Pet svakodnevnih navika za jače samopouzdanje

Iako često deluje da bi trebalo da nam je lako da verujemo u sebe, održavanje zdravog samopouzdanja zapravo je mnogo teži zadatak nego što priznajemo, čak i sebi. Bez obzira na to da li sebe smatrate samouverenom osobom ili ne, svi povremeno posumnjamo u sopstvenu vrednost.

07-10-2025

|

11:35

|

Autor / Izvor: Naxi media, Real Simple

„Samopouzdanje je put koji traje ceo život, a cilj je da naučimo kako da gajimo više trenutaka zdravog samopoštovanja dok konstruktivno reagujemo na izazove“, objašnjava terapeutkinja Džoj Pariš, menadžerka terapijskog tima u Headspace-u.

To ne znači da uvek morate da se osećate dobro u vezi sa sobom ili svojim izborima, važnije je da znate kako da se podignete kad stvari ne idu po planu i da zadržite veru u sebe dok nastavljate dalje.

Ali kako zapravo negovati zdravo samopouzdanje iz dana u dan, naročito kad dođu teži periodi? Evo nekoliko praktičnih načina.

Šta je zdravo, a šta nezdravo samopouzdanje?

Da bismo bolje razumeli, psiholozi objašnjavaju kako izgleda i jedno i drugo.

„Zdravo samopouzdanje znači imati realnu sliku o sebi, prepoznati svoje snage i slabosti, ophoditi se prema sebi s ljubaznošću i nositi se s neuspesima uz dozu otpornosti. Ono uključuje poverenje u sopstvene sposobnosti i poštovanje sopstvenih granica“, kaže Pariš.

S druge strane, nezdravo samopouzdanje može imati dva oblika:

Nisko samopouzdanje, obeleženo sumnjom u sebe i oštrom samokritičnošću;
Prenaglašeno (lažno) samopouzdanje, kada precenjujemo svoje sposobnosti i stalno tražimo potvrdu drugih.


Postoji i neutralno samopouzdanje, stanje između, kada sebe prihvatate bez izraženih pozitivnih ili negativnih osećanja. „Većina ljudi se tokom života pomera duž tog spektra, u zavisnosti od okolnosti“, dodaje Pariš.

Ako želite da se osećate bolje u svojoj koži i da o sebi razmišljate s više nežnosti i poverenja, isprobajte ovih pet svakodnevnih navika.

1. Vežbajte samosaosećanje

„Razgovarajte sami sa sobom onako kako bi razgovarali sa nekim koga volite“, savetuje terapeutkinja Edi Stark.

Ovakav pristup smiruje unutrašnji kritički glas i pretvara ga u podržavajući. Umesto da forsirate pozitivne afirmacije koje mogu delovati neiskreno kad se ne osećate dobro, pokušajte s nežnijim, iskrenim rečenicama poput: „Dajem sve od sebe“ ili „Greške su deo mog učenja“.

2. Pomažite drugima

Činjenje dobrih dela ne pomaže samo drugima, pomaže i vama da se osećate bolje.

„Dela ljubaznosti jačaju osećaj svrhe i lične vrednosti“, objašnjava Pariš.

To ne mora biti ništa veliko: javi se prijatelju, zadrži vrata nekome, pošalji iskrenu poruku podrške. Svaki put kada pomognete drugima, vidite sopstvene kvalitete koje često previđate.

3. Gradite kompetenciju i sigurnost u sopstvene veštine

Učite nove stvari i razvijajte postojeće talente. „Izaberite jednu veštinu ili cilj i podelite ga na manje korake“, kaže Pariš.


Svaki mali uspeh, bilo da je to novi recept, završen projekat ili pomak u kondiciji, jača vašu veru u sopstvene sposobnosti. Vremenom, ovakav osećaj postignuća postaje temelj samopouzdanja.

4. Okružite se podrškom

Možda zvuči kao kliše, ali pravi ljudi oko vas mogu napraviti ogromnu razliku. „Tražite odnose i ljude koji vas ohrabruju i podižu, a ne one koji vas kritikuju ili iscrpljuju“, savetuje Pariš. Kad vas ljudi koji vas cene podsećaju na vašu vrednost, lakše je da i sami u to poverujete. To ponekad znači i da treba otpustiti one odnose koji ti ne donose mir.
 

5. Delujte u skladu sa svojim vrednostima

„Radite stvari koje su u skladu s vašim vrednostima, a ne samo zbog izgleda ili produktivnosti“, predlaže Stark. To može biti volontiranje, umetnost, vreme provedeno u prirodi, bilo šta što vas povezuje sa sobom. Kada postupate u skladu sa onim što ti je istinski važno, gradite poverenje u sebe i osećaj unutrašnje stabilnosti.