-
Poslednjih 5 pesama
- Aleksandra Radović - S Tobom Zauvek
- Severina - Mili moj
- Ana Stanic & Boris Novkovic - S One Strane Ljubavi
- Merlin - Ja sam na te naviko
- Atomsko Sklonište - Treba Imat Dusu
-
-
Propuštene emisijeOstale emisije
-
Preporučujemo
Namaz od crnih maslina
Ako želite jednostavan i zdrav namaz, a još uvek niste probali ovaj od crnih maslina iznendićete se koliko ga je lako napraviti, ali i koliko je ukusan.
Proteinske palačinke sa bananom!
Zamenite poznatu poslasticu zdravijom verzijom čiji će vam se ukus sigurno svideti.
-
Zdravlje
Izbegnite karijes: Osam namirnica koje oštećuju zube
Briga o zubima zahteva pažnju i negu, a određene namirnice mogu značajno doprineti njihovom oštećenju. U nastavku saznajte koje su to namirnice i kako mogu uticati na zdravlje vaših zuba.
Ojačajte imunitet već od jutra: Čen belog luka kao saveznik zdravlja
Čen belog luka na početku dana pruža odličan doprinos zdravlju, a poznato je da ova biljka ima niz blagotvornih svojstava.
-
Putovanja
Najskuplje zemlje za putovanje u 2025. godini!
Novo istraživanje rangiralo je prosečne dnevne budžete u 131 zemlji sveta, a ove destinacije su se našle na samom vrhu liste.
Ne volite gužvu na putovanjima? Ove destinacije su pravi izbor za vas
Ako želite da izbegnete gužve na putovanjima, možda bi trebalo da razmislite o poseti manje poznatim, ali jednako zanimljivim evropskim destinacijama koje pružaju priliku za pravi relaksirajući odmor.
-
Preporučujemo
Da li znate zašto bi trebalo da ubacite nekoliko kockica leda u sušilicu?
Mnogima je poznata situacija kada oprana garderoba danima stoji zgužvana u nekom ćošku, čekajući peglanje. Ako ste i vi među onima koji ne vole da peglaju, ovaj jednostavan trik sa ledom mogao bi da vam olakša posao. Sve što vam je potrebno su sušilica, nekoliko kockica leda i izgužvani komad odeće.
Oživite sjaj starog srebrnog nakita!
Srebrni nakit s vremenom može da izgubi svoj prepoznatljiv sjaj i završi zaboravljen u kutiji, čuvan samo kao uspomena. Ipak, uz jednostavno čišćenje, ovaj nakit lako možete vratiti u upotrebu i ponovo nositi kao omiljeni modni detalj. Dobra vest je da je ceo postupak lakši nego što mislite.
-
Kursna lista
Kupovni Srednji Prodajni EUR 116.40 117.22 118.04 CHF 122.35 123.21 124.07 USD 108.08 108.84 109.60
-
Ruben Estlund: Nagrade ne smete uzimati preozbiljno
Ovogodišnji gost Međunarodnog filmskog i muzičkog festivala Kustendorf je švedski reditelj Ruben Estlund, dobitnik Zlatne palme na prošlogodišnjem Kanskom festivalu za ostvarenje "Skver".
20-01-2018 | 18:03 | Autor/Izvor: Naxi media
Foto: Naxi media, Željka Dimić
Kanska publika dobro je upoznata sa radom švedskog reditelja, jer su njegova poslednja četiri celovečenja filma imala premijeru upravo na pomenutom prestižnom filmskom festivalu. Za film "Turista" iz 2014. godine osvojio je nagradu žirija u selekciji Izvestan pogled, dok je na prošlogodišnjem festivalu, njegov fantastični igrani film "Skver", za koji potpisuje scenario i režiju dobio Zlatnu palmu.
Po samom dolasku na Kustendorf, Estlund je ukazao da je mlade filmske stvaraoce potrebno ohrabriti u njihovim zamislima i stvaralaštvu, te potrebi da se odupru snažnom uticaju anglosaksonske kulture i daju svoju autentičnu sliku sveta.
- Mladi filmski stvaraoci su na početku uvek uplašeni da njihovi filmovi nisu dovoljno dobri, postaju gotovo paralizovani strahom. Oni moraju osvestiti tu vrstu straha i prevazići je. - objasnio je.
(Foto: Naxi media, Željka Dimić)
Estlund se u svojim filmovima uspešno bavi, osvetljuje i isputuje sociološke probleme, te kroz određenu tematku pokušava da, pored autorskog stava, ispita i neku od aktulenih socioloških pojava (problema). Takvo ostvarenje je i film "Skver" koje u fokus postavlja priču o kustosu Muzeja savremene umetnosti i instalaciji "Skver", koja u savremenom svetu ima cilj da probudi altruizam. Povlačeći paralelu između onoga što u svojoj osnovnoj definiciji altruizam jeste i trenutno opšteprihvaćenim društvenim ponašanjima savremenog čoveka, Estlund uspešno ispituje probleme savremenog drustva, savremene umetnosti, njenog komuniciranja sa publikom, te mogućnost da se čovek nesmetano ponaša u skladu sa određenim idealima, koji se u izvesnoj meri kose da savremenim trendovima.Jedna od centralinih tema ovogodišnjeg festivala bavi se odnosom filma i TV serija, te sve većoj popularizaciji drugih. Da li vi pratite serije, i kakav je vaš stav po tom pitanju - da li se popularizacija serija odražava i na svet filma?
- Gledao sam "Mad Men" i tu sam prvi put video Elizabet Mos. Postoji nešto što ne volim kod serija, a to je da one svojim sadržajem konstantno zahtevaju od publike da prate narednu epizodu. U filmu sadržaj je osmišljan tako da ima početak i kraj. Vi želite nešto da kažete na početku i da krajem zaokružite celu priču, poentirate i iznesete stav o predstavljenom sadržaju. Sa TV serijama je osnovni motiv "Zaintrigirajte publiku". Ukoliko pogledate, za posmatranje TV serija ili plaćate putem TV pretplate ili je otplaćeno putem reklama. Pored toga što zahtevaju da se iznova bude "prikovan za TV" i prati sdržaj, one su sjajan poligon za predstavljanje reklama. Pa, koji je to politički stav po pitanju njihovog pravljenja? Koji je glavni motiv pravljena TV serija? Koja pitanja želite da postavite? Da li se one svode na fokusiranje publike na sam sadržaj ili na reklame?
Svedoci smo velikog uticaja socijalnih mreža i platformi, koje su postale jedan od svakodnevnih načina komuniciranja i informisanja. Da li se to, i u kojoj meri, odražava na percepciju filmske publike, uopšte na filmsku umetnost?
- Nedavno sam pročitao rezultate jednog istraživanja koje ukazuje na koji način danas posmatramo filmske slike. Svi posmatraju različite platforme - deca gledaju u iPad, stariji gledaju TV...ali ono što je upečatljivo jeste to da ih niko ne posmatra zajedno. Danas jedini sadržaj koji nas okuplja oko TV jeste Evrovizija. U bioskopu posmatramo zajedno i to jeste njegova osnovna srž. Nakon što pogledaš film, imaš potrebu da verbalizuješ ono što si video - da sumiraš utiske, polemišeš, ukažeš na svoje mišljenje i čuješ tuđe, a to ne možeš uraditi sam posmatrajući sadržaj ispred kompjutera. Dolazi do toga da si "zatrpavan" različitim slikama, ali da ih ne procesuiraš na intelektualnom nivou. To je, po mom mišljenju, najbitnija prednost kada govorimo o bioskopima. Ne moramo samo gledati igrane filmove, možemo gledati sve ono šta mislimo da je važno da podelimo kao kolektivni čin. To može biti i TV serija, YouTube klip...
(Foto: Naxi media, Željka Dimić)
Poziv na Kustendorf nije dovodio u pitanje, pogotovo što mu ga je upitio Emir Kusturica lično. Estlund je upućen u Kusturičino filmsko stvaralaštvo, a kao njegovu najveću vrednost izdvaja autentičnost i temperament:- Ono što sam mogao da primetim za vreme za koje sam ovde, a taj utisak sam stekao i tokom gledanja njegovih filmova, jeste da on ima veoma topao pristup, koji govori da kultura ima veliki uticaj na društvo koje imamo. Kada pogledate njegove filmove shvatite da se temperamentom izdvajaju od ostalih. Ekspresija mnogih reditelja je slična jedna drugoj, a onda imate Kusturicu koji je divalj, lucidan na način koji nikada ranije niste videli. To je veoma važno, jer posmatranjem njegovih filmova shvatite da stvari više ne posmatrate isto.
Dobitnik ste značajnih filmskih nagrada, među kojima je poslednja Zlatna palma. Koliko nagrade utiču na vaš rad?
- Dolazim iz sportskog okruženja, gde svi ciljaju ka nečemu. A da biste postigli nešto, morate poboljšati svoj učinak. Ukoliko znate ka čemu stremite onda možete poboljšati svoj učinak, a ukoliko ne znate onda nije ni važno "koliko jako šutnete loptu". Nagrade su u tom smislu veoma značajne, jer pojačavate fokus na sadržaje kojima želite da se bavite i privlačite pažnju na filmove koje stvarate. Na ličnom nivou, naravno, daje vam osećaj zadovoljstva. Ali morate shvatiti da prilikom dobijanja nagrada na tu odluku utiče mnogo elemenata koji se ne odnose isključivo na kvalitet samog filma. Uticaj društevnih mreža, vaši prethodni radovi, lobiji, prijatelji koje imate u žiriju (smeh), tako da naposletku i samu nagradu ne smete uzimati preozbiljno.Estlund trenutno radi na filmu "Triange od sadness", koji u fokus stavlja modnu industriju:
- Moja supruga je modni fotograf i od nje sam imao priliku da čujem različite priče iz modne i industrije lepote. U okviru te industrije pomenula je problem tzv. "trougla lepote", koji se odnosi na predeo iznad očiju, gde se pojavljuju prve bore nastale kao posledica nevolja u životu. Ali, ne brinite! Postoji botoks koji može rešiti te probleme. Ovim projektom imam priliku da pristupim i istražim fenomen lepote. Lepota je jedan od kvaliteta koji nam može pomoći da se uspenjemo u današnjem društvu. Svet nije fer. Neko je rođen bogat, neko u akademskoj porodici, neko sa određenim talentom. Sve ove predispozicije možete koristiti u cilju da postignete uspeh u određenim krugovima. Lepota je takođe nešto što se vrednuje. Možete posedovati lepotu nezavisno iz kojeg dela sveta dolazite.
(Foto: Naxi media, Željka Dimić)
Na održanoj radionici za studente, Estlund je sugerisao da je jedan od najvećih problema sa kojima se filmski stvaroci susreću nedostatak vremena, uslovljen troškovima produkcije.- To je tragedija naše profesije, jer usled pritiska i nedostatka vremena, forsiramo sebe, a vreme snimanja je zapravo ono u kome se sve dešava, kada se suočavate sa svim problemima u realizaciji scenarija i uočavate sve ono što izmiče kada samo posmatrate tekst na papiru. -
Kao pristup u rediteljskom radu, naspram striktnog pridržavanja scenariju, izdvojio je improvizaciju i probe kao sastavni deo rada i kastinga koji otvaraju brojne mogućnosti kreiranja dramskih situacija, formiranja likova i njihovih međusobnih odnosa. Tako scenario postaje samo "baza", podložna promenama do kojih dolazi u radu sa glumcima, a stvaralački proces daje mogućnost iznalaženja najboljeg rešenja i "rekonstrukciju događaja koji se nikada nije dogodio".
-
Pročitajte i...
Međunarodni filmski i muzički festival KUSTENDORF od 22. do 25. januara na Mećavniku
Osamnaesti Kustendorf održaće se od 22. do 25. januara 2025. godine na Mećavniku, Mokra Gora.
Dodeljene su nagrade petog Pozorišnog Kustendorfa
Peti Pozorišni festival Kustendorf završen je sinoć, u nedelju, 19. maja dodelom nagrada. „Zlatni list“ za najbolju predstavu pripao je predstavi „11 potkošulja“ u režiji Sime Đukića i u produkciji Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu koja veštim rediteljskim ritmom i glumom celog ansambla, na hrabar način obrađuje teme koje snažno korespondiraju sa savremenim svetom.
Sedamnaesti međunarodni filmski i muzički festival Kustendorf
17. Međunarodni filmski i muzički festival Kustendorf održaće se od 23. do 27. januara 2024. godine na Mećavniku na Mokroj Gori pod motom „Ne nadzor, kinematografija!“.
Gibonni: Zahvalan sam svojoj publici
Gibonni, jedan od najpriznatijih i najpopularnijih umetnika u regionu, nakon deset godina održaće koncert u beogradskoj Štark Areni 20. oktobra, a ekskluzivno za Naxi govori o predstojećem koncertu, publici, inspiraciji, te kontinuiranom stvaralačkom radu koji je refleksija njegovih misli i iskustava, unutrašnjeg sveta, ali i onog realnog koji ga okružuje.
-
Komentari
Komentara: 0
Postavi komentar: