao i zlato sa Mediteranskih igara održanih 1997. godine u Bariju.
Za nacionalnu selekciju postigao je 981 gol, dva puta je proglašen za najboljeg strelca Olimpijskih igara, četiri puta je bio najbolji strelac Svetskog prvenstva i, takođe, četiri puta najbolji strelac Evropskog prvenstva. Na takmičenjima Svetske lige najbolji strelac bio je četiri puta, dok je 2 puta ovu titulu poneo i sa Svetskih kupova.
Tokom reprezentativne karijere osam puta je biran u idealan tim na takmičenjima na kojima je učestvovao, i to tri puta na Evropskim i Svetskim prvenstvima kao i dva puta na Olimpijskim igrama.
Jedan je od najtrofejnijih i najuspešnijih sportista u istoriji srpskog sporta, koji je u celokupnoj igračkoj karijeri postigao, za sada nedostižnih, 2.675 golova. Najbolji je strelac svih vremena na prostorima bivše Jugoslavije.
Rad u sportskim organizacijamaPored trofejne vaterpolo karijere, doprinos srpskom sportu pružio je i kroz angažovanje u sportskim organizacijama. Predsednik vaterpolo kluba „Crvena zvezda“ bio je od 2003. do 2004. godine.
Nakon završetka igračke karijere u italijanskom klubu „Rari Nantes Savona“, za isti klub nastavlja da obavlja funkciju sportskog menadžera za evropska takmičenja u periodu od 2006. do 2014.godine.
Sportsko-društvena priznanja i nagrade
Zahvaljujući izuzetnoj sportskoj karijeri nosilac je mnogobrojnih sportsko-društvenih priznanja te je, između ostalog, 2000. godine proglašen za sportistu godine Autonomne pokrajine Vojvodina.
Imao je tu čast da dva puta bude odlikovan Ordenom Nemanje prvog stepena za zasluge u predstavljanju države i njenih građana. Prvi put 2001. godine a zatim i 2004.
Nagradu za najboljeg sportistu u izboru Olimpijskog komiteta Srbije i Crne Gore dobio je 2004., a godinu dana kasnije, 2005. godine, proglašen je za laureata Oktobarske nagrade Grada Beograda.
Više od decenije je važio za jednog od najboljih igrača sveta, a 2005. godine zvanično je proglašen za najboljeg svetskog vaterpolistu.
Najveće sportsko-društveno priznanje koje Sportski savez Srbije tradicionalno svake godine dodeljuje sportistima, sportskim savezima i stručnjacima koji su svojim rezultatima obeležili istoriju srpskog sporta i time afirmisali našu zemlju u svetu, Majska nagrada, dodeljena mu je 2008. godine.
U 2010. godini izabran je za trećeg najboljeg sportistu u 21. veku u izboru FINA.
Oktobra 2016. godine uručena mu je povelja za doprinos razvoju i radu Sportske akademije kao nagrada za najuspešnijeg studenta od osnivanja ove institucije.
Humanitarni rad
Osnivač je Humanitarne fondacije – Budi human, koja je za nešto više od dve godine postojanja pomogla da 70-oro dece ode na lečenje ili da im se obezbedi neophodna terapija. U ovom momentu Humanitarna fondacija – Budi human smatra se najvećom u ovom delu Evrope koja trenutno pomaže i leči preko 76-oro dece, 37 odraslih, šest udruženja i osam ustanova. Do sada je preko dva miliona evra pomoći zahvaljujući Humanitarnoj fondaciji – Budi human leglo na račune njenih korisnika.
U februaru 2016. godine sve medalje koje je osvojio u igračkoj karijeri je preko sajta Humanitarne fondacije – Budi human priložio aukcijskoj prodaji, a sav novac od prodatih medalja biće uplaćen za lečenja i terapije korisnika Fondacije.
Dobitnik je velikog broja priznanja za društveno-koristan i humanitarni rad, kojim su mu mnoge institucije u zemlji iskazale zahvalnost za sve što je u oblasti humanitarnog rada radio kao aktivni sportista, ali i za humanitarni rad kojim je intenzivnije i odgovornije nastavio da se bavi nakon igračke karijere.
Van sportska karijera
Diplomirao je 2003. godine, magistrirao 2009. a doktorirao 2012. godine u oblasti industrijskog menadžmenta.
Bio je pomoćnik gradonačelnika Grada Beograda od 2009. do 2012. godine. Za predsednika opštine Novi Beograd izabran je na izborima 2012. godine a reizabran na izborima 2016. I danas je aktuelni predsednik najveće Gradske opštine u Beogradu.
U emisiji "Mojih 50" g. Šapić će reći koju pesmu voli da sluša sa svojim sinom, ispričaće i jednu anegdotu sa dvojicom muzičara koji su pokušali da igraju vaterpolo, a čućete i kakav je kriterijum bio za odabir muzičara koji će nastupati na dočeku Nove godine na Novom Beogradu.
Emisija "Mojih 50" na programu je svakog radnog dana od 18 do 19 časova na Naxi radiju, a možete je slušati i na Naxi nacionalu, najvećoj radijskoj mreži u Srbiji.
Pogledajte koje pesme je Aleksandar Šapić odabrao u emisiji "Mojih 50".Ukoliko ste propustili emisiju u kojoj je gostovao Aleksandar Šapić, možete je poslušati OVDE.
-
Pročitajte i...
Knez sprema magični spektakl: Nostalgija, strast i hitovi za sva vremena!
Beograd će 4. decembra biti u znaku prave muzičke magije! Jedan od najvoljenijih izvođača sa naših prostora, Nenad Knežević Knez, vraća se na scenu i publici poklanja koncert o kojem će se dugo pričati.
Spisak 50 omiljenih pesama - Bojan Suđić
Pogledajte koje je pesme Bojan Suđić odabrao u emisiji Mojih 50.
Bojan Suđić u Mojih 50
Od ponedeljka, 29. septembra gost emisije Mojih 50 na Naxi radiju je Bojan Suđić.
Šta bi se desilo kada bi svi svetlosni izvori na svetu bili uključeni odjednom?
Najveći efekat uključivanja svih svetala odjednom bio bi ogroman skok u potrošnji električne energije, koju većina ljudi širom sveta koristi za napajanje svojih svetala.
-
Komentari
Komentara: 0
Postavi komentar: