Dan otvorenih objekata na Beogradskoj tvrđavi

Besplatan ulaz u pet objekata na Beogradskoj tvrđavi biće omogućen u četvrtak, 18. aprila, u okviru manifestacije „Dani Beograda”, saopštili su iz JP „Beogradska tvrđava”.

18-04-2019

|

10:23

|

Autor / Izvor: beograd.rs

Zainteresovani posetioci moći će da posete Rimski bunar, Veliki barutni magacin, Sahat-kulu, Kulu Nebojša i Vojni bunker od 11 do 19 časova.
U Rimskom bunaru biće postavljena izložba „Stare mape – putokaz ka prošlosti Beograda”, u okviru koje će posetioci moći da zavire u prošlost kroz prizmu starih mapa, remek-dela geografske istorije. Mape Beograda, Evrope i sveta biće izložene u formatu mapa u listu, uramljenih minijatura i velikih oslikanih mapa u unikatnim ručno rađenim ramovima. U Rimskom bunaru biće izložene i makete jedrenjaka iz tog perioda.

Rimski bunar izgrađen je u periodu od 1717. do 1739. godine, za vreme barokne austrijske rekonstrukcije Beogradske tvrđave. Bunar je dubok šezdeset metara i skoro tri i po metra širok, navodi se u saopštenju.

Sahat-kula, kula sa satom koja građena sredinom 18. veka, visoka 27,5 metara, posetiocu pruža jedinstven pogled na Beogradsku tvrđavu i park Kalemegdan, ali i na druge delove grada.

Kula Nebojša, izgrađena u 15. veku kao odbrambena kula, u vreme osmanske vlasti postaje najpoznatija tamnica i mračni simbol Beograda. Od 2011. godine predstavlja moderan izložbeni prostor u kom se, uz pomoć audio-vizuelnih efekata, posetioci mogu upoznati sa delom srpske i grčke istorije.
Vojni bunker na Gornjem gradu građen je pedesetih godina 20. veka, a osim unutrašnjosti objekta, posetioci će moći da vide i izložbu „Umetnost u bunkeru”, posvećenu cenzuri u umetnosti šezdesetih i sedamdesetih godina 20. veka.

U Velikom barutnom magacinu, koji je građen u vreme velike austrijske rekonstrukcije tvrđave, danas se nalazi postavka rimskih kamenih spomenika, stela, sarkofaga i žrtvenika koji su tokom niza godina prikupljani sa različitih nalazišta.

Spomenici pripadaju antičkom periodu, od druge polovine 1. veka do 4. veka, navodi se u saopštenju.