Slikarka Mira Maoduš dobitnica nagrade Momo Kapor
Beograd, 31. mart 2014. – Ovogodišnji laureat nagrade Momo Kapor za likovnu umetnost, koju dodeljuje Zadužbina Momčilo Momo Kapor, je slikarka Mirjana – Mira Maoduš. Zadužbina tradicionalno obeležava dan rođenja Mome Kapora – 8. april, svečanom dodelom nagrade u Skupštini grada Beograda, kada će ovoj srpskoj slikarki biti uručeno priznanje za celokupno umetničko stvaralištvo.
06-06-2015
|16:31
Ovogodišnji laureat nagrade "Momo Kapor" za likovnu umetnost, koju dodeljuje Zadužbina "Momčilo Momo Kapor", je slikarka Mirjana – Mira Maoduš. Zadužbina tradicionalno obeležava dan rođenja Mome Kapora – 8. april, svečanom dodelom nagrade u Skupštini grada Beograda, kada je ovoj srpskoj slikarki uručeno priznanje za celokupno umetničko stvaralištvo.
Autor/izvor: Naxi media
Datum objave:8.4.2014. - 15:20:00
(Foto:Naxi media/Željka Dimić)
Dodela druge nagrade "Momo Kapor" za likovnu umetnost uručena je danas, 8. aprila. 2014. godine Miri Maoduš, na svečanosti u Skupštine grada Beograda, u 13č. Nagrada "Momo Kapor" se sastoje od srebrene plakete u obliku školice i novčanog iznosa.
- Iznenađena sam ovom nagradom, ali mi je jako drago pogotovo jer nosi ime Mome Kapora koji je moj zemljak. Mislila sam da u svojoj karijeri neću doživeti da dobijem nagradu i da će me moja dela nadživeti, ipak doživela sam suprotno na moju veliku radost.
Prateći rad i umetnička dostignuća likovnih stvaralaca, žiri za dodelu nagrade "Momo Kapor" za likovnu umetnost, jednoglasno je doneo odluku da nagradi Miru Maoduš za njen višedecenijski rad. Naša slikarka, koja živi i radi u Parizu i Beogradu, je podjednako zanimljiva i kao umetnica i kao ličnost. Diplomirala je na "Akademiji lepih umetnosti" u Veneciji, a zatim se usavršavala na "Bozaru" u Parizu. Od sredine devete decenije XX veka uradila je preko stotinu kompozicija bliskih letrizmu. Prvi podsticaj za okretanje osobenoj kaligrafiji, pronalazi u divljenju japanskom pismu, sa kojim se susretala prilikom čestih boravaka u Tokiju. Ulja koja pripadaju ciklusu "Ćirilica" zasnovana su na ritmu slova, reči, rečenica ili stihova. Neki od radova iz ove serije u poslednjih deset godina obilaze svet kao reprodukcije na čestitkama "Unesko"-a. Izlagala je u svim većim gradovima Srbije i sveta, a njene slike se nalaze u stalnim postavkama muzeja u Japanu, Rumuniji i Srbiji i galerijama od Pariza do Njujorka.
(Foto:Naxi media/Željka Dimić)
Žiri Zadužbine za ovogodišnju nagradu čine: Ljubica Miljković, muzejski savetnik i likovni kritičar, Miloš Šobajić, slikar i likovni pedagog i Nikola Kusovac, muzejski savetnik u penziji i likovni kritičar (predsednik). Obrazlažući odluku ovog priznanja koje se već četiri godine dodeljuje značajnim umetnnicima, žiri je istakao: "Uvereni smo da bi i Momo Kapor bio zadovoljan našim izborom, jer je Mira Maoduš njemu bliska po umetnosti, podjednako po humanosti, rodoljublju i kosmopolitizmu, raumevanju sebe i drugih, takođe i po potrebi da svima kaže ono što je njen, planetarno slavni, predak Nikola Tesla rekao: ako budem sretan da ostvarim bar neke od svojih ideala, to će biti dobročinstvo za celo čovečanstvo (...) najslađa misao biće mi ta, da je to delo jednoga Srbina."
Zadužbina "Momo Kapor" ima za cilj da čuva sećanje na poznatog beogradskog pisca i slikara, kao i da pomaže razvoj umetničkih i kreativnih snaga. Tim povodom je ustanovljena nagrada, koja nosi ime Mome Kapora, za književnost i likovnu umetnost, kao direktna veza s dva umetnička talenta koja je posedovao. Nagrada se dodeljuje jednom godišnje, naizmenično. Dosadašnji dobitnici nagrade su:
- Emir Kusturica, za roman "Smrt je neprovjerena glasina",
- slikar Vladimir Dunjić,
- Peter Handke, za knjigu "Moravska noć".
(Foto:Naxi media/Željka Dimić)
MIRJANA – MIRA MAODUŠ – biografija
Rođena je u Metku 14. oktobra 1942. godine. Deda njene majke Sofije Tesla, rodom iz Raduča, rođeni je brat oca Nikole Tesle. Studirala je slikarstvo u Školi za primenjene umetnosti u Frankfurtu (1965-1968), na Akademiji (Accademia di belle arti) u Veneciji (1969-1972) i Bozaru (Ecole National Superieur des Beaux-arts) u Parizu (1972-1975).
Osim u Nemačkoj, Italiji, Francuskoj i Japanu boravila je u Rusiji, Engleskoj i SAD. Udata je za dr Riođija Nakazatoa, profesora, dekana i predsednika Kjoricu Univerziteta u Tokiju. Član je Francuskog udruženja umetnika od 1975, japanske grupe umetnika Ša-Đi-Cu od 1983. i ULUS-a od 1987. godine.