-
Poslednjih 5 pesama
- Bijelo dugme - A i ti me iznevjeri
- Galija - Da me nisi
- Denis & Denis - U ritmu me okreni
- Boris i Kemal - Daleko
- Milan Bujakovic - Storia
-
-
Propuštene emisijeOstale emisije
-
Preporučujemo
Teleći gulaš sa paprikom
Recept za prave gurmane i ljubitelje kuvanih jela. Paprika ovom jelu daje posebnu aromu i sigurno će vam prijati u ovom periodu kada se lagano opraštamo od letnjih dana i ulazimo u jesen...
Keks od grčkog jogurta
Jednostavan biskvit koji može da bude lagana đačka užina, posluženje za goste ili dodatak uz obrok...
-
Zdravlje
Da li je bundeva voće ili povrće i koliko je zapravo zdrava?
Večita dilema: da li je bundeva povrće? Ali ima semenke, pa znači da je voće? A da li se bundeva razlikuje od tikve ili tikvice? Dok provodite sate pripremajući pitu ili čorbu od bundeve, ovakva pitanja lako mogu da vam padnu na pamet...
Tajna dugovečnosti: Hrana koja potencijalno može da nam produži život!
Stručnjak za dugovečnost Dan Buetner već 20 godina proučava šest svetskih Plavih zona, uključujući oblasti u Grčkoj, Kostariki i Japanu, gde stanovnici imaju čak deset puta veću verovatnoću da dožive stotu godinu nego prosečan Amerikanac.
-
Putovanja
Evropska prestonica sa najlepšim kruzer lukama na svetu
U poređenju desetina glavnih kruzer luka širom sveta, osiguravajuća kompanija AllClear je samo jednoj dodelila savršenih 100 poena - možete li pogoditi koja?
Jesenji šarm Pariza: Idealan period da posetite ovaj grad
Pariz je predivan u svako doba godine, ali tokom jeseni njegov šarm posebno dolazi do izražaja. Šetnje kroz zlatno lišće, miris kiše i toplih kroasana stvaraju neponovljivu atmosferu koja ovu sezonu čini nezaboravnom. Iskoristitite zato ovaj period i posetite grad koji će vas opčiniti svojom neverovatnom energijom.
-
Preporučujemo
Naučite da perete veš kao profesionalac i očuvate odeću!
Kažu da su pravila tu da bi se kršila, ali to nikako ne važi za pranje veša. Jedna pogrešna odluka može uništiti vašu omiljenu majicu ili pantalone zauvek. Kako da garderoba što duže ostane sveža i očuvana? Pratite jednostavna pravila...
Kulinarsko saveti za savršenu testeninu koji vam možda nisu poznati!
Iako se čini da je kuvanje testenine najjednostavniji kulinarski zadatak, verovatno vam se bar jednom dogodilo da bude prekuvana, bezukusna ili potpuno neukusna. Uz ovih pet proverenih saveta, takve greške možete lako da izbegnete, a samo je važno da pratite svaki korak.
-
Kursna lista
Kupovni Srednji Prodajni EUR 116.36 117.18 118.00 CHF 124.70 125.58 126.46 USD 98.64 99.34 100.03
-
12. Festival nauke krajem novembra
Dvanaesti po redu Festival nauke dočekaće od 29. novembra do 2. decembra na Beogradskom sajmu posetioce iz celog regiona, vodeći ih uz niz postavki, eksperimenata, šou programa i radionica na putovanje kroz jedinstvenu Zemlju budućnosti.
18-10-2018 | 15:01 | Autor/Izvor: Naxi media- Festival nauke pr
Foto: Bigstockphoto-kasto
Najveći naučni festival u Jugoistočnoj Evropi ove godine održava se pod sloganom „Zemlja budućnosti“ sa ciljem da preispita budućnost naše planete, ali i ponudi naučna, ekološka i održiva rešenja za generacije pred nama. I sve to, kao i prethodnih godina, uz mnogo zanimljivih eksperimenata, uzbudljivih izazova i najnovijih naučnih trendova koje u Beograd ove jeseni donose naučnici iz celog sveta.
„Razmišljajući o tome kako da sačuvamo našu planetu u što boljem stanju, unapredimo je koliko možemo I ispravimo greške koje smo kao čovečanstvo napravili u prethodnih nekoliko decenija, na ovogodišnjem Festivalu nauke odlučili smo se da svim posetiocima predstavimo Zemlju budućnosti“, objašnjava koordinatorka Festivala Marija Pavlović. „Kroz interaktivne postavke, naučne šou programe i radionice prilagođene posetiocima svih uzrasta želimo da istaknemo ulogu pojedinca, ali i zajednice, u ovoj priči, posebno naglašavajući ulogu koju nauka zauzima u svemu tome. Jer, upravo je nauka ta koja na najbolji način može da se izbori sa svim problemima današnjice i čvrsto verujemo da uz malu pomoć naučnika i njihovih važnih inovacija ovaj svet zaista može da ima lepu budućnost za sve nas.“
Ovogodišnji Festival nauke održaće se u halama 3, 3A i 5 Beogradaskog sajma. Tako će se Zemlja budućnosti prostirati na 6.500 kvadrata i okupiće više od 60 naučnih i obrazovnih institucija iz Srbije. To znači da će svakog posetioca koji se spremi na putovanje u Zemlju budućnosti dočekati više od 600 naučnika i naučnih demonstratora spremnih da svojim znanjem i umećem naprave što lepše, zelenije i bezbednije mesto za život.
„Program je bogat i raznolik, tako da će naši posetioci ove godine imati priliku da vide najnovije tehnologije, saznaće kakvim ćemo brodovima ploviti u budućnosti, naučiće nešto više o energiji i otkriti kako uz malo truda mogu da sačuvaju vitalne elemente prirode kao što su voda, biljni i životinjski svet. Kretaćemo se koracima šumskih životinja, provoditi vreme u divljini, posetićemo svemirske stanice i stići čak do međuzvezdanih prostora“, navodi glavni programski koordinator Festivala nauke Nenad Zarić. „Radićemo sa posetiocima na njihovim veštinama, bilo da su u pitanju izazovi u veslanju ili psihološka poigravanja, ispitaćemo zagonetne vulkane unutar nas samih i otkriti kako je moguće spasiti život u nekoliko poteza. Da bismo razumeli budućnost, potrebno nam je da poznajemo prošlost, pa ćemo na festivalu postaviti i nekoliko vremeplova koji će nas voditi nazad u različite epohe, sve do mezozoika.“
I ovom prilikom festival će posediocima predstaviti bogat međunarodni program. Sa svojim neverovatnim igralištem na kojem, uz malu pomoć reciklaže, novi život dobijaju stare i zaboravljene sprave za vežbanje, iz Španije stiže kolektiv Gišot de Vuit (hala 3a). Prvi put na Festival nauke dolazi češki naučni kolektiv Fascinantni fizički teatar UDiF koji će na Naučno-fantastičnoj bini (hala 5) kroz seriju eksperimenata pokazati kako spoj sasvim običnih kućnih predmeta i fizike može da dovede do eksperimenata koji ostavljaju mališane i njihove roditelje bez reči! O tome kako roboti mogu da nas čuju i da li nas i koliko razumeju govoriće francuski naučnici iz Nacionalnog istraživačkog centra Inria, dok će nas francuska grupa umetnika Inercija nizom akrobatskih tački pomeriti granice mogućeg i preispitati osnovne zakone fizike. Miljenici festivala, predstavnici Naučnog centra AHHAA iz Estonije ovoga puta u Beograd dolaze sa novim naučnim šou programom u kojem dokazuju i prikazuju najučudesnija svojstva vode. Iz SAD na festival ponovo dolazi poznati američki neuronačnik i TED zvezda Greg Gejdž koji će svim posetiocima pokazati kako početni koraci svakog neuronaučnika mogu da se izvode i u sopstvenom dvorištu, uz pomoć sasvim jednostavnih eksperimenata i više nego pristupačne opreme. Nakon što je prošle godine poljski tandem Heveliuze Nauki kroz nauku pokazao šta je sve potrebno da poseduje i zna jedan tajni agent, ovog puta spremni su da 007 agenta pošalju u svemir i ispitaju njegove sposobnosti van naše planete! Tim naučnika sa Univerziteta u Beču, predvođeni umetnikom Bogomirom Doringerom, na posebno osmišljenoj radionici upoznaće sve posetioce sa fizičkom prirodom ferofluida, razotkrivajući pritom i brojne tajne magnetizma. Domaće boje na Naučno-fantastičnoj bini braniće genijalni Milan Popović čiji će šou biti eksplozivniji nego ikada, dok će studenti Hemijskog fakulteta Univerziteta u Beogradu kroz naučnu predstavu prikazati kako to hemija može da bude zabavna, ali i opasna za one koji se sa njom neodgovorno poigraju.
Na prošlogodišnjem Festivalu nauke više od 30.000 hiljada zadovoljnih posetilaca upoznalo se jedan na jedan sa brojnim naučnim izazovima i svetom nauke, čime je festival potvrdio svoju poziciju najvećeg događaja koji se bavi promocijom nauke i obrazovanja u jugoistočnoj Evropi.
Generalni sponzor Festivala nauke šestu godinu zaredom je NIS, kompanija koja se svakodnevno u svim segmentima poslovanja oslanja na savremene tehnologije i inovacije. Na ovaj način NIS i Festival nauke zajedno doprinose afirmaciji nauke i obrazovanja kod mladih u Srbiji, što je jedan od strateških ciljeva kompanije koja svoje društveno odgovorne projekte realizuje pod sloganom „Budućnost na delu“.
-
Pročitajte i...
Zašto zaboravite šta radite kada uđete u novu sobu?
Kognitivni neuronaučnik dr Kristijan Džerett objašnjava kako su naše uspomene ranjive na takozvani „efekat vrata”. Ne brinite, mnogi u životu dožive ovo iskustvo, niste jedini...
Da li alfa mužjaci zaista postoje?
Pojam „alfa mužjak” nastao je 1970. godine, kada je iskorišćen za objašnjenje ponašanja vukova u čoporu. Međutim, sam autor tog pojma, biolog Dejvid Meč, nikada nije imao nameru da „alfa mužjak” znači isključivog vođu. Umesto toga, opisivao je „alfa mužjaka” i „alfa ženku” kao par koji predvodi čopor, donosi odluke i razmnožava se.
Šta stvara divovske talase? Naučnici otkrivaju obrazac
januara 1995. godine zid vode visok oko 25 metara udario je u platformu Draupner u Severnom moru, ostavljajući prvi pouzdani zapis o tzv. “rogue wave” talasu na otvorenom moru. Taj događaj pokrenuo je intenzivna naučna istraživanja kako bi se shvatilo kako ovakvi retki giganti mogu nastati bez kršenja zakona fizike.
Naučnici stvorili „vremenski kristal“ pomoću džinovskih atoma!
Još 2012. godine, dobitnik Nobelove nagrade Frenk Vilček postavio je pitanje da li simetrija koja raspoređuje atome u običnim kristalima može biti narušena i u vremenu - stvarajući strukturu koja se samostalno ponavlja u beskonačnom ritmu.
-
Komentari
Komentara: 0
Postavi komentar: