Slušate: Dan sa Danijelom Milošević

Pesma: Aleksandra Radović - S Tobom Zauvek

Dan sa Danijelom Milošević
Naxi Radio
  • Poslednjih 5 pesama
    1. Aleksandra Radović - S Tobom Zauvek
    2. Severina - Mili moj
    3. Ana Stanic & Boris Novkovic - S One Strane Ljubavi
    4. Merlin - Ja sam na te naviko
    5. Atomsko Sklonište - Treba Imat Dusu
  • Beograd Uzivo
  • Propuštene emisije
    Ostale emisije
    1. Maja Čampar - Sreda - Mojih 50
    2. 25. mart - 1 - Dodir noći
    3. 25. mart - 2 - Dodir noći
    4. 25. mart - 3 - Dodir noći
    5. Maja Čampar - Utorak - Mojih 50
  • Preporučujemo
    Namaz od crnih maslina Namaz od crnih maslina

    Ako želite jednostavan i zdrav namaz, a još uvek niste probali ovaj od crnih maslina iznendićete se koliko ga je lako napraviti, ali i koliko je ukusan.

    Proteinske palačinke sa bananom! Proteinske palačinke sa bananom!

    Zamenite poznatu poslasticu zdravijom verzijom čiji će vam se ukus sigurno svideti.

  • Zdravlje
    Izbegnite karijes: Osam namirnica koje oštećuju zube Izbegnite karijes: Osam namirnica koje oštećuju zube

    Briga o zubima zahteva pažnju i negu, a određene namirnice mogu značajno doprineti njihovom oštećenju. U nastavku saznajte koje su to namirnice i kako mogu uticati na zdravlje vaših zuba.

    Ojačajte imunitet već od jutra: Čen belog luka kao saveznik zdravlja Ojačajte imunitet već od jutra: Čen belog luka kao saveznik zdravlja

    Čen belog luka na početku dana pruža odličan doprinos zdravlju, a poznato je da ova biljka ima niz blagotvornih svojstava.

  • Naxi aplikacija radio 2
  • Putovanja
    Najskuplje zemlje za putovanje u 2025. godini! Najskuplje zemlje za putovanje u 2025. godini!

    Novo istraživanje rangiralo je prosečne dnevne budžete u 131 zemlji sveta, a ove destinacije su se našle na samom vrhu liste.

    Ne volite gužvu na putovanjima? Ove destinacije su pravi izbor za vas Ne volite gužvu na putovanjima? Ove destinacije su pravi izbor za vas

    Ako želite da izbegnete gužve na putovanjima, možda bi trebalo da razmislite o poseti manje poznatim, ali jednako zanimljivim evropskim destinacijama koje pružaju priliku za pravi relaksirajući odmor.

  • Preporučujemo
    Da li znate zašto bi trebalo da ubacite nekoliko kockica leda u sušilicu? Da li znate zašto bi trebalo da ubacite nekoliko kockica leda u sušilicu?

    Mnogima je poznata situacija kada oprana garderoba danima stoji zgužvana u nekom ćošku, čekajući peglanje. Ako ste i vi među onima koji ne vole da peglaju, ovaj jednostavan trik sa ledom mogao bi da vam olakša posao. Sve što vam je potrebno su sušilica, nekoliko kockica leda i izgužvani komad odeće.

    Oživite sjaj starog srebrnog nakita! Oživite sjaj starog srebrnog nakita!

    Srebrni nakit s vremenom može da izgubi svoj prepoznatljiv sjaj i završi zaboravljen u kutiji, čuvan samo kao uspomena. Ipak, uz jednostavno čišćenje, ovaj nakit lako možete vratiti u upotrebu i ponovo nositi kao omiljeni modni detalj. Dobra vest je da je ceo postupak lakši nego što mislite.

  • Kursna lista
    Kupovni Srednji Prodajni
    EUR 116.40 117.22 118.04
    CHF 122.35 123.21 124.07
    USD 108.08 108.84 109.60
  • Povezani članci
  • Dirljiva priča Harisa Pašovića o tome kako je nastao Sarajevo film festival

    Večeras počinje 30. Sarajevo film festival, a verujemo da će priča o tome kako je i u kakvim uslovima nastajala ova prestižna manifesticaja oduševiti, zaintrigirati i dirnuti mnoge...




    16-08-2024 | 13:50 | Autor/Izvor: Naxi media, Haris Pašović

    Foto: Naxi media

     
    Haris Pašović, čuveni pozorišni reditelj, univerzitetski profesor iz Bosne i Hercegovine i Jugoslavije i ujedno i inicijator ovog prestižnog festivala podelio je na svom Fejsbuk profilu priču o njegovom nastanku. Tekst uz saglasnost Harisa Pašovića prenosimo u celosti.


    "Ideju za Sarajevo Film Festival dobio sam jednog dana sjedeći u mojoj kancelariji u Festivalu MES i slušajući grantiranje u daljini. Pitao sam se: “Kakvi se sada filmovi snimaju u svijetu?” i pomislio da tražim preko mojih prijatelja, stranaca koji su radili u opkoljenom Sarajevu, da nam nekoliko evropskih reditelja pošalje svoje nove filmove na tadašnjem video formatu VHS. Mislio sam: “Ok, dobićemo možda desetak filmova; pokazaćemo ih ovdje kod nas u kancelariji Festivala MES na video-player-u; dolaziće možda 30-tak ljudi da pogledaju te filmove i to će biti Sarajevo Film Festival. U ratnu jesen 1993. pokrenuo sam stvaranje prvog Sarajevo Film Festivala. Tema festivala je bila “Poslije kraja svijeta.” Mladi ljudi u timu Festivala MES su pripremali festival, prevodili i titlovali filmove, pravili rasporede prikazivanja.

    Interes je prevazišao moja najsmjelija očekivanja. Naše kolege iz svijeta su nam poslale oko 150 filmova koje smo prikazivali u tri kina, a gledalaca je bilo više od 20.000. Holandski legendarni dokumentarista Johan Van Der Keuken je zabilježio dio te atmosfere u svom dokumentarnom filmu o prvom Sarajevo Film Festivalu. U jednom trenutku sastao sam se sa Salkom Hasanefendićem, tadašnjim direktorom “Oslobođenja." Zamolio sam ga da u “Oslobođenju” objave specijalni dodatak koji bi bio katalog prvog Sarajevo Film Festivala; besplatno naravno. Slušalo me je pažljivo, a onda je nastala tišina. Znao sam da razumije važnost moje molbe, ali i da nije lako odlučiti da u strašnoj ratnoj neštašici papira, daju dodatne strance za filmski festival! Za vrijeme Opsade Sarajeva, dnevni list “Oslobođenje” je izlazilo na osam stranica. Na 4 stranice su bili izvještaji sa ratišta. Na naredne četiri stranice bile su smrtovnice za poginule. Jednog dana sam vidio da je jedan otac svome ubijenom sinu u smrtovnici citirao stihove: “Nebom stupa, nebom lupa moja generacija/jedan po jedan srešćemo se svi.” Taj trenutak se urezao u moje srce zauvjek. Bio je to citat iz pjesme Omara Mjesečara. Salko Hasanefendić je rekao: “Daćemo osam stranica.” Slušao sam u nevjerici – “Oslobođenje” će štampati dodatnih osam stranica! Cijeli jedna broj, dakle cijeli jedan dan svog života, “Oslobođenje” će dati Sarajevskom filmskom festivalu! Bio sam presretan. Pozvao sam Nadu Salom, urednicu za kulturu u “Oslobođenju” da napravimo katalog. Ona je došla odmah u prostorije Festivala MES i sa Lejlom Pašović, Lejlom Hasanbegović, Mirsadom Bjelak i ostalim članovima tima užurbano pisala opise filmova. Nada je pozvala Marinu Rodić, tehničku urednicu “Oslobođenja” i Marina je odmah počela priremati fotografije i prelamati katalog. Zaviršili smo pripremu te večeri, i Marina i ja smo ponijeli materijale i uskočili u kombi koji je povremeno vozio iz centra grada do zgrade “Oslobođenja” – relativno govoreći. Kod same zgrade “Oslobođenja” je bila prva linija i nije se moglo u potpunosti prići kolima bez velikog rizika. Te večeri se čula jaka pucnjava. Vozač nas je dovezao na nekih 300 metara od zgrade i rekao “Ja ne smijem dalje.” Marina je znala put kroz neku visoku travu i neko grmlje; puzali smo, ona je puzala naprijed, a ja sam je slijedio; oboje stiskajući papire i fotografije uz sebe kao nešto najdragocjenije. Napokon smo došli nekako do zgrade, i ja sam slijedio Marinu u podrume gdje su bile smještene redakcije, štamparija, i neke improvizovane spavaone. Ljudi su izlazili iz mračnih hodnika, pozdravljali smo se, sve je bilo kao u nekom postapokaliptičkom filmu, izuzev raspoloženja – jer koga god smo sreli, bio je nasmijan. Marina i ja smo otišli kod Ibrahima Cuce Horića, mog druga iz gimnazije, koji je bio dežurni grafički urednik te noći. Obradovali smo se obojica, sretni što je onaj drugi živ, i odmah se zajedno sa Marinom bacilli na posao.


    Složili smo katalog; ispravili greške i Cuco je poslao katalog u štampu. Otišli smo da vidimo prvi otisak, bili zadovoljni, i mene su poslali da malo odspavam do ujutro, kad će me prebaciti do centra grada. Probudili su me oko 7 sati i onda se sve odvijalo nevjerovatno brzo. Izveli su me van, tamo su velikom brzinom utovarali novi broj “Oslobođenja” u bijeli Golf dvojku, u prostor gdje je nekad bilo zadnje sjedište. Ubacili su i mene zajedno sa novinama; naprijed su bili vozač i jedan distributer. Sjedio sam zatrpan stotinama brojeva novog “Oslobođenja”, uspio da otvorim jedan broj i vidio divno odštampan katalog festivala, a onda je vozač krenuo i vozio preko 100 km/h (standardna brzina u opkoljenom Sarajevu da bi se izbjegli snajperi). Na Otoci, pored mosta, stajali su ljudi i čekali novo “Oslobođenje” sa pripremljenim BH bonovima u rukama (tadašnji “novac”), Golf se zaustavio nakratko, distributer otvorio prozor, ljudi su davali bonove, on im je brzo davao novine, sve se događalo kao u nekom akcionom filmu. Krenuli smo dalje, opet sto na sat; opet se zaustavili, sve se ponovilo na još nekoliko raskrsica. Bila je neka nevjerovatna tajna između “Oslobođenja” i čitalaca u tom jutarnjem ritualu u kojem su rizikovali živote i oni koji su dijelili “Oslobođenje” i čitaoci. Iz bijelog Golfa dvojke distributera “Oslobođenja” izašao sam kod Šipadove zgrade u Titovoj ulici. Ljudi su prolazili pored mene i u hodu čitali novi broj “Oslobođenja.” Vidio sam da sa radoznalošću razgledaju naslovnu stranicu specijalnog dodatka na kojoj je bila fotografija: Sa stare elektrane ,jedan momak je skako “laste” u Miljacku, a dole u vodi stajali su drugi kupači i gledali ga. Annie Lieboviz, najbolja svjetska fotografkinja, snimila je ovu fotografiju u julu 1993. na kupalištu na Bentbaši. Iznad fotografije je pisalo “SARAJEVSKI FILMSKI FESTIVAL – POSLIJE KRAJA SVIJETA.” Bio sam jako ponosan – na Sarajevo, na moj tim iz Festivala MES, na “Oslobođenje.” Nisam nikada poslije toga sreo Salku Hasanefendića, Marinu Rodić ni Ibrahima Cucu Horića. Ali oni su uvijek bili i ostali veliki u mojim očima i mome srcu! Sa Nadom Salom, ponekad, rijetko, se sretnem ili čujem nakratko. Oni su moji heroji Sarajeva, ali i filmskog festivala! Sarajlije su rizikovali svoje živote da bi gledali predstave Festivala MES i filmove prvog Sarajevo Film Festivala. Ovo nije metafora – oni su bukvalno rizikovali živote za kulturu. Predstave, filmovi, koncerti i izložbe u Sarajevu pod Opsadom bili su izraz civilizacije i ljudskog dostojanstva. Festivale čini publika – “obični” gledaoci koji u mraku urone u umjetničko djelo. Oni su stvarni razlog svakog festivala – ti umjetnikovi nepoznati saučesnici u stvaranju smisla".

  • Pročitajte i...
    Teatar Danas slavimo svetski dan pozorišta

    Na današnji dan, već duže od šest decenija, obeležavamo Svetski dan pozorišta.

    Nocebo efekat: Možemo li sebe da nateramo da se osećamo loše? Nocebo efekat: Možemo li sebe da nateramo da se osećamo loše?

    Skoro svi su čuli za placebo efekat — kada ljudi osete povoljne efekte od leka koji uopšte nema uticaj na određeno stanje. Međutim, malo ko zna za njegovu suprotnost, takozvani nocebo efekat. U ovom slučaju, osobe koje uzimaju lek, bilo pravi ili placebo, doživljavaju neželjene, negativne efekte. Medical News Today razgovarao je sa stručnjacima o osnovama ovog fenomena i o tome šta se može učiniti kako bi se njegov uticaj na lečenje i klinička ispitivanja sveo na minimum.

    Zašto pećinski pauci ostaju slepi? Novo istraživanje otkriva razloge Zašto pećinski pauci ostaju slepi? Novo istraživanje otkriva razloge

    Mnogi pauci vrste Tegenaria pagana naseljavaju pećine i imaju slab vid, dok drugi žive u osvetljenijim područjima. Ova razlika privukla je pažnju naučnika koji istražuju kako geni utiču na razvoj vida kod ove vrste, među kojima je i dr Efrat Gaviš-Regev iz Prirodnjačke zbirke Hebrejskog univerziteta u Jerusalimu.

    Neobično jaje s farme prodato za 420 funti – evo zašto je posebno Neobično jaje s farme prodato za 420 funti – evo zašto je posebno

    Jedno neobično, savršeno okruglo jaje, opisano kao „jedno od milijardu“, pronađeno na farmi u Devonu, prodato je na aukciji za čak 420 funti.

  • Komentari

    Komentara: 0

    Postavi komentar: