Slušate: Vikend uz Naxi

Pesma: Oliver Mandić - Zbog tebe bih tucao kamen

Vikend uz Naxi
Naxi Radio
  • Poslednjih 5 pesama
    1. Oliver Mandić - Zbog tebe bih tucao kamen
    2. Prljavo Kazalište - 17 ti je godina tek
    3. Merlin - Godinama
    4. Kiki Lesendrić - Noc Kao Iz Sna
    5. Zana - Jabuke i vino
  • Beograd Uzivo
  • Propuštene emisije
    Ostale emisije
    1. Boris Režak - Petak - Mojih 50
    2. 3. jul - 1 - Dodir noći
    3. 3. jul - 2 - Dodir noći
    4. 3. jul - 3 - Dodir noći
    5. Boris Režak - Cetvrtak - Mojih 50
  • Preporučujemo
    Veganska pasta sa brokolijem Veganska pasta sa brokolijem

    Ova pasta je podjednako kremasta kao i klasična varijanta paste sa brokolijem, a ako možda niste ljubitelj ovog povrća napravite izuzetak i probajte ovo sjajno jelo.

    Rustična pita sa borovnicama Rustična pita sa borovnicama

    Pita sa borovnicama je izuzetno sočan i ukusan desert koji često nepravedno ostaje po strani. A upravo sada je pravo vreme da ga napravite – sezona borovnica je u punom jeku, pa iskoristite ovo zdravo i osvežavajuće voće dok ga ima u izobilju!

  • Zdravlje
    Tri zdrava ugljena hidrata koja pomažu u održavanju stabilnog nivoa šećera u krvi Tri zdrava ugljena hidrata koja pomažu u održavanju stabilnog nivoa šećera u krvi

    Mnoge dijete promovišu smanjen unos ugljenih hidrata, često ih predstavljajući kao glavne krivce za gojenje i nestabilan nivo šećera u krvi. Međutim, važno je ne zaboraviti da postoje i zdravi ugljeni hidrati koji imaju ključnu ulogu u održavanju energije, pravilnom funkcionisanju mozga, varenju i čak stabilizaciji šećera u krvi.

    Kako pravilno koristiti repelent protiv komaraca i kako sprečiti ujede? Kako pravilno koristiti repelent protiv komaraca i kako sprečiti ujede?

    Ujedi komaraca nisu samo neprijatni i dosadno svrbe – oni mogu predstavljati ozbiljan zdravstveni rizik kada putujete u određene delove sveta. Malarija, denga, zika i žuta groznica samo su neke od bolesti koje ovi insekti prenose, a koje mogu izazvati ozbiljna, pa čak i smrtonosna oboljenja.

  • Naxi aplikacija radio 2
  • Putovanja
    Najbolje vinske destinacije u Evropi za 2025. godinu Najbolje vinske destinacije u Evropi za 2025. godinu

    Ako planirate kratko, ali nezaboravno putovanje, možda je vreme da razmislite o vinskom mini-odmoru. Prema najnovijem istraživanju koje je sproveo sajt QuoteZone, vinske regije širom Evrope mogle bi postati sledeći veliki turistički trend.

    Indijski mauzolej proglašen najlepšom građevinom na svetu Indijski mauzolej proglašen najlepšom građevinom na svetu

    Časopis Time Out nedavno je objavio listu najimpresivnijih građevina na planeti, a na samom vrhu našla se čuvena građevina koju mnogi smatraju pravim čudom arhitekture – Tadž Mahal u Agri, Indija.

  • Preporučujemo
    Smesa koja topi masnoću: Očistite rernu za čas Smesa koja topi masnoću: Očistite rernu za čas

    Rerna je definitivno jedno od najomraženijih mesta za čišćenje i deluje nam da je rešavanje problem masnoće koja se posle jednog korišćenja već nakupi izuzetno komplikovano.

    Rashladite se i bez klime: Ovo su sjajni trikovi da preživite vrućinu! Rashladite se i bez klime: Ovo su sjajni trikovi da preživite vrućinu!

    Toplotni talasi mogu značajno da otežaju svakodnevni život, posebno kada ste primorani da boravite u zatvorenom prostoru bez mogućnosti rashlađivanja klima uređajem - bilo da ga nemate ili vam jednostavno ne odgovara.

  • Kursna lista
    Kupovni Srednji Prodajni
    EUR 116.36 117.18 118.00
    CHF 124.53 125.40 126.28
    USD 98.77 99.46 100.16
  • Povezani članci
  • Kako je tekla evolucija KALENDARA i kakvi sve postoje?

    U starom veku se na sasvim drugačiji način računala godina. Pre Rimljana ne samo da nije bio razvijen kalendar kakav poznajemo nego nisu postojali ni dani u nedelji, pa čak ni sati nisu bili jednaki tokom cele godine. Koristilo se takozvano temporalno vreme, a dužina sata je zavisila od dužine obdanice.




    08-01-2025 | 12:12 | Autor/Izvor: Naxi media, National geographic Srbija

    Foto: Bigstockphoto/Subbotina Anna


    Tek je u 14. i 15. veku prihvaćeno je vreme po kome je dužina jednog sata ista tokom cele godine, određena kao dvanaesti deo dužine obdanice na datum prolećne ravnodnevice. Kako je tekla evolucija kalendara?

    Egipatski kalendar

    Egipatski kalendar, prvi kalendar koji je merio vreme pomoću godina, prošao je kroz različite faze evolucije kako bi precizno pratili promene godišnjih doba. Inicijalno su Egipćani koristili lunarni kalendar, oslonjen na faze Meseca, mereno od jednog punog Meseca do drugog. Ovo razdoblje od tri puna Meseca imalo je poseban značaj zbog izlivanja Nila, što je obeležavalo niz religioznih praznika, simbolizirajući plodnost zemlje.


    Kako bi stvorili kalendar nezavisan od lunarnog ciklusa, egipatski astronomi su uočili pojavu zvezde Sirijus svakih dvanaest meseci. Definisali su ovo razdoblje kao godinu i postepeno su podelili godinu na 365 dana, usklađujući je sa 12 Mesečevih mena. Zanimljivo je da su godine brojali prema vladavini faraona, počevši brojanje iznova sa svakim novim faraonom, umesto koristeći apsolutni broj godina. Na primer, umesto rečenice poput "250. godina", koristili su formulaciju "15. godina vlasti faraona Ramzesa".


    Egipatski kalendar posebnu pažnju posvećivao je prolećnoj i jesenjoj ravnodnevici (21. mart i 22. septembar), jedinim danima u godini kada su dužina noći i danjeg svetla bili jednaki. Ovi trenuci označavali su ključne tačke u godišnjem ciklusu i bili su od velikog značaja u egipatskom kalendaru.


    Rimski kalendar

    Rimljani su postavili temelje modernog kalendara, a sama reč "kalendar" potiče iz latinskog jezika, od reči "calendarium", koja je u Rimu označavala dužničku knjigu. Početak svakog meseca u Rimu nazivan je "Kalenda", što je bio trenutak za vraćanje svih dugova, pa je knjiga dugova dobila isti naziv.


    U antičkom periodu, nedeljama nisu bili dodeljeni posebni nazivi dana, pa su Rimljani mesec delili na dva dela, a ne na četiri sedmice kao u savremenom kalendaru. Srednji dan meseca nazivan je "ide" (što na latinskom znači sredina), označavajući pun Mesec. Po istorijskim zapisima, poznata martovska "ide" kao dan kada je ubijen imperator Julije Cezar.


    Još jedan dan u mesecu imao je svoje ime - "nona", deveti dan pre "ides", pružajući priliku za verske svečanosti i praznike.


    U ranim fazama razvoja, Rimljani su koristili desetomesečnu godinu, a kasnije su dodali dva meseca koja su nedostajala. Brojanje godina počelo je od legendarnog osnivanja Rima, a mesecima su dodeljivana imena. Većina imena meseca bila su rimski redni brojevi (prvi, drugi, treći...). Januar, prvi mesec, nazvan je po rimskom bogu Janusu, dok su jul i avgust dobili nazive u čast Julija Cezara i njegovog naslednika Oktavijana Avgusta. Rimljani su čak precizno izračunali da Sunčeva godina traje ne 365 dana, već 365 dana i 6 sati.

    Jevrejski kalendar


    Jevrejski kalendar je prvi koji je uspostavio koncept sedmodnevnog ciklusa, gde se sedmi dan odvaja kao dan odmora, nazvan subota, u skladu sa Mojsijevim zapovestima koje su od Jevreja zahtevale poštovanje tog dana. Ova sedmična podela dana postala je ključni deo jevrejske tradicije, a kasnije su i ostali dani dobili svoja imena. Kada je hrišćanstvo nastalo, dan odmora je prebačen na nedelju iz religioznih razloga.


    Osim sedmičnog ciklusa, Jevreji su u svoj kalendar uveli sistematsko brojanje godina, nezavisno od vladara. Njihov kalendar godine broji od postanka sveta, praksa koja se održala do danas, dok su hrišćani počeli da broje godine od rođenja Isusa Hrista, što se danas naziva novom erom.


    Julijanski kalendar


    Najduža zabeležena godina u istoriji trajala je 445 dana, događaj koji se desio 46. godine pre nove ere. U to vreme, rimski imperator Julije Cezar angažovao je astronoma Sosigenija iz Aleksandrije da pravi korekcije u rimskom kalendaru.


    Rimljani su bili svesni da godina traje 6 sati duže od 365 dana, ali do tada su koristili kalendar bez prestupnih godina. Kako bi nadoknadili ovaj višak od 67 dana, Sosigenije ih je dodao 46. godini. Takođe, uveo je praksu dodavanja jednog dana februaru svake četvrte godine kako bi održao usklađenost s Sunčevim kretanjem. Ova julijanska reforma, nazvana po Juliju Cezaru, rezultirala je usklađivanjem datuma prolećne ravnodnevice sa Sunčevim ciklusom. Nakon ove reforme, usledile su još nekoliko ispravki rimskog kalendara, uključujući i uvođenje sedmodnevnog ciklusa, praksa koja se održala od vremena cara Konstantina.

    Gregorijanski kalendar


    Kako je astronomija napredovala, utvrđeno je da Sunčeva godina traje ne 365 dana i 6 sati, kako je ranije verovano, već 365 dana, 5 sati, 48 minuta i 46 sekundi, odnosno, 11 minuta i 14 sekundi manje. Ovo je rezultiralo akumulacijom razlike od deset dana od vremena Julija Cezara do 1582. godine. S obzirom na to da je preciznost dana prolećne ravnodnevice ključna za određivanje datuma hrišćanskog Uskrsa, papa Gregorije XIII je odlučio izmeniti tadašnji julijanski kalendar.


    Reformu je izvršio jezuitski matematičar Kristofer Klavijus, koji je 1582. godinu skratio za deset dana, a umesto da svaka četvrta godina bude prestupna, uveo je da se godine početka stoleća (1700, 1800, 1900) preskaču kao prestupne tri puta, a da svaka četiristota godina i dalje bude prestupna. Ova reforma je kalendar najviše približila astronomskim pojavama, a danas se gregorijanski kalendar koristi u celom svetu.

     

  • Pročitajte i...
    Deset mitova o ajkulama - i šta je zapravo istina Deset mitova o ajkulama - i šta je zapravo istina

    Ajkule su među najfascinantnijim i najpogrešnije shvaćenim stvorenjima na planeti. Decenijama ih mediji predstavljaju kao krvoločne predatore, a snimci njihovih "napada" gotovo uvek garantuju pažnju publike. Ipak, vreme je da se razdvoje činjenice od fikcije. Na osnovu više od 60 godina iskustva u posmatranju i snimanju morskog sveta, evo deset najčešćih mitova o ajkulama i odgovora na pitanje koliko u njima ima istine.

    11 reči koje koristimo svakodnevno, a nekada su bile brendovi! 11 reči koje koristimo svakodnevno, a nekada su bile brendovi!

    Zamislite uspeh toliko velik da je ime vašeg proizvoda postalo sinonim za celu kategoriju. Ova pojava, iako pokazatelj vrhunske prepoznatljivosti brenda, dolazi sa svojim dobrim i lošim stranama, a mnogi poznati brendovi su se suočili s ovim izazovom.

    Naučnici otkrili novu krvnu grupu - najređu na svetu Naučnici otkrili novu krvnu grupu - najređu na svetu

    Francuskinja sa karipskog ostrva Gvadelupe jedina je poznata osoba na svetu koja nosi novu krvnu grupu, nazvanu "Gwada negativ", saopštila je Francuska agencija za transfuziju krvi (EFS).

    Poštansko sanduče odlazi u istoriju: Danska ukida državnu poštu posle četiri veka Poštansko sanduče odlazi u istoriju: Danska ukida državnu poštu posle četiri veka

    U Danskoj, jednoj od najdigitalizovanijih zemalja sveta, poštansko sanduče uskoro će postati stvar prošlosti. Nakon više od 400 godina, danska državna poštanska služba PostNord prestaje sa dostavom pisama, a poštansko sanduče – nekada simbol tradicije, romantike i svakodnevne komunikacije – počinje da nestaje iz gradova i sela.

  • Komentari

    Komentara: 0

    Postavi komentar: