-
Poslednjih 5 pesama
- Josipa Lisac - Noćna ptica
- Doris Dragović - To
- Željko Bebek - Mene tjera neki vrag
- Jelena Tomašević - Radio svira za nas
- Galija - Digni ruku
-
Propuštene emisijeOstale emisije
-
PreporučujemoRuska salata sa pršutom
Ruska salata tradicionalno se priprema za praznike, a nekada nije loše eksperimentisati sa ukusima i probati malo drugačije varijante jela koja su nam poznata. Ako volite eksperimente u kuhinji, slobodno dodajte pršutu u poznatu salatu.
-
ZdravljeNova studija otkriva da svakodnevna konzumacija jagoda može da ublaži depresiju
Istraživači sa Univerziteta u Sinsinatiju tvrde da bi svakodnevna konzumacija jagoda kod ljudi srednjih godina mogla da pomogne u smanjenju rizika od demencije, ali i da ublaži depresiju.
Patite od migrene? Izbegavajte ovu hranu i pićaU zavisnosti od vaših jedinstvenih pokretača, moguće je da vaša ishrana može da doprinese vašim glavoboljama. Različite vrste hrane su povezane sa tupim, oštrim bolom, mučninom i problemima sa vidom zbog migrene.
-
PutovanjaSejšeli: Oaza prirodnih čuda u Indijskom okeanu
Mnogobrojni ljubitelji prirode, egzotike, predivnih plaža i tirkiznog mora sigurno su već posetili Sejšele. Oni koji još uvek nisu imali priliku da vide ovo čarobno mesto u ovom tekstu će samo pronaći dodatne razloge da ga posete.
Izletnički vodič za Prvi Maj; Beograd i okolina BeogradaAko živite u Beogradu, a nemate nikakav plan za praznik koji se bliži, ovaj vodič sigurno može da vam pomogne pri izboru savršene lokacije. S druge strane Beograd, ali i okolina Beograda mogu dosta toga da ponude ako dolazite iz drugog kraja zemlje.
-
PreporučujemoSačuvajte svežinu i hrskavost zelene salate
Da li se i vama desilo da vam zelena salata istruli posle samo dva dana? To će se verovatno desiti ako je ne skladištite pravilno. Uz trik koji vam predstavljamo, a za koji su vam potrebni samo papirni ubrusi salata može da ostane sveža i do pet dana.
Vratite nakitu sjaj: Srebro se najlakše čisti baš ovakoMnogi od nas nakit nose svakodnevno, a čini se da je zaista mali procenat onih koji nakit redovno čiste I održavaju.
-
Kursna lista
Kupovni Srednji Prodajni EUR 116.29 117.11 117.93 CHF 119.14 119.98 120.82 USD 108.60 109.37 110.13
-
Najveći praznik za potrošače: Šta je prava istorija CRNOG PETKA?
Širom sveta Crni petak poznat je kao praznik kupohoičara i ljubitelja popusta. Ova tradicija prenela se I na našu zemlju, pa tako već godinama i mi obeležavamo ovaj dan. Ipak, da li ste se nekada zapitali kako je nastao Crni petak?
23-11-2023 | 09:14 | Autor/Izvor: Naxi media, History
Foto: Bigstock, Angelov
Crni petak je sastavni deo proslave Dana zahvalnosti, ali ova praznična tradicija ima mračnije korene nego što možete zamisliti, piše History.
Prva zabeležena upotreba termina „crni petak“ nije se odnosila na praznične kupovine posle Dana zahvalnosti, već na finansijsku krizu: konkretno, na krah američkog tržišta zlata 24. septembra 1869. Dva ozloglašena nemilosrdna finansijera sa Volstrita. Džej Guld i Jim Fisk, radili su zajedno da otkupe što više nacionalnog zlata, nadajući se da će cenu podići do neba i prodati ga za zapanjujuću sumu novca. Tog petka u septembru, zavera se konačno razotkrila, što je dovelo do pada berze i bankrota, od barona sa Volstrita do farmera.
Priča koja se najčešće ponavlja iza tradicije Crnog petka, Dan zahvalnosti povezuje sa trgovcima na malo. Kako priča kaže, posle cele godine poslovanja sa gubitkom („u minusu“) prodavnice bi navodno ostvarile profit, dan posle Dana zahvalnosti, svi bi bili zainteresovani za kupovinu, a posebno za popuste. Iako je istina da su maloprodajne kompanije beležile gubitke crvenom bojom, a profite crnim kada su vodile svoje računovodstvo, ova verzija porekla Crnog petka je zvanično sankcionisana i navodi se da je netačna .
Poslednjih godina pojavio se još jedan mit koji daje posebno ružan zaokret u tradiciji, tvrdeći da su još u 1800-ih vlasnici južnjačkih plantaža mogli da kupuju porobljene radnike sa popustom dan posle Dana zahvalnosti. Iako je ova verzija korena Crnog petka razumljivo navela neke da pozivaju na bojkot maloprodajnog praznika, ona zapravo nema osnova.
Prava istorija iza Crnog petka, međutim, nije tako sunčana kao što trgovci možda veruju. Još 1950-ih, policija u gradu Filadelfiji koristila je taj izraz da opiše haos koji je nastao dan posle Dana zahvalnosti, kada su horde kupaca i turista iz predgrađa preplavile grad uoči velike fudbalske utakmice Vojske i mornarice koja je održana na tom mestu. Ne samo da policajci iz Filadelfije nisu mogli da uzmu slobodan dan, već su morali da rade izuzetno duge smene suočavajući se sa dodatnom gužvom i saobraćajem. Kradljivci su to takođe iskoristili i bežali su sa robom iz prodavnica, što je dodatno povećalo probleme za sprovođenje zakona.
Do 1961. godine, „Crni petak“ je postao popularan u Filadelfiji, do te mere da su gradski trgovci bezuspešno pokušavali da promene ime u „Veliki petak“ kako bi uklonili negativne konotacije. Međutim, termin se nije proširio na ostatak zemlje, a tek 1985. nije bio u uobičajenoj upotrebi širom zemlje. Negde krajem 1980-ih, međutim, prodavci su pronašli način da ponovo osmisle Crni petak i pretvore ga u nešto što se odrazilo pozitivno, a ne negativno. Rezultat je bio koncept praznika „crveno ka crnom“ koji je ranije pomenut, i ideja da je dan posle Dana zahvalnosti obeležio priliku kada su američke prodavnice konačno ostvarile profit.
Priča o Crnom petku je zaokružena, i ubrzo su mračniji koreni tog izraza u Filadelfiji uglavnom zaboravljeni. Od tada, jednodnevna prodajna bonanca prerasla je u četvorodnevni događaj i izazvala druge „maloprodajne praznike“ kao što su subota/nedelja za mala preduzeća i sajber ponedeljak. Prodavnice su počele da se otvaraju sve ranije tog petka, a sada najposvećeniji kupci mogu da krenu odmah u kupovinu nakon obroka za Dan zahvalnosti.
-
Pročitajte i...Prvi maj: Zanimljivosti o prazniku rada
Prvi maj, poznat i kao Praznik rada ili Međunarodni dan radnika, je državni praznik koji se istog datuma svake godine.
Da li znate koji je grad najhladniji na svetu?Planeta Zemlja je dom nekih veoma hladnih mesta. U stvari, nenaseljena Kupola Fudži na Antarktiku – najhladnije mesto na Zemlji – imala je temperature od -93,2°C . Ali gde se nalazi najhladniji grad na svetu?
Lažna sećanja: Evo kako mozak može da vas zavaravaMozak je jedan od najistraživanijih ljudskih organa o čijem funkcionisanju ipak još uvek ne znamo dovoljno, a pitanje je da li ćemo ikada moći da kažemo da smo otkrili sve njegove "tajne", ali su naučnici već opisali nekoliko načina na koje nas mozak može – prevariti.
Zanimljiva istarživanja: Deset stvari koje nasleđujemo od majkeIako se većina naslednih gena prenosi od oba roditelja, neke osobine su direktno povezane sa majkom, od određenih genetskih bolesti do boje kose i očiju. Istraživanja na ovu temu su ograničena, ali ipak postoji 10 fizičkih i ličnih osobina za koje se smatra da ste ih najverovatnije nasledili od svoje majke.
-
Komentari
Komentara: 0
Postavi komentar: