-
Poslednjih 5 pesama
- Boris Novković - Tamara
- Gibonni - Zamoli me
- Riblja čorba - Jedino moje
- Josipa Lisac - Gde Dunav ljubi nebo
- Knez - Pobjedila si ti
-
Propuštene emisijeOstale emisije
-
PreporučujemoRuska salata sa pršutom
Ruska salata tradicionalno se priprema za praznike, a nekada nije loše eksperimentisati sa ukusima i probati malo drugačije varijante jela koja su nam poznata. Ako volite eksperimente u kuhinji, slobodno dodajte pršutu u poznatu salatu.
-
ZdravljeNova studija otkriva da svakodnevna konzumacija jagoda može da ublaži depresiju
Istraživači sa Univerziteta u Sinsinatiju tvrde da bi svakodnevna konzumacija jagoda kod ljudi srednjih godina mogla da pomogne u smanjenju rizika od demencije, ali i da ublaži depresiju.
Patite od migrene? Izbegavajte ovu hranu i pićaU zavisnosti od vaših jedinstvenih pokretača, moguće je da vaša ishrana može da doprinese vašim glavoboljama. Različite vrste hrane su povezane sa tupim, oštrim bolom, mučninom i problemima sa vidom zbog migrene.
-
PutovanjaSejšeli: Oaza prirodnih čuda u Indijskom okeanu
Mnogobrojni ljubitelji prirode, egzotike, predivnih plaža i tirkiznog mora sigurno su već posetili Sejšele. Oni koji još uvek nisu imali priliku da vide ovo čarobno mesto u ovom tekstu će samo pronaći dodatne razloge da ga posete.
Izletnički vodič za Prvi Maj; Beograd i okolina BeogradaAko živite u Beogradu, a nemate nikakav plan za praznik koji se bliži, ovaj vodič sigurno može da vam pomogne pri izboru savršene lokacije. S druge strane Beograd, ali i okolina Beograda mogu dosta toga da ponude ako dolazite iz drugog kraja zemlje.
-
PreporučujemoSačuvajte svežinu i hrskavost zelene salate
Da li se i vama desilo da vam zelena salata istruli posle samo dva dana? To će se verovatno desiti ako je ne skladištite pravilno. Uz trik koji vam predstavljamo, a za koji su vam potrebni samo papirni ubrusi salata može da ostane sveža i do pet dana.
Vratite nakitu sjaj: Srebro se najlakše čisti baš ovakoMnogi od nas nakit nose svakodnevno, a čini se da je zaista mali procenat onih koji nakit redovno čiste I održavaju.
-
Kursna lista
Kupovni Srednji Prodajni EUR 116.29 117.11 117.93 CHF 119.14 119.98 120.82 USD 108.60 109.37 110.13
-
Grof Drakula: Pisma otkrivaju kakva je bila njegova prava ishrana
Pisma koja su prvo sugerisala da je Vlad III Cepeš, najpoznatiji kao Drakula, bio osoba koja je "verovatno plakala krvave suze," sada otkrivaju da je njegova ishrana znatno odstupala od uobičajenih očekivanja.
26-10-2023 | 12:14 | Autor/Izvor: Naxi media, National geographic Srbija
Foto: Bigstock, Anna Art
Sredinom avgusta, pojavila se vest da je istraživački tim iz Italije proučavao tri pisma koja je napisao Vlad III Cepeš, poznat i kao grof Drakula. Fokus njihovog istraživanja bio je na identifikaciji molekula koji bi mogli rasvetliti legendu o tome da je ovaj istorijski vladar, koji je bio inspiracija za Bram Stokerovo delo "Drakula", plakao krvave suze. Rezultati istraživanja su otkrili da je Vlad III Cepeš zaista patio od hemolakrije, retke bolesti mrežnjače, čiji je jedan od simptoma upravo bilo izlučivanje krvavih suza.
Skoro mesec dana nakon ove objave, tim je otkrio da je uz pomoć istih pisama došao do saznanja kako je Vlad III Cepeš najverovatnije bio ni manje ni više nego - vegan, prenosi National Geographic.
Vlad III Cepeš je bio poznat i po nadimku Nabijač, a ovo nije bila slučajnost. Naime, vladar Vlaške je imao posebnu sklonost ka nabijanju svojih neprijatelja na kolac. Ovo je i bio jedan od razloga nastanka brojnih legendi vezanih za njega, ali i pored toga što je danas predstavljen kao krvoločan i surov neprijatelj, analize pisama koje je poslao svojim podanicima 1475. godine u Sibnj otkrivaju da se njegova ishrana uglavnom bazirala na biljakama, a ne mesu.
Koristeći vrhunske metode za ekstrakciju izuzetno starih molekula, tim je uspešno pronašao uzorke krvi, znoja, otisaka prstiju i pljuvačke, mada napominju da se ne može potpuno isključiti mogućnost kontaminacije ovih tragova tokom vremena. Međutim, dostupni podaci ukazuju da u ovim uzorcima nedostaju tragovi životinjskih proteina.Koautor rada objavljenog u časopisu Analytical Chemistry, Gleb Zilberštajn je otkrio da ovakva ishrana možda nije bila namerna, već da su uslovi u tadašnjoj Vlaškoj jednostavno diktirali način na koji su se njeni stanovnici hranili.
"U 15. veku, Evropa je imala veoma hladnu klimu... i bilo je vrlo malo hrane", rekao je on i dodao: "Prema mišljenju bioarheologa, aristokrate širom Evrope su se takođe oskudno hranile, a meso su retko jeli."
-
Komentari
Komentara: 0
Postavi komentar: