-
Poslednjih 5 pesama
- Vlado Georgiev - Šta bi prijatelji moji
- Crvena jabuka - Nek te on ljubi
- Tony Cetinski - Kao U Snu
- Riblja čorba - Dobro jutro
- U Škripcu - O Je
-
-
Propuštene emisijeOstale emisije
-
Preporučujemo
Najsočnija pita od bundeve
Miris tradicije i miris detinjstva, a sve to u jednostavnom receptu za našu pitu od bundeve... Možemo li uopšte da zamislimo jesen bez ovog sjajnog deserta?
Vitaminska salata sa narom
Hrskavi crveni kupus, sočni krastavci, slatke šargarepe i cvekla u kombinaciji sa malo voća i zanimljivim dresingom čine je savršenim obrokom ili prilogom.
-
Zdravlje
Kako brzo, bezbedno i na prirodan način sniziti krvni pritisak?
Visok krvni pritisak, poznat i kao hipertenzija, nastaje kada je potrebna prevelika sila da bi krv prošla kroz arterije, što dodatno opterećuje srce. Više od 1,2 milijarde odraslih širom sveta ima visok pritisak, a gotovo polovina njih i ne zna za to.
Namirnice koje verovatno nisu dobre za zdravlje mozga
Ishrana je jedan od najvažnijih faktora koji dugoročno oblikuju kako naše telo i mozak funkcionišu. Neke namirnice obezbeđuju stabilnu energiju, štite neurone i podržavaju pamćenje. Druge, međutim, mogu imati suprotan efekat, podizati nivo šećera u krvi, izazivati upale i remetiti san. Vremenom, te posledice mogu da oslabe koncentraciju, pamćenje i kognitivne sposobnosti.
-
Putovanja
Helsinki ponovo proglašen za najodrživiju destinaciju na svetu
Po drugi put zaredom, finska prestonica zauzela je prvo mesto na Global Destination Sustainability (GDS) indeksu - rang listi koja svake godine meri održivost turističkih destinacija širom sveta.
Gde videti Severnu svetlost 2026. godine? Najlepše destinacije za čarobno iskustvo
Aurora Borealis, poznata kao Severna svetlost, za mnoge je jedno od najlepših i najređih iskustava u životu. Ove godine svetleći zavese bile su vidljive čak i u južnoj Engleskoj, ali uobičajeno ih možete posmatrati samo u hladnim, severnim krajevima sveta.
-
Preporučujemo
Ako vaš veš nakon pranja ima neprijatan miris isprobajte ove trikove!
Ako primetite da vaš veš ima neprijatan, pa čak i gori miris nego pre pranja, to je znak da vašoj mašini za pranje veša treba dubinsko čišćenje.
Održavanje dušeka: Koliko često treba da ih usisavamo?
Verovatno redovno usisavate podove i nameštaj, ali postoji jedan deo doma koji mnogi često zanemaruju - dušek. Iako na prvi pogled deluje čist, on može biti pravo leglo prašine, alergena i grinja, što može negativno uticati na kvalitet vazduha i vaš san. Zato je važno da ga redovno održavate i usisavate, kako biste smanjili nakupljanje nečistoća i poboljšali higijenu spavaće sobe.
-
Kursna lista
Kupovni Srednji Prodajni EUR 116.34 117.16 117.98 CHF 124.40 125.27 126.15 USD 99.14 99.84 100.53
-
11. Festival nauke: Jedan na jedan
Najveći naučni festival u regionu, Festival nauke, jedanaesti po redu prirediće od 14. do 17. decembra na Beogradskom sajmu najbolju naučnu zabavu za sve uzraste.
09-11-2017 | 14:18 | Autor/Izvor: Naxi media
Foto: Bigstockphoto-kasto
Jedanaesti put zaredom Festival nauke zagolicaće maštu i provesti kroz svet nauke desetine hiljada posetilaca željnih naučne zabave i novih naučnih saznanja.
Festivalski program ove godine raspoređen je u četiri hale Beogradskog sajma i na više od 6000 kvadrata donosi brojne novine. Interaktivne naučne postavke raspoređene su u halama 7, 8 i 9, dok je eksplozivna Naučno-fantastična bina ove godine smeštena u halu 5. Kao jedna od najzanimljivijih festivalskih poslastica, s posebnom pažnjom osmišljen je svojevrsni festivalski poligon, zona sa interaktivnim postavkama pod nazivom Nauka u pokretu.
- Ovogodišnji jedanaesti Festival nauke održava se pod sloganom 1 na 1, jer on najbolje opisuje našu težnju i želju da nauku predstavimo direktno „jedan na jedan“ kroz predavanja, interaktivne postavke, izložbe, radionice i dokumentarne filmove. Program je veoma raznolik ove godine, sa dosta novih učesnika, što nas čini ponosnim. Tako će naši posetioci proći kroz različita geološke doba i postanak planete, kroz život u najširem obliku, formiranje i kretanje živih bića, i čoveka bilo kroz pokret, sport, energiju koja pokreće prevozna sredstva, do do demonstracije čeonih sudara, prve pomoći, kao i raspoloženja Nao robota. Pored zone Nauka u pokretu (Hala 9), novitet na ovogodišnjem festivalu je i Mala naučna bina Jedan na jedan, kutak za druženje sa naučnicima koji će deliti svoja saznanja i iskustva iz brojnih naučno-popularnih oblasti, prilagođeno kako starijim, tako i mlađim posetiocima. Najmlađe radoznalce i ove godine dočekuje razigrana Mala zona (Hala 8), dok će tinejdžeri zaljubljeni u nauku moći da se druže sa svojim genijalnim vršnjacima u zoni Ekspertinejdžeqra (Hala 9) - , navodi glavna koodinatorka Festivala nauke, dr Aleksandra Patenković.
Festival će ovog decembra na Beogradskom sajmu okupiti i veliki broj naučnih zvezda iz celog sveta. Na Naučno-fantastičnoj bini zablistaće boje Poljske, Estonije, Bugarske, Izraela. Iz Francuske stiže Pariska cirkuska akademija La belle Apocalypse, koji će u saradnji sa fizičarem publici pojasniti kako to cirkuski izvođači uspevaju da prkose gravitaciji, dok iz Austrije na festival dolazi kompanija OMAi, koja će iPAD pretvoriti u alat kojim će posetioci moći da izraze svoju kreativnost uz virtuelno slikanje grafita. Najveća zvezda ovogodišnjeg festivala dolazi iz SAD! Reč je o Stivu Vulfu, komunikatoru nauke, koji će demonstrirati naučne principe koji stoje iza specijalnih efekata u holivudskoj filmskoj industriji. Sa svojim dvadesetpetogodišnjim iskustvom, Vulf i njegov tim stoje iza brojnih kaskaderskih vratolomija i neverovatnih scena koje oduzimaju dah u svetskim blokbasterima, a do sada je sarađivao sa zvezdama kao što su Tom Kruz, Al Paćino, Tom Henks i mnogi drugi...“Iako kaskaderi dobijaju honorar, sila zemljine teže zapravo radi posao. U filmovima eksplozije, sudari i padovi deluju strašno, ali zapravo su vrlo jednostavni ako znate nauku koja se krije iza njih“, objašnjava ovaj Amerikanac uoči svog dolaska na Festival nauke. Veliku podršku u realizaciji dolaska ove zvezde na festival, pružila je Američka Ambasada, zemlja partner 11. Festivala nauke.
Kao uvod u 11. Festival nauke, u naučnom centru Fenomen 2. i 3. novembra održana je četvrta po redu Radionica za naučne komunikatore (RNK). Ovaj program okuplja brojne istraživače, profesore, studenate i đake zainteresovane da o nauci govore javno i da nauku predstave otvoreno i pristupačno. Ovogodišnji polaznici su kroz dvodnevna predavanja, eksperimente i vežbe dobili moguća rešenja i neposredne savete za adekvatnu interpretaciju naučnih činjenica, aktuelnih teorija i tehnoloških dostignuća različitim ciljnim grupama.
Deseti Festival nauke zabeležio je više od 32.000 posetilaca iz celog regiona, čime je festival potvrdio svoju poziciju najvećeg događaja koji se bavi promocijom nauke i obrazovanja u jugoistočnoj Evropi. Misija Festivala nauke jeste veći značaj obrazovanja u društvu, kroz zanimljive, moderne i nove metode. Deseti festival premijerno je predstavio 53 naučne postavke, 6 gostujućih trupa naučnika, zajedno sa 650 naučnika i naučnih demonstratora iz 62 naučne i obrazovne institucije iz Srbije. -
Pročitajte i...
Psilocibin evoluirao najmanje dva puta: Iznenađujuće otkriće o psihodeličnim gljivama
Nedavno istraživanje otkrilo je da određena vrsta gljiva proizvodi psilocibin koristeći potpuno drugačiji biohemijski put od onog koji koriste tzv. „magične“ gljive (Psilocybe), što ukazuje da se ovaj psihoaktivni spoj nezavisno razvio najmanje dva puta tokom evolucije.
Kako mozak bira koje uspomene ostaju?
Sećate li se gde ste bili i šta ste radili neposredno pre nego što ste čuli neku iznenađujuću vest? Ili sitnog detalja sa dana koji je bio potpuno običan, sve dok se nešto veliko nije dogodilo? Naučnici kažu da to nije slučajnost, već način na koji naš mozak funkcioniše.
Šta bi se desilo kada bi svi svetlosni izvori na svetu bili uključeni odjednom?
Najveći efekat uključivanja svih svetala odjednom bio bi ogroman skok u potrošnji električne energije, koju većina ljudi širom sveta koristi za napajanje svojih svetala.
Zašto zaboravite šta radite kada uđete u novu sobu?
Kognitivni neuronaučnik dr Kristijan Džerett objašnjava kako su naše uspomene ranjive na takozvani „efekat vrata”. Ne brinite, mnogi u životu dožive ovo iskustvo, niste jedini...
-
Komentari
Komentara: 0
Postavi komentar: