Malo sunca u februarskim danima: Skandinavski recept za bolje raspoloženje
Zima još nije gotova, a praznici i praznična euforija su več daleko iza nas. Dok hladnoća i dalje traje, a dani su i dalje kratki, lako je upasti u takozvani „zimski blues“. Ipak, kako se polako približavamo proleću, dan postaje duži, a najniže temperature su iza nas. Iako je toplije vreme na vidiku, pred nama je još nekoliko hladnih nedelja, što može da doprinese napetosti i frustraciji dok zvanično čekamo proleće.
23-02-2026
|10:34
|Autor / Izvor: Naxi media, Real Simple
Yato ovog februara inspiraciju pronalazimo u skandinavskim tradicijama koje pomažu da se iz hladnih dana izvuče ono najbolje. Zime u Skandinaviji poznate su po dugim, mračnim danima i niskim temperaturama / sunce se ponekad zadrži svega nekoliko sati. Ipak, stanovnici ovih zemalja važe za jedne od najsrećnijih na svetu. Umesto da se skrivaju od zime, oni je prihvataju kao priliku za stvaranje toplih, posebnih trenutaka i za boravak napolju, uprkos hladnoći.
Iako su neki od ovih pojmova, posebno hygge, postali popularni i van severa Evrope, važno je znati da to nisu trendovi radi estetike. Kako ističe terapeutkinja Kloi Bin, ove prakse su „regulišuće i negujuće“ i upravo ono što nam je potrebno tokom kasne zime.
1. Hygge – umetnost zimske udobnosti
Hygge (izgovara se „hu-ga“) potiče iz Norveške, ali je posebno rasprostranjen u Danskoj i širom Skandinavije. Najjednostavnije rečeno, znači stvaranje osećaja topline, prisnosti i zadovoljstva u malim, svakodnevnim trenucima.
Hygge ne mora da bude komplikovan, naprotiv. Reč je o uživanju u jednostavnim stvarima ovde i sada. To može biti paljenje sveća kada padne mrak, ušuškavanje pod mekanim ćebetom uz šolju toplog čaja ili čitanje knjige dok napolju duva vetar. Posebno je prijatan tokom vremena koje Skandinavci zovu „gluggavedur“ kada spolja deluje lepo, ali je zapravo suviše hladno da biste dugo boravili napolju.
Kako da unesete hygge u svoj dom:
- Upalite sveće čim padne mrak
- Posle večere zagrejte vodu za čaj ili kakao
- Uključite dodatni grejač ili prigušeno, toplo svetlo
- Pustite laganu muziku i odvojite vreme za knjigu
2. Friluftsliv - život na otvorenom, bez izgovora
Friluftsliv je norveški koncept koji znači „život na otvorenom“. Njegova suština leži u poznatoj izreci: „Ne postoji loše vreme, samo loša garderoba.“
Bez obzira na hladnoću, Skandinavci neguju blizak odnos s prirodom i podstiču i decu da borave napolju tokom cele godine. Friluftsliv podrazumeva povezivanje s prirodom kroz šetnje, igru i boravak na svežem vazduhu bez obzira na vremenske uslove.
Blago izlaganje hladnoći, uz lagano kretanje, može doprineti boljoj cirkulaciji, stabilizaciji nervnog sistema i mentalnoj jasnoći.
Kako da praktikujete friluftsliv zimi:
- Popijte jutarnju kafu na terasi ili u dvorištu
- Toplo se obucite i izvedite decu ili psa napolje
- Prošetajte u sumrak
3. Fika – pauza koja vraća energiju
Fika je švedska tradicija koja podrazumeva svesnu pauzu tokom dana uz kafu, čaj, nešto slatko i što je najvažnije - razgovor. Iako se često prevodi kao „pauza za kafu“, fika je mnogo više od toga. To je ritual usporavanja i povezivanja.
Tokom zime, kada su umor i iscrpljenost češći, ovakva pauza pomaže da sačuvamo energiju i izbegnemo sagorevanje. Fika nas podseća da zastanemo, udahnemo i uživamo u zajedničkom trenutku.
Kako da uvedete fiku u svakodnevicu:
- Skuvajte svežu kafu ili čaj u popodnevnim satima
- Isključite telefone i televizor
- Iznesite kolačiće ili voće i okupite ukućane za stolom