Pet višegodišnjih biljaka koje nikada ne bi trebalo da sadite u saksijama
Iako sadnja u saksijama ima svojih prednosti, kao što je lakoća premeštanja biljaka, neke višegodišnje biljke jednostavno nisu stvorene za ovakav način gajenja. Saksije mogu ograničiti njihov rast i čak skratiti njihov životni vek, a to može iznenaditi i iskusne baštovane. Baštenski stručnjaci ističu koje višegodišnje biljke nikako ne bi trebalo saditi u saksije, kako biste postigli ravnotežu između biljaka u zemlji i onih u posudama.
18-08-2025
|10:59
|Autor / Izvor: Naxi media, Real Simple
1. Bambus
„Bambus je apsolutni šampion među neuspešnim biljkama u saksijama“, kaže Endi Vu, osnivač Backyard Oasis-a. „Njegov rizom raste toliko snažno da može probiti i betonske saksije za samo dve sezone. Podzemni izdanci stvaraju toliki pritisak da mogu čak i razbiti dno saksije.“
Međutim, treba napomenuti da je i u zemlji bambus izuzetno teško kontrolisati. Neke vrste mogu porasti i do 90 cm dnevno, brzo zauzimajući ceo vrt i ugrožavajući druge biljke, pa čak i infrastrukturu.
Zato, oprez! Ako ga ipak sadite u zemlji, obavezno postavite čvrstu fizičku barijeru oko biljke i udaljite je od temelja kuće i susednih parcela.
2. Perunike (Irisi)
Prema rečima Vorda Dilmora, osnivača i glavnog pejzažnog dizajnera u firmi Petrus Luxury Estate Landscaping, ove biljke najbolje uspevaju kada godinama ostanu u zemlji, jer tada razvijaju bujniji izgled.
„Saksije se obično koriste za sezonske cvetne aranžmane, ali perunike nisu dobar izbor za to“, kaže on. „Iako mogu lepo izgledati dok cvetaju, njihov cvat kratko traje, pa će većinu godine saksija izgledati prazno.“
3. Božuri
Božuri su još jedan primer biljaka koje ne uspevaju dobro u saksijama, jer im je potrebno više sezona da se u potpunosti razviju.
„Najbolje ih je saditi u mešovitim cvetnim lejama“, savetuje Dilmor. „U saksijama neće moći da ostvare svoj pun potencijal kao u vrtu.“
Vu se slaže, posebno kada su u pitanju drvenasti božuri, koji se razlikuju od klasičnih zeljastih. Oni mogu da žive i više decenija, pri čemu im drvenaste stabljike postaju sve jače.
„Saksija koja na početku izgleda prostrano, već posle tri godine postaje poput steznika“, objašnjava. „Ograničen prostor za koren onemogućava formiranje dubokih žila, što je ključno za dugovečnost biljke.“
4. Prerijsko cveće
U ovu grupu spadaju mnoge omiljene vrste, poput rudbekije i ehinacee, a kao što im ime kaže – pripadaju prirodnim, prostranim staništima.
„Njihov koren može dostići dubinu i do 1–1,2 metra“, kaže Vu. „U saksijama koren kreće da se savija i prepliće, što biljku čini 'vezanom' i otežava joj usvajanje vode i hranljivih materija.“
5. Džinovske hoste
Na prvi pogled, sorte džinovskih hosti poput „Sum and Substance“ deluju kao savršen izbor za senovita mesta u velikim saksijama. Ipak, Vu upozorava da ove biljke zahtevaju stalan nivo vlage koji saksije teško mogu da obezbede.
„Čak i uz svakodnevno zalivanje, listovi hosti u saksijama do sredine leta dobijaju smeđe ivice“, objašnjava. „Zemlja i voda koje su im potrebne za bujno lišće prevazilaze kapacitet većine saksija.“