-
Poslednjih 5 pesama
- Crvena jabuka - To Mi Radi
- Denis & Denis - Soba 23
- Zana - Nisam, Nisam
- Regina - Ljubav
- Bijelo dugme - U vrijeme otkazanih letova
-
-
Propuštene emisijeOstale emisije
-
Preporučujemo
Krompir sa slaninom i belim lukom
Pripremite danas zapečeni mladi krompir sa belim lukom i slaninom. Ovo je pravo prolećno jelo koje će uz zelenu salatu i mladi luk biti još ukusnije, a mnoge će vratiti u detinjstvo.
Pasta sa lososom
Ovo je pasta koja će vas oduševiti i probuditi sva vaša čula. Uživajte u ovom jednostavnom obroku uz čašu hladne limunade ili kvalitetnog belog vina...
-
Zdravlje
Devet napitaka koje treba da izbegavate ako vodite računa o zdravlju
Neka pića koji mnogi od nas svakodnevno kozumiraju predstavljaju rizik za zdravlje. Možda smatramo da su neka zdravija i bolja opcija od gaziranih pića, ali neki podaci govore suprotno.
Šta tvrdi nauka: Da li je kolagen zaista najmoćniji suplement?
Poslednjih godina kolagen koristi sve veći broj ljudi, a njegovoj popularnosti dodatno doprinose poznate ličnosti i influenseri, svakodnevno promovišući ideju o njegovom čudotvornom dejstvu na nokte, kožu i kosu.
-
-
Putovanja
Najdinamičniji gradovi sveta: London opet na vrhu, a evo ko ga prati!
Redakcija magazina Time Out donosi pregled najuspešnijih urbanih sredina na osnovu opsežnog istraživanja IESE Cities in Motion indeksa.
Ova udaljena italijanska regija biće domaćin „najčarobnije žurke na svetu“ ove godine
Detour Discotheque je do sada organizovao spektakularne žurke na vrhovima planina i udaljenim ostrvima, a sada stiže u Apuliju!
-
Preporučujemo
Pet biljaka za prelepo prolećno dvorište bez mnogo održavanja
Proleće je pravo vreme da udahnete novi život svom dvorištu – bilo da raspolažete prostranim vrtom ili malim zelenim kutkom. Sadnja biljaka koje ne zahtevaju previše nege odličan je način da oplemenite prostor bez dodatnog opterećenja. Donosimo vam pet idealnih biljaka koje će uneti boju, miris i eleganciju u vaše dvorište, a pritom ne traže mnogo pažnje.
Efikasna rešenja za uklanjanje neprijatnih mirisa u frižideru
Sigurno ste se bar nekad susreli sa neprijatnim mirisima koji dolaze iz frižidera. Čak iako ste prečistili sve i izbacili hranu, moguće je da je frižider zadržao neprijatan miris. Iapk moguće je rešiti se neprijatnih mirisa u frižideru i kanti koristeći prirodne metode koje će vaš dom ispuniti prijatnim mirisom.
-
Kursna lista
Kupovni Srednji Prodajni EUR 116.39 117.21 118.03 CHF 124.08 124.96 125.83 USD 102.28 103.01 103.73
-
Da li ste čuli za „kofeinsko dremanje“? Evo kako deluje!
Prema dr Markusu Ploesseru, stručnjaku za integrativnu medicinu u Open Mind Health-u sa fokusom na dugovečnost i spavanje, „kofeinsko dremanje“ traje oko 20 minuta, piše Huffpost. „Ideja je da, kada se probudite, kofein počne da deluje, pojačavajući osvežavajući efekat dremke“, objašnjava Ploesser. „Pristalice tvrde da ova kombinacija može povećati energiju i budnost efikasnije nego samo popodnevna dremka ili kafa.“
15-04-2025 | 13:55 | Autor/Izvor: Naxi media, Huffpost
Foto: Bigstock, Olena Rudo
„Istraživanja i anegdotalni dokazi sugerišu da ovaj metod može biti delotvoran u povećanju budnosti i kognitivnih sposobnosti“, navodi Ploesser. Prema njegovom objašnjenju, teorija je da dremka pomaže uklanjanju adenozina, neurotransmitera koji podstiče san i akumulira se tokom budnosti. Kada kofein počne da deluje, blokira adenozinske receptore, sprečavajući nakupljanje osećaja pospanosti i time pojačava budnost. Ipak, dr Sullivan upozorava da „ima vrlo malo istraživanja o kofeinskoj dremci“ i da neće delovati za svakoga. „Znate da vam ovo prija ako se osećate produktivnije ili energičnije posle kratkog sna“, rekla je.
Za optimalne rezultate, dr Sullivan savetuje da izbegavate kofeinsku dremku preblizu vremena za spavanje. „Ciljajte na dremanje usred dana ili barem šest sati pre spavanja. Na primer, ako obično idete na spavanje u 22 sata, izbegavajte dremanje posle 16 časova“, rekla je. Takođe, preporučuje doslednost u vremenu dremanja i planiranje prema trenutku kada osećate pad energije tokom dana. Ako se osećate umorno posle ručka, odspavajte sat vremena kasnije, ali ne duže od 30 minuta. Centri za kontrolu i prevenciju bolesti ističu da je potrebno oko 15-45 minuta da se kofein apsorbuje.
Prema Ploesseru, za većinu ljudi „dremka od 20 minuta odgovara početku delovanja kofeina“. Međutim, Sullivan napominje da „količina kofeina u kafi može da varira“, pa će možda biti potrebno eksperimentisanje sa dužinom dremke. Preporučuje početak sa 20-minutnom dremkom i prilagođavanje za pet ili deset minuta kako biste pronašli optimalno trajanje. Takođe predlaže doslednost u izboru kafe radi stabilne kofeinske doze.
Ploesser savetuje da brzo popijete kafu, u roku od pet do deset minuta, kako bi kofein počeo da se apsorbuje dok spavate i počeo da deluje čim se probudite. Dodavanje šećera ili mleka je u redu ako vam je crna kafa prejaka, iako može blago da uspori apsorpciju kofeina, što neće bitno uticati na efikasnost. „Glavni problem bio bi ako dodatni šećer uzrokuje pad energije ili predstavlja problem za vašu ishranu“, dodaje Ploesser. -
Pročitajte i...
Zemlja se sve sporije okreće – i to bi moglo da objasni zašto danas imamo kiseonik
Rotacija Zemlje usporava još od njenog nastanka pre oko 4,5 milijardi godina, a dani na našoj planeti postaju sve duži. Iako su te promene gotovo neprimetne na ljudskoj vremenskoj skali, tokom milijardi godina imale su značajne posledice – uključujući i pojavu kiseonika u Zemljinoj atmosferi, pokazuje istraživanje objavljeno 2021. godine.
Naučnici tvrde da su otkrili novu boju koju ljudsko oko nikada ranije nije videlo
Po prvi put, moguće je da su ljudi ugledali deo spektra boja koji se inače nalazi izvan granica naše percepcije – uključujući „plavo-zelenu boju neviđene zasićenosti“.
Koliko naši geni utiču na naše postupke i uobičajeno ponašanje?
Mnogi od nas veruju da smo gospodari sopstvene sudbine, ali nova istraživanja otkrivaju koliko naše ponašanje zavisi od gena.
Lažna sećanja: Evo kako mozak može da vas zavarava
Mozak je jedan od najistraživanijih ljudskih organa o čijem funkcionisanju ipak još uvek ne znamo dovoljno, a pitanje je da li ćemo ikada moći da kažemo da smo otkrili sve njegove "tajne", ali su naučnici već opisali nekoliko načina na koje nas mozak može – prevariti.
-
Komentari
Komentara: 0
Postavi komentar: