Grof Drakula: Pisma otkrivaju kakva je bila njegova prava ishrana

Pisma koja su prvo sugerisala da je Vlad III Cepeš, najpoznatiji kao Drakula, bio osoba koja je "verovatno plakala krvave suze," sada otkrivaju da je njegova ishrana znatno odstupala od uobičajenih očekivanja.

26-10-2023

|

12:14

|

Autor / Izvor: Naxi media, National geographic Srbija


Sredinom avgusta, pojavila se vest da je istraživački tim iz Italije proučavao tri pisma koja je napisao Vlad III Cepeš, poznat i kao grof Drakula. Fokus njihovog istraživanja bio je na identifikaciji molekula koji bi mogli rasvetliti legendu o tome da je ovaj istorijski vladar, koji je bio inspiracija za Bram Stokerovo delo "Drakula", plakao krvave suze. Rezultati istraživanja su otkrili da je Vlad III Cepeš zaista patio od hemolakrije, retke bolesti mrežnjače, čiji je jedan od simptoma upravo bilo izlučivanje krvavih suza.


Skoro mesec dana nakon ove objave, tim je otkrio da je uz pomoć istih pisama došao do saznanja kako je Vlad III Cepeš najverovatnije bio ni manje ni više nego - vegan, prenosi National Geographic.


Vlad III Cepeš je bio poznat i po nadimku Nabijač, a ovo nije bila slučajnost. Naime, vladar Vlaške je imao posebnu sklonost ka nabijanju svojih neprijatelja na kolac. Ovo je i bio jedan od razloga nastanka brojnih legendi vezanih za njega, ali i pored toga što je danas predstavljen kao krvoločan i surov neprijatelj, analize pisama koje je poslao svojim podanicima 1475. godine u Sibnj otkrivaju da se njegova ishrana uglavnom bazirala na biljakama, a ne mesu. 


Koristeći vrhunske metode za ekstrakciju izuzetno starih molekula, tim je uspešno pronašao uzorke krvi, znoja, otisaka prstiju i pljuvačke, mada napominju da se ne može potpuno isključiti mogućnost kontaminacije ovih tragova tokom vremena. Međutim, dostupni podaci ukazuju da u ovim uzorcima nedostaju tragovi životinjskih proteina.

Koautor rada objavljenog u časopisu Analytical Chemistry, Gleb Zilberštajn je otkrio da ovakva ishrana možda nije bila namerna, već da su uslovi u tadašnjoj Vlaškoj jednostavno diktirali način na koji su se njeni stanovnici hranili.

"U 15. veku, Evropa je imala veoma hladnu klimu... i bilo je vrlo malo hrane", rekao je on i dodao: "Prema mišljenju bioarheologa, aristokrate širom Evrope su se takođe oskudno hranile, a meso su retko jeli."