Pariz: dobrodošli u grad svetlosti
Grad svetlosti, glavni grad Francuske, nalazi se na reci Seni, i najveći je grad kontinentalnog dela Evrope. Star je preko 2000 godina, i zbog svega što može ponuditi svojim posetiocima nemoguće je ne zaljubiti se u njega.
06-06-2015
|06:45
Grad svetlosti, glavni grad Francuske, nalazi se na reci Seni, i najveći je grad kontinentalnog dela Evrope. Star je preko 2000 godina, i zbog svega što može ponuditi svojim posetiocima nemoguće je ne zaljubiti se u njega.
Autor/izvor: Naxi media
Datum objave:15.11.2013. - 13:25:00
(Foto:tripadvice)
Još u XII veku otpočeto je sa gradnjom nekih od znamenitosti, koje i danas obeležavaju ovaj grad. Od katedrale Notr Dam do Ajfelove kule, Pariz nudi neke od najpoznatijih prizora na svetu: Muzej Luvr, Muzej Orsej, Panteon, Dom invalida,Trijumfalna kapija, Sakre Ker, Sen Šapel, Centar Žorž Pompidu... Pariz je jedan od najznačajnijih svetskih gradova. U Parizu se nalaze mnoge znamenitosti i turističke atrakcije, a po broju turista je najposećenija svetska turistička destinacija.
Francuska prestonica ima na stotine vrednih istorijskih građevina, muzeja, pozorišta, umetničkih galerija, crkava, ulica, parkova, a mi vam predstavljamo neke od njih... Gradska katedrala Notr Dam izgrađena je u gotskom stilu između 1163. i 1235. Druga znamenita crkva je bazilika Sakr ker na brdu Monmartru iz 1914.
(Foto:tripadvice)
Najznačajniji muzeji u Parizu su: Muzej Luvr, Muzej Orsej (posvećen umetnosti 19. veka, naročito umetnosti Impresionizma), Centar Žorž Pompidu (Nacionalni muzej savremene umetnosti), Muzej čoveka (etnologija i antropologija), Pikasov muzej, Rodenov muzej, Pariske katakombe itd. Mazarenova biblioteka iz 1643. je najstarija javna biblioteka u Francuskoj. Nacionalna biblioteka Francuske se nalazi na dve lokacije.
Monmartr - stecište umetnika i boema. Brdo iznad Pariza postaje popularno tokom XIX veka kada mnogi Parižani tu dolaze u potrazi za seoskom atmosferom sa vinogradima i mlinovima. Postoji Gornji Monmartr, koji je početkom XX veka bio stecište umetnika. Trg TERTR, stari seoski trg, centar umetničkog Monmartra. Na vrhu brežuljka sagrađena je 1910. god. bazilika sv. Srce. Ogromna bela crkva, zvonik visok 84m, zvono teško 18t. Unutrašnjost dekorisana mozaicima površine 500m2. Donji Monmartr poznat po burnom noćnom životu, MOULIN ROUGE, centar francuskog Cancan-a.
(Foto:davidgiralphoto)
Avenija Jelisejska polja - najpoznatija pariska avenija - U XIX veku postaje popularno mesto sastanaka. Grade se brojne privatne palate koje su posle I sv. rata zamenjene luksuznim prodavnicama, restoranima, poslovnim prostorima. Avenija je široka 70m i "najlepša na svetu".
(Foto:wikipedia)
Katedrala Notre Dame - Još od vremena kada su se Parisii naselili, na ističnoj strani ostrva nalazila se crkva, a na zapadnoj kraljevska palata. Danas su to NOTRE DAME i PALAS DE JUSTICE. Notr Dam je najposećenija katedrala u Francuskoj. "Teška kao slon, a laka kao leptir" (Anatole France).Radovi su započeli 1163 god., gotski stil, izuzetno proporcionalna. Fasada je vertikalno podeljena stubovima na tri dela, a horizontalno galerijama takođe na tri dela. Ima tri portala, iznad njih galerija kraljeva sa 28 statua, rozeta prečnika 10m sa vitražima iz XIII veka. Dve nedovršene kule sa prozorima visokim 16m.
(Foto:thecarefreetraveler)
Trijumfalna kapija - slavoluk posvećen francuskim ratnicima. Gradi je Napoleon u čast svoje velike armije. Visoka je 50m, široka 45m. Ukrašena je statuama od kojih je najpoznatija Marseljeza. Nalazi se na trgu Zvezda (ETOILE). Okružuje je 12 velikih avenija i 12 palata.
(Foto:content.time)
Panteon - bivša crkva, od 19. veka mauzolej zaslužnih francuskih velikana. - Sagrađena u XVIII veku, spoj gotske lakoće i grčke raskoši i lepote. Peristil sa 22 korintska stuba, kupola teška 10.000t. 1885. god. u Panteon su preneti ostaci Victor Hugo-a i ispisano je na fasadi: "Velikim ljudima, zahvalna otadžbina". U Panteonu počivaju: MIRABEAU, MARAT, VOLTAIRE, ROUSSEAU, HUGO, ZOLA, JAURES, GAMBETA, MOULIN, CASSIN, MARLAUX. 
(Foto:destinoparis)
Palata invalida - niz reprezentativnih građevina iz 17. veka namenjenih smeštaju ratnih veterana. Danas je to muzej i grobnica više istorijskih ličnosti, uključujući Napoleona.
Ajfelova kula - spomenik arhitekture industrijskog doba iz 1889. Simbol Pariza, ljudske genijalnosti i kreativnosti. Kulu je podigao francuski inženjer Gistav Ajfer sa namerom da od toga načini najveći događaj velike svetske izložbe u Parizu. Završena je za dve godine, 31.03.1889. god. Visoka 320,75m, teška 9700t, I sprat: 57m, II sprat: 115m, III sprat: 274m. Do vrha vode 1792 stepenice. Vidljivost sa vrha oko 70km. Oscilira 12cm. Visina varira 15cm, zavisno od temperature. 16000 posetilaca dnevno. Parčadi gvožđa 18038 i farba se svake 7. godine, a za to se utroši 40t farbe.
(Foto:thebesttraveldestinations)
Luvr: - Stil: Francuski klasicizam. Palata Luvr započeta krajem XII veka. Mnogi vladari su je tokom narednih vekova dograđivali i menjali. Bila je dvor, a krajem XVII veka je zamenjuje Versaj dok se Luvr pretvara u muzej. Vrlo bogate muzejske kolekcije podeljene su na 6 odeljaka: egipatski, orijentalni, grčki i rimski antikviteti, slike, skulpture, umetnički predmeti.
(Foto:impressivemagazine)
Versaj - Veliki dvorac francuskog kralja Luja XIV, nedaleko od Pariza. Otac Luja XIV, Luj XIII je na mestu današnjeg dvorca prvo sagradio paviljone u kojima je boravio za vreme lova. Luj XIV odlučuje da tu sagradi dvorac ogromnih dimezija. Na starom dvoru, prvo su dograđena dva niza soba za kralja i kraljicu, a zatim i znamenita dvorana ogledala. Potom je u središtu palate formiran veliki trg za održavanje svečanosti, smotri i parada dok su oko palate podignuti čuveni, geometrijski pravilni i simetrični, versajski parkovi i raskošne aleje i fontane. Ka trgu dvorca vode tri velike gradske ulice. 
(Foto:content.time)
Kralj Luj XIV je prema istorijskim predanjima tražio od svojih arhitekata da celu kompoziciju njegovog raskošnog dvorca postave tako da centar cele kompozicije i svih puteva koji vode u Versaj bude njegova spavaća soba i u njoj njegov krevet. 1682. god. u dvor se useljava on sa još 10.000 osoba. Versaj su podigli trojica velikih francuskih graditelja tog vremena - Le Vo, Le Notri i Arduen Manasr. Raskoš ovog dvorca je u potpunom skladu sa uzdizanjem sopstvene veličine ličnosti ovog nadmenog francuskog kralja za koga su vezane dve poznate izreke: "Država, to sam ja" i "Posle mene potop". U XVIII veku dvorac je pretvoren u muzej.