-
Poslednjih 5 pesama
- Aleksandra Radović - Cuvaj moje srce
- Prljavo Kazalište - Iz nekih starih razloga
- Oliver I Davor Radolfi - Ljubav Je Tvoja Kao Vino
- Crvena jabuka - Volio Bih da Si Tu
- Sergej Ćetković - Na Prvi Pogled
-
-
Propuštene emisijeOstale emisije
-
Preporučujemo
Fenomenalna čokoladna torta
Ko još može da odoli savršenoj čokoladnoj torti koja se topi u ustima... Pripremite je na najjednostavniji način, ušuškajte se i uživajte...
Pasta sa kukuruzom i slaninom
Gotovo da ne postoji osoba koja ne voli pastu, a mnogi od nas je imaju na meniju skoro svake nedlje. Različite kombinacije ukusa mogu da razbiju monotoniju, a nije isključeno ni da vam baš ova kombinacija postane favorit.
-
Zdravlje
Grašak kao izvor zdravlja: Bogatstvo proteina i vlakana
Grašak je dugo bio potcenjen i često smatran „neukusnim“, ali ova moćna mahunarka poslednjih godina sve više postaje omiljeni deo nutritivnih obroka.
-
Putovanja
Španija kreće stopama Francuske: Uvode se nova pravila za pušače
Na plažama, autobuskim stajalištima i terasama barova verovatno više neće biti dozvoljeno pušenje.
Forbes proglasio najlepša sela na svetu - prvih osam nalazi se u Evropi
Kada je reč o slikovitim mestima i bajkovitim gradićima, Evropa nema premca. To potvrđuje i nova Forbes lista 50 najlepših sela na svetu, na kojoj prvih osam mesta pripada evropskim destinacijama.
-
Preporučujemo
Očistite zagorelo posuđe uz pomoć jednostavnih trikova?
Zagorelo posuđe može da predstavlja pravi izazov za čišćenje, a često se poseže za grubim priborom poput žičanih četki ili agresivnim hemijskim sredstvima. Ipak, postoje jednostavni i prirodni načini da ga očistite, bez oštećivanja posuđa – pritom su ekološki prihvatljivi i veoma efikasni.
Kako da operemo patike u veš mašini, a da ih ne oštetimo?
Patike su obuća koju često nosimo u različitim uslovima – tokom šetnje, vežbanja, pa čak i po kiši ili blatu – zbog čega se brzo zaprljaju. Ako planirate da operete patike u veš mašini, važno je da preduzmete nekoliko koraka kako biste ih zaštitili od oštećenja.
-
Kursna lista
Kupovni Srednji Prodajni EUR 116.35 117.17 117.99 CHF 124.48 125.36 126.24 USD 99.22 99.92 100.62
-
Kako je tekla evolucija KALENDARA i kakvi sve postoje?
U starom veku se na sasvim drugačiji način računala godina. Pre Rimljana ne samo da nije bio razvijen kalendar kakav poznajemo nego nisu postojali ni dani u nedelji, pa čak ni sati nisu bili jednaki tokom cele godine. Koristilo se takozvano temporalno vreme, a dužina sata je zavisila od dužine obdanice.
08-01-2025 | 12:12 | Autor/Izvor: Naxi media, National geographic Srbija
Foto: Bigstockphoto/Subbotina Anna
Tek je u 14. i 15. veku prihvaćeno je vreme po kome je dužina jednog sata ista tokom cele godine, određena kao dvanaesti deo dužine obdanice na datum prolećne ravnodnevice. Kako je tekla evolucija kalendara?Egipatski kalendar
Egipatski kalendar, prvi kalendar koji je merio vreme pomoću godina, prošao je kroz različite faze evolucije kako bi precizno pratili promene godišnjih doba. Inicijalno su Egipćani koristili lunarni kalendar, oslonjen na faze Meseca, mereno od jednog punog Meseca do drugog. Ovo razdoblje od tri puna Meseca imalo je poseban značaj zbog izlivanja Nila, što je obeležavalo niz religioznih praznika, simbolizirajući plodnost zemlje.
Kako bi stvorili kalendar nezavisan od lunarnog ciklusa, egipatski astronomi su uočili pojavu zvezde Sirijus svakih dvanaest meseci. Definisali su ovo razdoblje kao godinu i postepeno su podelili godinu na 365 dana, usklađujući je sa 12 Mesečevih mena. Zanimljivo je da su godine brojali prema vladavini faraona, počevši brojanje iznova sa svakim novim faraonom, umesto koristeći apsolutni broj godina. Na primer, umesto rečenice poput "250. godina", koristili su formulaciju "15. godina vlasti faraona Ramzesa".
Egipatski kalendar posebnu pažnju posvećivao je prolećnoj i jesenjoj ravnodnevici (21. mart i 22. septembar), jedinim danima u godini kada su dužina noći i danjeg svetla bili jednaki. Ovi trenuci označavali su ključne tačke u godišnjem ciklusu i bili su od velikog značaja u egipatskom kalendaru.
Rimski kalendarRimljani su postavili temelje modernog kalendara, a sama reč "kalendar" potiče iz latinskog jezika, od reči "calendarium", koja je u Rimu označavala dužničku knjigu. Početak svakog meseca u Rimu nazivan je "Kalenda", što je bio trenutak za vraćanje svih dugova, pa je knjiga dugova dobila isti naziv.
U antičkom periodu, nedeljama nisu bili dodeljeni posebni nazivi dana, pa su Rimljani mesec delili na dva dela, a ne na četiri sedmice kao u savremenom kalendaru. Srednji dan meseca nazivan je "ide" (što na latinskom znači sredina), označavajući pun Mesec. Po istorijskim zapisima, poznata martovska "ide" kao dan kada je ubijen imperator Julije Cezar.
Još jedan dan u mesecu imao je svoje ime - "nona", deveti dan pre "ides", pružajući priliku za verske svečanosti i praznike.
U ranim fazama razvoja, Rimljani su koristili desetomesečnu godinu, a kasnije su dodali dva meseca koja su nedostajala. Brojanje godina počelo je od legendarnog osnivanja Rima, a mesecima su dodeljivana imena. Većina imena meseca bila su rimski redni brojevi (prvi, drugi, treći...). Januar, prvi mesec, nazvan je po rimskom bogu Janusu, dok su jul i avgust dobili nazive u čast Julija Cezara i njegovog naslednika Oktavijana Avgusta. Rimljani su čak precizno izračunali da Sunčeva godina traje ne 365 dana, već 365 dana i 6 sati.Jevrejski kalendar
Jevrejski kalendar je prvi koji je uspostavio koncept sedmodnevnog ciklusa, gde se sedmi dan odvaja kao dan odmora, nazvan subota, u skladu sa Mojsijevim zapovestima koje su od Jevreja zahtevale poštovanje tog dana. Ova sedmična podela dana postala je ključni deo jevrejske tradicije, a kasnije su i ostali dani dobili svoja imena. Kada je hrišćanstvo nastalo, dan odmora je prebačen na nedelju iz religioznih razloga.
Osim sedmičnog ciklusa, Jevreji su u svoj kalendar uveli sistematsko brojanje godina, nezavisno od vladara. Njihov kalendar godine broji od postanka sveta, praksa koja se održala do danas, dok su hrišćani počeli da broje godine od rođenja Isusa Hrista, što se danas naziva novom erom.
Julijanski kalendar
Najduža zabeležena godina u istoriji trajala je 445 dana, događaj koji se desio 46. godine pre nove ere. U to vreme, rimski imperator Julije Cezar angažovao je astronoma Sosigenija iz Aleksandrije da pravi korekcije u rimskom kalendaru.
Rimljani su bili svesni da godina traje 6 sati duže od 365 dana, ali do tada su koristili kalendar bez prestupnih godina. Kako bi nadoknadili ovaj višak od 67 dana, Sosigenije ih je dodao 46. godini. Takođe, uveo je praksu dodavanja jednog dana februaru svake četvrte godine kako bi održao usklađenost s Sunčevim kretanjem. Ova julijanska reforma, nazvana po Juliju Cezaru, rezultirala je usklađivanjem datuma prolećne ravnodnevice sa Sunčevim ciklusom. Nakon ove reforme, usledile su još nekoliko ispravki rimskog kalendara, uključujući i uvođenje sedmodnevnog ciklusa, praksa koja se održala od vremena cara Konstantina.
Gregorijanski kalendar
Kako je astronomija napredovala, utvrđeno je da Sunčeva godina traje ne 365 dana i 6 sati, kako je ranije verovano, već 365 dana, 5 sati, 48 minuta i 46 sekundi, odnosno, 11 minuta i 14 sekundi manje. Ovo je rezultiralo akumulacijom razlike od deset dana od vremena Julija Cezara do 1582. godine. S obzirom na to da je preciznost dana prolećne ravnodnevice ključna za određivanje datuma hrišćanskog Uskrsa, papa Gregorije XIII je odlučio izmeniti tadašnji julijanski kalendar.
Reformu je izvršio jezuitski matematičar Kristofer Klavijus, koji je 1582. godinu skratio za deset dana, a umesto da svaka četvrta godina bude prestupna, uveo je da se godine početka stoleća (1700, 1800, 1900) preskaču kao prestupne tri puta, a da svaka četiristota godina i dalje bude prestupna. Ova reforma je kalendar najviše približila astronomskim pojavama, a danas se gregorijanski kalendar koristi u celom svetu. -
Pročitajte i...
Kako žabe dišu i piju kroz kožu?
Žabe mogu da dišu i piju preko svoje tanke kože, ali kako to zapravo funkcioniše?
Mentalno putovanje kroz vreme: Ljudi sa „hipertimezijom“ pamte bukvalno sve
Nedavna studija opisuje tinejdžerku koja može da prizove lična sećanja neverovatnom brzinom, preciznošću i kontrolom - vrlo retko stanje poznato kao hipertimezija. Ona takođe koristi iste mentalne mehanizme da zamisli buduće događaje s impresivnim bogatstvom detalja.
Može li muzika da pomogne biljkama da rastu?
Istraživanje koje je nedavno sprovedeno na Univerzitetu Flinders pokazalo je da monotoni zvuk može da stimuliše aktivnost gljivica koje podstiču rast biljaka. Ovo otkriće otvara mogućnost da zvuci ili muzika mogu koristiti usevima i baštama.
Deset mitova o ajkulama, i šta je zapravo istina
Ajkule su među najfascinantnijim i najpogrešnije shvaćenim stvorenjima na planeti. Decenijama ih mediji predstavljaju kao krvoločne predatore, a snimci njihovih "napada" gotovo uvek garantuju pažnju publike. Ipak, vreme je da se razdvoje činjenice od fikcije. Na osnovu više od 60 godina iskustva u posmatranju i snimanju morskog sveta, evo deset najčešćih mitova o ajkulama i odgovora na pitanje koliko u njima ima istine.
-
Komentari
Komentara: 0
Postavi komentar: