U ovom malom italijanskom mestu žene žive neverovatno dugo: Naučnici otkrili moguću novu zonu dugovečnosti

U planinskom delu Sardinije, u Italiji, naučnici su možda pronašli još jedno mesto koje bi moglo da se pridruži svetskim „plavim zonama“, područjima u kojima ljudi žive izuzetno dugo.

08-10-2026

|

11:28

|

Autor / Izvor: Naxi media

Pre oko 20 godina upravo je na Sardiniji identifikovana prva takozvana „plava zona“ na svetu – područje u kojem je zabeležena neuobičajeno visoka dugovečnost stanovništva. Sada istraživači pažnju usmeravaju na malo mesto Bolotana, udaljeno oko 110 kilometara zapadno od prvobitno identifikovane zone.

Prema novoj studiji objavljenoj u časopisu Frontiers in Aging, žene u Bolotani posebno se izdvajaju po izuzetno dugom životnom veku.

Istraživači su analizirali demografske podatke iz perioda od 2021. do 2025. godine i utvrdili da žena koja u Bolotani doživi 70 godina u proseku može da očekuje još 20,85 godina života. U provinciji Nuoro, kojoj Bolotana pripada, preostali očekivani životni vek iznosi 18,61 godinu, na Sardiniji 18,4, a u Italiji 18,06 godina.

Još upečatljiviji su podaci o mogućnosti da žena koja doživi 70 godina dočeka i stotu.

U Bolotani ta verovatnoća iznosi čak 13,83 odsto. Za poređenje, u provinciji Nuoro iznosi 4,33 odsto, na Sardiniji 4,43, a na nivou cele Italije 3,54 odsto.

Prema proceni istraživača, žena iz Bolotane koja doživi 70 godina ima više od tri puta veće šanse da doživi 100. godinu nego žena istog uzrasta u Sjedinjenim Američkim Državama.

Kada se posmatraju očekivani životni vek sa 70 godina i verovatnoća doživljavanja 100. godine, žene iz Bolotane imaju jedan od najboljih rezultata na svetu, odmah iza Hong Konga.

„Mislimo da je ovo populacija žena sa najdužim životnim vekom na svetu ili da joj je veoma blizu“, kaže epidemiolog i jedan od autora studije S. Jay Olshansky sa Univerziteta Ilinois u Čikagu.

Kako navodi, ukoliko naučnici utvrde koje karakteristike ovog načina života doprinose dugovečnosti i otkriju kako bi drugi mogli da ih usvoje, od toga bi korist mogli da imaju ljudi širom sveta.

Muškarci takođe žive dugo, ali je razlika manje izražena

Kod muškaraca u Bolotani slika je nešto drugačija. Iako i oni imaju natprosečnu dugovečnost, rezultati nisu toliko ekstremni kao kod žena.

Muškarac koji u Bolotani doživi 70 godina može da očekuje još 16,02 godine života, što je nešto više od italijanskog proseka od 15,48 godina.

Ipak, njegove šanse da doživi 100. godinu znatno su veće nego kod muškaraca u ostatku zemlje. Procena iznosi 4,92 odsto, što je više od tri puta iznad italijanskog proseka od 1,41 odsto.

Istraživači, međutim, upozoravaju na važno ograničenje studije. Bolotana je veoma mala sredina, pa rezultati mogu značajno da zavise od perioda koji se posmatra.

Kada su naučnici analizirali podatke za period od 2015. do 2019. godine, procenjena verovatnoća da žena od 70 godina doživi 100. bila je svega 1,46 odsto – višestruko manje od 13,83 odsto zabeleženih za period od 2021. do 2025. godine.

Ipak, očekivani životni vek sa 70 godina i tada je bio iznad italijanskog proseka i iznosio 18,3 godine.

Šta žene iz Bolotane čini toliko dugovečnim?

Pažnju istraživača privukao je neobično veliki broj stogodišnjaka u ovoj maloj zajednici, koja je tokom perioda obuhvaćenog istraživanjem imala svega 2.266 stanovnika.

Ipak, nije samo dugovečnost stanovnika ono što Bolotanu čini posebnom.

Prema rečima Olshanskyja, ovo mesto poseduje izuzetno vrednu istorijsku dokumentaciju koja omogućava pouzdanu proveru godina stanovnika. Opštinski i matični zapisi, kao i crkvene knjige o krštenima, sačuvani su vekovima, pa su istraživači mogli nezavisno da provere podatke o godinama rođenja i smrti.

„Svaku osobu koja je doživela više od 100 godina možemo da proverimo. Nema nejasnoća“, ističe Olshansky.

Za sada, međutim, ne postoji odgovor na pitanje šta tačno ženama iz Bolotane omogućava da žive toliko dugo.

To nije bilo u okviru ove demografske studije, ali naučnici smatraju da bi buduća istraživanja mogla da ispitaju biološke, zdravstvene, životne i društvene faktore.

Među mogućim objašnjenjima navode se genetika, način ishrane, fizička aktivnost, podrška porodice, povezanost zajednice, dugotrajan život u istom mestu i dostupnost zdravstvene zaštite.

Moguću ulogu ima i samo okruženje. Bolotana se nalazi u izrazito brdovitom predelu, stanovnici veliki deo hrane proizvode lokalno, a društvena izolacija je, prema istraživačima, retka.

„To je povezana zajednica u kojoj ljudi brinu jedni o drugima. Kretanje se uglavnom odvija pešice, a ne automobilom“, objašnjava Olshansky.

Koliko svaki od ovih faktora zaista doprinosi dugovečnosti tek treba utvrditi. Ipak, nakon što je Bolotana identifikovana kao potencijalno izuzetno dugovečna sredina, istraživači će joj sasvim sigurno posvetiti dodatnu pažnju.

Studija je predlaže kao kandidata za novu „plavu zonu“ dugovečnosti – područje u kojem bi način života mogao da pruži važne odgovore na pitanje kako ljudi mogu da žive duže i zdravije.

„Sada znamo da se u Bolotani događa nešto izuzetno. Sledeći korak je da razumemo zašto i da utvrdimo mogu li ta saznanja pomoći ljudima širom sveta da žive duže i zdravije“, kaže istraživač dugovečnosti Dan Buettner, jedan od autora studije i osnivač organizacije Blue Zones.

Nalazi su objavljeni u časopisu Frontiers in Aging.