Slušate: Jutro uz Svetu Stefanovića

Pesma: Željko Joksimović - Žena za sva vremena

Jutro uz Svetu Stefanovića
Naxi Radio
  • Poslednjih 5 pesama
    1. Željko Joksimović - Žena za sva vremena
    2. EKV - Par godina za nas
    3. Moby Dick - Ljubomoran
    4. Haustor - Moja prva ljubav
    5. Oliver Dragojević - Tko sam ja da ti sudim
  • Beograd Uzivo
  • Propuštene emisije
    Ostale emisije
    1. Nađa Dulić - Utorak - Mojih 50
    2. 28. april - 1 - Dodir noći
    3. 28. april - 2 - Dodir noći
    4. 28. april - 3 - Dodir noći
    5. Nađa Dulić - Ponedeljak - Mojih 50
  • Preporučujemo
    Krompir sa slaninom i belim lukom Krompir sa slaninom i belim lukom

    Pripremite danas zapečeni mladi krompir sa belim lukom i slaninom. Ovo je pravo prolećno jelo koje će uz zelenu salatu i mladi luk biti još ukusnije, a mnoge će vratiti u detinjstvo.

    Pasta sa lososom Pasta sa lososom

    Ovo je pasta koja će vas oduševiti i probuditi sva vaša čula. Uživajte u ovom jednostavnom obroku uz čašu hladne limunade ili kvalitetnog belog vina...

  • Zdravlje
    Devet napitaka koje treba da izbegavate ako vodite računa o zdravlju Devet napitaka koje treba da izbegavate ako vodite računa o zdravlju

    Neka pića koji mnogi od nas svakodnevno kozumiraju predstavljaju rizik za zdravlje. Možda smatramo da su neka zdravija i bolja opcija od gaziranih pića, ali neki podaci govore suprotno.

    Šta tvrdi nauka: Da li je kolagen zaista najmoćniji suplement? Šta tvrdi nauka: Da li je kolagen zaista najmoćniji suplement?

    Poslednjih godina kolagen koristi sve veći broj ljudi, a njegovoj popularnosti dodatno doprinose poznate ličnosti i influenseri, svakodnevno promovišući ideju o njegovom čudotvornom dejstvu na nokte, kožu i kosu.

  • Putovanja
    Najdinamičniji gradovi sveta: London opet na vrhu, a evo ko ga prati! Najdinamičniji gradovi sveta: London opet na vrhu, a evo ko ga prati!

    Redakcija magazina Time Out donosi pregled najuspešnijih urbanih sredina na osnovu opsežnog istraživanja IESE Cities in Motion indeksa.

    Ova udaljena italijanska regija biće domaćin „najčarobnije žurke na svetu“ ove godine Ova udaljena italijanska regija biće domaćin „najčarobnije žurke na svetu“ ove godine

    Detour Discotheque je do sada organizovao spektakularne žurke na vrhovima planina i udaljenim ostrvima, a sada stiže u Apuliju!

  • Preporučujemo
    Pet biljaka za prelepo prolećno dvorište bez mnogo održavanja Pet biljaka za prelepo prolećno dvorište bez mnogo održavanja

    Proleće je pravo vreme da udahnete novi život svom dvorištu – bilo da raspolažete prostranim vrtom ili malim zelenim kutkom. Sadnja biljaka koje ne zahtevaju previše nege odličan je način da oplemenite prostor bez dodatnog opterećenja. Donosimo vam pet idealnih biljaka koje će uneti boju, miris i eleganciju u vaše dvorište, a pritom ne traže mnogo pažnje.

    Efikasna rešenja za uklanjanje neprijatnih mirisa u frižideru Efikasna rešenja za uklanjanje neprijatnih mirisa u frižideru

    Sigurno ste se bar nekad susreli sa neprijatnim mirisima koji dolaze iz frižidera. Čak iako ste prečistili sve i izbacili hranu, moguće je da je frižider zadržao neprijatan miris. Iapk moguće je rešiti se neprijatnih mirisa u frižideru i kanti koristeći prirodne metode koje će vaš dom ispuniti prijatnim mirisom.

  • Kursna lista
    Kupovni Srednji Prodajni
    EUR 116.37 117.19 118.01
    CHF 124.22 125.10 125.97
    USD 102.31 103.04 103.76
  • Povezani članci
  • Dirljiva priča Harisa Pašovića o tome kako je nastao Sarajevo film festival

    Večeras počinje 30. Sarajevo film festival, a verujemo da će priča o tome kako je i u kakvim uslovima nastajala ova prestižna manifesticaja oduševiti, zaintrigirati i dirnuti mnoge...




    16-08-2024 | 13:50 | Autor/Izvor: Naxi media, Haris Pašović

    Foto: Naxi media

     
    Haris Pašović, čuveni pozorišni reditelj, univerzitetski profesor iz Bosne i Hercegovine i Jugoslavije i ujedno i inicijator ovog prestižnog festivala podelio je na svom Fejsbuk profilu priču o njegovom nastanku. Tekst uz saglasnost Harisa Pašovića prenosimo u celosti.


    "Ideju za Sarajevo Film Festival dobio sam jednog dana sjedeći u mojoj kancelariji u Festivalu MES i slušajući grantiranje u daljini. Pitao sam se: “Kakvi se sada filmovi snimaju u svijetu?” i pomislio da tražim preko mojih prijatelja, stranaca koji su radili u opkoljenom Sarajevu, da nam nekoliko evropskih reditelja pošalje svoje nove filmove na tadašnjem video formatu VHS. Mislio sam: “Ok, dobićemo možda desetak filmova; pokazaćemo ih ovdje kod nas u kancelariji Festivala MES na video-player-u; dolaziće možda 30-tak ljudi da pogledaju te filmove i to će biti Sarajevo Film Festival. U ratnu jesen 1993. pokrenuo sam stvaranje prvog Sarajevo Film Festivala. Tema festivala je bila “Poslije kraja svijeta.” Mladi ljudi u timu Festivala MES su pripremali festival, prevodili i titlovali filmove, pravili rasporede prikazivanja.

    Interes je prevazišao moja najsmjelija očekivanja. Naše kolege iz svijeta su nam poslale oko 150 filmova koje smo prikazivali u tri kina, a gledalaca je bilo više od 20.000. Holandski legendarni dokumentarista Johan Van Der Keuken je zabilježio dio te atmosfere u svom dokumentarnom filmu o prvom Sarajevo Film Festivalu. U jednom trenutku sastao sam se sa Salkom Hasanefendićem, tadašnjim direktorom “Oslobođenja." Zamolio sam ga da u “Oslobođenju” objave specijalni dodatak koji bi bio katalog prvog Sarajevo Film Festivala; besplatno naravno. Slušalo me je pažljivo, a onda je nastala tišina. Znao sam da razumije važnost moje molbe, ali i da nije lako odlučiti da u strašnoj ratnoj neštašici papira, daju dodatne strance za filmski festival! Za vrijeme Opsade Sarajeva, dnevni list “Oslobođenje” je izlazilo na osam stranica. Na 4 stranice su bili izvještaji sa ratišta. Na naredne četiri stranice bile su smrtovnice za poginule. Jednog dana sam vidio da je jedan otac svome ubijenom sinu u smrtovnici citirao stihove: “Nebom stupa, nebom lupa moja generacija/jedan po jedan srešćemo se svi.” Taj trenutak se urezao u moje srce zauvjek. Bio je to citat iz pjesme Omara Mjesečara. Salko Hasanefendić je rekao: “Daćemo osam stranica.” Slušao sam u nevjerici – “Oslobođenje” će štampati dodatnih osam stranica! Cijeli jedna broj, dakle cijeli jedan dan svog života, “Oslobođenje” će dati Sarajevskom filmskom festivalu! Bio sam presretan. Pozvao sam Nadu Salom, urednicu za kulturu u “Oslobođenju” da napravimo katalog. Ona je došla odmah u prostorije Festivala MES i sa Lejlom Pašović, Lejlom Hasanbegović, Mirsadom Bjelak i ostalim članovima tima užurbano pisala opise filmova. Nada je pozvala Marinu Rodić, tehničku urednicu “Oslobođenja” i Marina je odmah počela priremati fotografije i prelamati katalog. Zaviršili smo pripremu te večeri, i Marina i ja smo ponijeli materijale i uskočili u kombi koji je povremeno vozio iz centra grada do zgrade “Oslobođenja” – relativno govoreći. Kod same zgrade “Oslobođenja” je bila prva linija i nije se moglo u potpunosti prići kolima bez velikog rizika. Te večeri se čula jaka pucnjava. Vozač nas je dovezao na nekih 300 metara od zgrade i rekao “Ja ne smijem dalje.” Marina je znala put kroz neku visoku travu i neko grmlje; puzali smo, ona je puzala naprijed, a ja sam je slijedio; oboje stiskajući papire i fotografije uz sebe kao nešto najdragocjenije. Napokon smo došli nekako do zgrade, i ja sam slijedio Marinu u podrume gdje su bile smještene redakcije, štamparija, i neke improvizovane spavaone. Ljudi su izlazili iz mračnih hodnika, pozdravljali smo se, sve je bilo kao u nekom postapokaliptičkom filmu, izuzev raspoloženja – jer koga god smo sreli, bio je nasmijan. Marina i ja smo otišli kod Ibrahima Cuce Horića, mog druga iz gimnazije, koji je bio dežurni grafički urednik te noći. Obradovali smo se obojica, sretni što je onaj drugi živ, i odmah se zajedno sa Marinom bacilli na posao.


    Složili smo katalog; ispravili greške i Cuco je poslao katalog u štampu. Otišli smo da vidimo prvi otisak, bili zadovoljni, i mene su poslali da malo odspavam do ujutro, kad će me prebaciti do centra grada. Probudili su me oko 7 sati i onda se sve odvijalo nevjerovatno brzo. Izveli su me van, tamo su velikom brzinom utovarali novi broj “Oslobođenja” u bijeli Golf dvojku, u prostor gdje je nekad bilo zadnje sjedište. Ubacili su i mene zajedno sa novinama; naprijed su bili vozač i jedan distributer. Sjedio sam zatrpan stotinama brojeva novog “Oslobođenja”, uspio da otvorim jedan broj i vidio divno odštampan katalog festivala, a onda je vozač krenuo i vozio preko 100 km/h (standardna brzina u opkoljenom Sarajevu da bi se izbjegli snajperi). Na Otoci, pored mosta, stajali su ljudi i čekali novo “Oslobođenje” sa pripremljenim BH bonovima u rukama (tadašnji “novac”), Golf se zaustavio nakratko, distributer otvorio prozor, ljudi su davali bonove, on im je brzo davao novine, sve se događalo kao u nekom akcionom filmu. Krenuli smo dalje, opet sto na sat; opet se zaustavili, sve se ponovilo na još nekoliko raskrsica. Bila je neka nevjerovatna tajna između “Oslobođenja” i čitalaca u tom jutarnjem ritualu u kojem su rizikovali živote i oni koji su dijelili “Oslobođenje” i čitaoci. Iz bijelog Golfa dvojke distributera “Oslobođenja” izašao sam kod Šipadove zgrade u Titovoj ulici. Ljudi su prolazili pored mene i u hodu čitali novi broj “Oslobođenja.” Vidio sam da sa radoznalošću razgledaju naslovnu stranicu specijalnog dodatka na kojoj je bila fotografija: Sa stare elektrane ,jedan momak je skako “laste” u Miljacku, a dole u vodi stajali su drugi kupači i gledali ga. Annie Lieboviz, najbolja svjetska fotografkinja, snimila je ovu fotografiju u julu 1993. na kupalištu na Bentbaši. Iznad fotografije je pisalo “SARAJEVSKI FILMSKI FESTIVAL – POSLIJE KRAJA SVIJETA.” Bio sam jako ponosan – na Sarajevo, na moj tim iz Festivala MES, na “Oslobođenje.” Nisam nikada poslije toga sreo Salku Hasanefendića, Marinu Rodić ni Ibrahima Cucu Horića. Ali oni su uvijek bili i ostali veliki u mojim očima i mome srcu! Sa Nadom Salom, ponekad, rijetko, se sretnem ili čujem nakratko. Oni su moji heroji Sarajeva, ali i filmskog festivala! Sarajlije su rizikovali svoje živote da bi gledali predstave Festivala MES i filmove prvog Sarajevo Film Festivala. Ovo nije metafora – oni su bukvalno rizikovali živote za kulturu. Predstave, filmovi, koncerti i izložbe u Sarajevu pod Opsadom bili su izraz civilizacije i ljudskog dostojanstva. Festivale čini publika – “obični” gledaoci koji u mraku urone u umjetničko djelo. Oni su stvarni razlog svakog festivala – ti umjetnikovi nepoznati saučesnici u stvaranju smisla".

  • Pročitajte i...
    Zemlja se sve sporije okreće – i to bi moglo da objasni zašto danas imamo kiseonik Zemlja se sve sporije okreće – i to bi moglo da objasni zašto danas imamo kiseonik

    Rotacija Zemlje usporava još od njenog nastanka pre oko 4,5 milijardi godina, a dani na našoj planeti postaju sve duži. Iako su te promene gotovo neprimetne na ljudskoj vremenskoj skali, tokom milijardi godina imale su značajne posledice – uključujući i pojavu kiseonika u Zemljinoj atmosferi, pokazuje istraživanje objavljeno 2021. godine.

    Kako se određuje cena umetničkih dela? Faktori koji prave razliku Kako se određuje cena umetničkih dela? Faktori koji prave razliku

    Procena vrednosti umetničkih dela je složen proces koji uključuje analizu različitih faktora koji utiču na varijacije u cenama. Umetnička dela su po prirodi heterogena i razlikuju se prema starosti umetnika, veličini dela, tehnici, žanru, poreklu, kao i pominjanjima u literaturi ili izlaganjima na izložbama.

    Naučnici tvrde da su otkrili novu boju koju ljudsko oko nikada ranije nije videlo Naučnici tvrde da su otkrili novu boju koju ljudsko oko nikada ranije nije videlo

    Po prvi put, moguće je da su ljudi ugledali deo spektra boja koji se inače nalazi izvan granica naše percepcije – uključujući „plavo-zelenu boju neviđene zasićenosti“.

    Slavimo Svetski dan knjige: Koliko često čitate? Slavimo Svetski dan knjige: Koliko često čitate?

    Danas, 23. aprila obeležava se Svetski dan knjige i autorskih prava.

  • Komentari

    Komentara: 0

    Postavi komentar: