Slušate: Dodir noći

Pesma: Aleksandra Kovač - Da te volim

Dodir noći
Naxi Radio
  • Poslednjih 5 pesama
    1. Aleksandra Kovač - Da te volim
    2. Valentino - Pile moje
    3. Crvena jabuka - Ni zadnji ni prvi
    4. Poslednja igra leptira - Sanzelize
    5. Nina Badrić - Dodiri od stakla
  • Beograd Uzivo
  • Propuštene emisije
    Ostale emisije
    1. Bojan Suđić - Četvrtak - Mojih 50
    2. 1. oktobar - 1 - Dodir noći
    3. 1. oktobar - 2 - Dodir noći
    4. 1. oktobar - 3 - Dodir noći
    5. Bojan Suđić - Sreda - Mojih 50
  • Preporučujemo
    Najsočnija  pita od bundeve Najsočnija pita od bundeve

    Miris tradicije i miris detinjstva, a sve to u jednostavnom receptu za našu pitu od bundeve... Možemo li uopšte da zamislimo jesen bez ovog sjajnog deserta?

    Vitaminska salata sa narom Vitaminska salata sa narom

    Hrskavi crveni kupus, sočni krastavci, slatke šargarepe i cvekla u kombinaciji sa malo voća i zanimljivim dresingom čine je savršenim obrokom ili prilogom.

  • Zdravlje
    Kako brzo, bezbedno i na prirodan način sniziti krvni pritisak? Kako brzo, bezbedno i na prirodan način sniziti krvni pritisak?

    Visok krvni pritisak, poznat i kao hipertenzija, nastaje kada je potrebna prevelika sila da bi krv prošla kroz arterije, što dodatno opterećuje srce. Više od 1,2 milijarde odraslih širom sveta ima visok pritisak, a gotovo polovina njih i ne zna za to.

    Namirnice koje verovatno nisu dobre za zdravlje mozga Namirnice koje verovatno nisu dobre za zdravlje mozga

    Ishrana je jedan od najvažnijih faktora koji dugoročno oblikuju kako naše telo i mozak funkcionišu. Neke namirnice obezbeđuju stabilnu energiju, štite neurone i podržavaju pamćenje. Druge, međutim, mogu imati suprotan efekat, podizati nivo šećera u krvi, izazivati upale i remetiti san. Vremenom, te posledice mogu da oslabe koncentraciju, pamćenje i kognitivne sposobnosti.

  • Putovanja
    Helsinki ponovo proglašen za najodrživiju destinaciju na svetu Helsinki ponovo proglašen za najodrživiju destinaciju na svetu

    Po drugi put zaredom, finska prestonica zauzela je prvo mesto na Global Destination Sustainability (GDS) indeksu - rang listi koja svake godine meri održivost turističkih destinacija širom sveta.

    Gde videti Severnu svetlost 2026. godine? Najlepše destinacije za čarobno iskustvo Gde videti Severnu svetlost 2026. godine? Najlepše destinacije za čarobno iskustvo

    Aurora Borealis, poznata kao Severna svetlost, za mnoge je jedno od najlepših i najređih iskustava u životu. Ove godine svetleći zavese bile su vidljive čak i u južnoj Engleskoj, ali uobičajeno ih možete posmatrati samo u hladnim, severnim krajevima sveta.

  • Preporučujemo
    Ako vaš veš nakon pranja ima neprijatan miris isprobajte ove trikove! Ako vaš veš nakon pranja ima neprijatan miris isprobajte ove trikove!

    Ako primetite da vaš veš ima neprijatan, pa čak i gori miris nego pre pranja, to je znak da vašoj mašini za pranje veša treba dubinsko čišćenje.

    Održavanje dušeka: Koliko često treba da ih usisavamo? Održavanje dušeka: Koliko često treba da ih usisavamo?

    Verovatno redovno usisavate podove i nameštaj, ali postoji jedan deo doma koji mnogi često zanemaruju - dušek. Iako na prvi pogled deluje čist, on može biti pravo leglo prašine, alergena i grinja, što može negativno uticati na kvalitet vazduha i vaš san. Zato je važno da ga redovno održavate i usisavate, kako biste smanjili nakupljanje nečistoća i poboljšali higijenu spavaće sobe.

  • Kursna lista
    Kupovni Srednji Prodajni
    EUR 116.34 117.16 117.98
    CHF 124.40 125.27 126.15
    USD 99.14 99.84 100.53
  • Povezani članci
  • Preminuo Arsen Dedić

    Proslavljeni kantautor Arsen Dedić (77) preminuo je danas nakon duge i teške bolesti u bolnici u Zagrebu. Autor/izvor: Wikipedia




    17-08-2015 | 22:48 | Autor/Izvor: Naxi media

    Foto: Naxi media, Željka Dimić


    Arsenije Dedić – Arsen (Šibenik, 28. jul 1938 — Zagreb, 17. avgust 2015), bio je hrvatski pevač srpskog porekla, kompozitor, pesnik, aranžer, tekstopisac, kantautor i muzičar.

    Arsenije Arsen Dedić je autentičan začetnik autorske pesme i literarne šansone. Svojim radom je izvršio posredan, ali značajan uticaj na rok scenu u Jugoslaviji. Muziku počinje da uči u osmoj godini. Prvo je počeo da svira flautu i klavir. Već sa petnaest godina svira u pozorišnom orkestru i sa ocem u Šibenskoj narodnoj glazbi. Paralelno je u muzičkoj školi učio flautu. Sredinom pedesetih godina počinje da objavljuje poeziju u „Poletu“, „Književnim novinama“ i splitskom „Vidiku“.


    (Foto: Naxi media, Željka Dimić)

    Krajem pedesetih, Dedić počinje sa svojim prvim kompozitorskim radovima vezanim za klasičnu muziku, ali piše i tekstove za zabavnu muziku pod pseudonimom Igor Krimov. Ujedno pristupa vokalnim grupama Prima, Sirynx, Zagrebački vokalni kvartet i Melos, otkrivajući bogatstvo šansone i kancone. Sa njima snima ploče na kojima su prepevi stranih hitova. Prvu ploču objavio je sa ljubljanskim Diksieland ansamblom i na njoj su «Zapleši tvist», prepev «Let`s twist again» Čabi Čekera (Chubby Checker) i „Rođena za mene“ ili "Nata per me" Adrijana Čelentana (Adriano Celentino). Godine 1961. otkriva italijanskog autora Đina Paolija (Gino Paoli), doživljava »šok identifikacije» koji će uticati na jačanje autorske sigurnosti tokom daljeg rada.

    Kao kompletan autor prvi put se predstavlja 1963. godine kada na Splitskom festivalu izvodi pesmu „Onaj dan“. Zatim prvi put objavljuje svoju pesmu »Nevoljen», a na tom singlu se nalazi i „Okus soli“, obrada Paolijevog hita. Od 1959. do 1964. godine radi kao muzički saradnik na TV Zagreb, a zatim prelazi u slobodne umetnike.

    Tokom karijere, Dedić je pisao muziku za pozorište, film i TV drame.


    (Foto: Naxi media, Željka Dimić)

    Godine 1968. glumio je u filmu "Višnja na Tašmajdanu“ reditelja Stoleta Jankovića.
    Prvu knjigu poezije „Brod u boci“ Dedić je objavio 1971. godine i ona je doživela brojna izdanja i impresivan tiraž od osamdeset hiljada primeraka, što ne treba da čudi, budući da je pesma „Ne daj se Ines“ bila prihvaćena od svih generacija.

    Sa Matijom Skurjenijem je objavio knjigu za decu „Zamišljeno pristanište“ (1975.), pa «Narodne pjesme» (1979.), "Canto e poesia" (1983.), sa fotografom Tomislavom Risićem „Zagreb i ja se volimo tajno“ (1986.) i „Hotel Balkan“. Publicista Igor Mandić je 1983. godine o njemu objavio knjigu „Arsen“. Krajem 1997. godine Dedić je objavio knjigu „Stihovi“ u kojoj su sakupljeni materijali iz njegovih knjiga, ako i nove pesme. Za svoj rad Dedić je dobio brojene nagrade od kojih su posebno cenjene italijanske I premi Tenzo i Jacques Brel za doprinos autorskoj pesmi u Evropi.

    Iza sebe je ostavio suprugu Gabi Novak i sina Matiju.

  • Pročitajte i...
    Preminuo Matija Dedić Preminuo Matija Dedić

    Matija Dedić preminuo je juče u Zagrebu u 53. godini.

    Ana Stanić, Matija Dedić "Milena": Čuvena pesma, zahvaljujući Ani Stanić i Matiji Dediću odiše novom magijom

    Čuvena pesma, posvećena Mileni Dravić, zahvaljujući Ani Stanić i Matiji Dediću donosi nam novu atmosferu.

    Bisera Veletanlić predstavila novi spot Bisera Veletanlić predstavila novi spot

    CD Najveći hitovi i festivalske pesme Bisere Veletanlić, objavljen je početkom aprila kao velika muzička priča legendarne umetnice. Vreme i ljudi su pesme ove voljene heroine odavno svrstali u muzičke antologije, a danas ih volimo i slušamo sa podjednakom ljubavlju i pažnjom. Kao nastavak muzike priče, Bisera ovog leta predstavlja novi spot za pesmu Što još nikom nismo dali, koju je napisao Arsen Dedić.

    Matija Dedić: Ove koncerte dugujem ocu Matija Dedić: Ove koncerte dugujem ocu

    Prvi koncert koji je u Beogradu organizovan kao omaž stvaralaštvu Arsena Dedića, velikanu muzičke regionalne scene, bio je 2016. godine, a ovog 30. maja, nakon tri godine pauze beogradska publika u Sava Centru imaće priliku da koncertom "Sve bilo je muzika" ponovo oživi uspomenu na velikog kantautora, pesnika i boema. U razgovoru za Naxi, Matija Dedić otkriva po čemu će ovaj koncert biti specifičan, šta publika može očekivati, kao i zbog čega je važno da se ovakvim koncertima Arsenovo stvaralaštvo sačuva od zaborava.

  • Komentari

    Komentara: 0

    Postavi komentar: