Kako da naučimo decu uživaju u povrću? Nauka ima novi odgovor
Naterati decu da jedu zdravo često je pravi izazov za roditelje, ali novo istraživanje pokazuje da bi ključ mogao da se krije još u trudnoći.
20-05-2026
|10:48
|Autor / Izvor: Naxi media, Science Alert
Naučnici su otkrili da su deca čije su majke tokom trudnoće češće jele određeno povrće kasnije imala blaže negativne reakcije na miris tih namirnica kada su napunila tri godine. Drugim rečima, bebe bi još u stomaku mogle da razviju sklonost ka određenim namirnicama.
Istraživanje su sproveli stručnjaci sa Durham University i Aston University, a rezultati sugerišu da iskustva iz trudnoće mogu da imaju dugotrajan uticaj na ukus i mirise koje deca kasnije vole ili ne vole.
„Deca su i kasnije pokazivala veću naklonost prema povrću kojem su bila izložena dok su bila u materici“, objasnila je psihološkinja Nađa Rajsland sa Univerziteta Durham.
U istraživanju su trudnice konzumirale kapsule sa prahom šargarepe ili kelja tokom kasne trudnoće, a naučnici su ultrazvukom pratili reakcije fetusa na te ukuse i mirise. Još tada je primećeno da nerođene bebe reaguju različito na određene namirnice.
Poznato je da od trećeg trimestra bebe mogu da osećaju ukuse i mirise iz plodove vode, koji do njih dolaze preko majčine ishrane.
Kada su deca napunila tri godine, istraživači su im ponovo predstavili mirise šargarepe i kelja i pratili njihove reakcije. Pokazalo se da su mališani imali manje negativnih reakcija na povrće kojem su bili izloženi tokom trudnoće.
Iako je kelj generalno izazivao više negativnih reakcija zbog svog gorkog ukusa, rana izloženost ipak je ublažila odbojnost.
Naučnici naglašavaju da istraživanje ima određena ograničenja jer je sprovedeno na malom broju dece i da na prehrambene navike utiču brojni faktori – genetika, okruženje i kultura.
Ipak, rezultati otvaraju zanimljivo pitanje: da li se ljubav prema zdravoj hrani može razvijati još pre rođenja?
Stručnjaci smatraju da bi dalja istraživanja mogla pomoći roditeljima da decu od malih nogu usmere ka zdravijoj ishrani, što dugoročno može imati pozitivan uticaj na celokupno fizičko i mentalno zdravlje.