Slušate: Dodir noći

Pesma: Aleksandra Kovač - Da te volim

Dodir noći
Naxi Radio
  • Poslednjih 5 pesama
    1. Denis & Denis - Oaza snova
    2. Aleksandra Kovač - Da te volim
    3. Dejan Cukić - Julija
    4. Josipa Lisac - Na na
    5. Oliver Dragojević - Pred tvojim vratima
  • Beograd Uzivo
  • Propuštene emisije
    Ostale emisije
    1. 29. april - 1 - Dodir noći
    2. 29. april - 2 - Dodir noći
    3. 29. april - 3 - Dodir noći
    4. Nađa Dulić - Utorak - Mojih 50
    5. 28. april - 1 - Dodir noći
  • Preporučujemo
    Palenta sa semenkama Palenta sa semenkama

    Ako ste ljubitelj palente sa sirom ili pavlakom možda ćete poželeti da isprobate nešto novo i drugačije... Ako, ipak niste ljubitelj ove vrste obroka ovaj recept može prijatno da vas iznenadi.

    Krompir sa slaninom i belim lukom Krompir sa slaninom i belim lukom

    Pripremite danas zapečeni mladi krompir sa belim lukom i slaninom. Ovo je pravo prolećno jelo koje će uz zelenu salatu i mladi luk biti još ukusnije, a mnoge će vratiti u detinjstvo.

  • Zdravlje
    Efekti nedostatka sna na telo! Efekti nedostatka sna na telo!

    Nedovoljno sna iscrpljuje mentalne sposobnosti i ugrožava fizičko zdravlje. Nauka je povezala hroničan nedostatak sna sa brojnim zdravstvenim problemima – od gojenja do oslabljenog imunog sistema. Ako ste ikada proveli noć prevrćući se u krevetu, znate kako ćete se osećati sutradan: umorno, razdražljivo i dezorijentisano. Ali, redovno uskraćivanje preporučenih 7 do 9 sati sna ima mnogo ozbiljnije posledice od pukog jutarnjeg umora.

    Devet napitaka koje treba da izbegavate ako vodite računa o zdravlju Devet napitaka koje treba da izbegavate ako vodite računa o zdravlju

    Neka pića koji mnogi od nas svakodnevno kozumiraju predstavljaju rizik za zdravlje. Možda smatramo da su neka zdravija i bolja opcija od gaziranih pića, ali neki podaci govore suprotno.

  • Naxi aplikacija radio 2
  • Putovanja
    Ovaj gradić proglašen je najlepšim priobalnim mestom na svetu! Ovaj gradić proglašen je najlepšim priobalnim mestom na svetu!

    Prestižni magazin Architectural Digest sastavio je listu najlepših priobalnih gradova sveta, a na samom vrhu našao se Camogli, slikoviti gradić na severozapadu Italije, nadomak Đenove.

    Najdinamičniji gradovi sveta: London opet na vrhu, a evo ko ga prati! Najdinamičniji gradovi sveta: London opet na vrhu, a evo ko ga prati!

    Redakcija magazina Time Out donosi pregled najuspešnijih urbanih sredina na osnovu opsežnog istraživanja IESE Cities in Motion indeksa.

  • Preporučujemo
    Koje su to najčešće greške koje pravimo kad peremo veš u veš mašini? Koje su to najčešće greške koje pravimo kad peremo veš u veš mašini?

    Iako pranje veša deluje kao rutinska aktivnost, mnogi od nas prave uobičajene greške koje utiču na miris, dugotrajnost i izgled odeće. Jedna od najčešćih zabluda ogleda se u korišćenju previše omekšivača ili deterdženta, kao i u pogrešnom izboru temperature pranja.

    Pet biljaka za prelepo prolećno dvorište bez mnogo održavanja Pet biljaka za prelepo prolećno dvorište bez mnogo održavanja

    Proleće je pravo vreme da udahnete novi život svom dvorištu – bilo da raspolažete prostranim vrtom ili malim zelenim kutkom. Sadnja biljaka koje ne zahtevaju previše nege odličan je način da oplemenite prostor bez dodatnog opterećenja. Donosimo vam pet idealnih biljaka koje će uneti boju, miris i eleganciju u vaše dvorište, a pritom ne traže mnogo pažnje.

  • Kursna lista
    Kupovni Srednji Prodajni
    EUR 116.37 117.19 118.01
    CHF 124.22 125.10 125.97
    USD 102.31 103.04 103.76
  • Povezani članci
  • Da li ste čuli za najveću ikad izmerenu pahulju?

    Pojedinačne snežne pahulje su prilično male, kao što ste možda primetili, ali ponekad se lepe i stvaraju mnogo veću pahulju.




    26-01-2024 | 13:18 | Autor/Izvor: Naxi media, Worldrecordacademy

    Foto: Bigstock, Subbotina Anna


    Uobičajeno je da postoje velike snežne pahulje veličine oko 3-5 centimetara, ali 28. januara 1887. nije bilo ničeg uobičajenog u veličini snežnih pahuljica koje lete u vazduhu u vojnoj bazi Fort Keogh, Montana, SAD“, navodi se u letovalištu Apuka.


    „Tokom dana pahulje su bile izuzetno velike, ali jedna se izdvojila kao pravi džin. Vojnici koji su čuvali Fort Keogh bili su svedoci veoma bizarnog prizora kada je najmasovnija pahulja ikada pala sa neba. Pahuljica je bila veličine 38 centimetara i bila je debela 20 centimetara, što znači da je pahulja koja pada sa neba bila veličine tanjira.

    „Iako ne postoje fotografski dokazi o pahuljici koju je Met Kolmen video, to verovatno nije bila ogromna verzija finog simetričnog oblika koji vidimo kako krasi izloge ili visi sa božićnih jelki“, preneo je Medium.com.

    Naučnici koji istražuju sneg ističu da ne postoji fotografija koja potvrđuje postojanje ogromne pahulje iz 1887. godine. Umesto toga, ovaj rekord se oslanja na opise svedoka tog vremena.


    Još jedan zanimljiv događaj odigrao se 2003. godine u kanadskom Ontariju, kada je jedan istraživač zabeležio pahulju gotovo jednog centimetra u prečniku, nazivajući je "divovskom". Ova retka pojava ostala je zabeležena zahvaljujući njegovom fotoaparatu, kako prenosi ZIMO.


    "Kada pomislimo na pahulje, većina nas zamišlja simetrične šare nalik čipki koje krase čestitke u ovo doba godine. Ali velika većina pahulja nije tako uredna, kaže Sandra Juter iz Odeljenja za nauku o moru, Zemlji i atmosferi NC State. Većina pahuljica je potpuno grudvasta, sa mnogo pojedinačnih kristala leda, kao i smrznutih kapljica vode koje podsećaju na nejasne snežne kugle.

     
    „Dok ovi kristali leda padaju i kovitlaju se kroz oblake koji su ih formirali, oni formiraju veće pahuljice tako što nastavljaju da rastu, grudvaju se, skupljaju ledene kapljice vode ili sve gore navedeno. Kapljice vode koje se smrzavaju u kontaktu sa kristalom leda stvaraju male čestice snežne grudve. A kada se više snežnih kristala skupi u zbrku, čestice snega koje formiraju poznate su u meteorološkim krugovima kao agregati."

    „Više slučajno nego dizajnom, naučne terenske studije poslednjih godina počele su da dokumentuju postojanje veoma velikih pahuljica sa laserskim sondama koje mogu da izvrše precizna merenja. Dve ekspedicije u kanadskim divljinama su to uradile iz aviona koji su leteli kroz jake zimske oluje,“ preneo je New York Times.

     
    „Velike snežne pahulje sastoje se od „paketa“ mnogo manjih snežnih kristala koji se labavo drže jedan uz drugog. Dok padaju kroz vazduh, pojedinačni kristali sneža prolaze jedni pored drugih, spajajući se tako da formiraju veće pahulje čija se brzina pada povećava, čime se ubrzava proces sakupljanja.

    Rutinska merenja veličina pahuljica se ne vrše, ali meteorolozi veruju da su pahulje od dva inča verodostojne.

    Stvarna istina je da ne možemo da zamislimo najveću snežnu pahulju na svetu. Stručnjaci insistiraju na tome da pahulje velike poput frizbija ili košarkaških lopti nisu sasvim isključene – ali je najverovatnije da je reč o fenomenu više povezanih pahulja. Ipak, od 19. veka, bilo je više zabeleženih viđenja takvih ogromnih pahuljica koje padaju sa neba.

  • Pročitajte i...
    Mikroraptor Zašto su dinosaurusi razvili perje? Razlog nije samo letenje!

    Pre samo nekoliko decenija, pominjanje "dinosaurusa sa perjem" među naučnicima izazvalo bi čudne poglede. Ipak, sada je opštepoznato da su mnoge vrste dinosaurusa evoluirale perje, jer su arheolozi otkrili desetine dinosaurusa prekrivenih perjem ili strukturalno sličnim pokrovima tela.

    Zemlja se sve sporije okreće – i to bi moglo da objasni zašto danas imamo kiseonik Zemlja se sve sporije okreće – i to bi moglo da objasni zašto danas imamo kiseonik

    Rotacija Zemlje usporava još od njenog nastanka pre oko 4,5 milijardi godina, a dani na našoj planeti postaju sve duži. Iako su te promene gotovo neprimetne na ljudskoj vremenskoj skali, tokom milijardi godina imale su značajne posledice – uključujući i pojavu kiseonika u Zemljinoj atmosferi, pokazuje istraživanje objavljeno 2021. godine.

    Kako se određuje cena umetničkih dela? Faktori koji prave razliku Kako se određuje cena umetničkih dela? Faktori koji prave razliku

    Procena vrednosti umetničkih dela je složen proces koji uključuje analizu različitih faktora koji utiču na varijacije u cenama. Umetnička dela su po prirodi heterogena i razlikuju se prema starosti umetnika, veličini dela, tehnici, žanru, poreklu, kao i pominjanjima u literaturi ili izlaganjima na izložbama.

    Naučnici tvrde da su otkrili novu boju koju ljudsko oko nikada ranije nije videlo Naučnici tvrde da su otkrili novu boju koju ljudsko oko nikada ranije nije videlo

    Po prvi put, moguće je da su ljudi ugledali deo spektra boja koji se inače nalazi izvan granica naše percepcije – uključujući „plavo-zelenu boju neviđene zasićenosti“.

  • Komentari

    Komentara: 0

    Postavi komentar: