-
Poslednjih 5 pesama
- Vlado Georgiev - Lagala si me
- Time - Da li znaš da te volim
- Bajaga - Daljina dim i prasina
- Parni Valjak - Kada me dotakne
- Massimo i Nina - Stranac u noci
-
-
Propuštene emisijeOstale emisije
-
Preporučujemo
Mekane kiflice sa kremom
Da li postoji neko ko ne voli kiflice sa kremom? Ako ih ranije niste pripremali, imajte na umu da je ovaj recept veoma jednostavan i da je teško da pogrešite sa njim.
Teleći gulaš sa paprikom
Recept za prave gurmane i ljubitelje kuvanih jela. Paprika ovom jelu daje posebnu aromu i sigurno će vam prijati u ovom periodu kada se lagano opraštamo od letnjih dana i ulazimo u jesen...
-
Zdravlje
Šta uzrokuje tamne podočnjake i kako ih ublažiti?
Tamni kolutovi ispod očiju (poznati i kao periorbitalna hiperpigmentacija) mogu se pojaviti iz više razloga - genetike, alergija, umora, dehidratacije i drugih faktora. Mada nisu opasni po zdravlje, mogu uticati na samopouzdanje. Postoje kućni i medicinski tretmani koji mogu pomoći u ublažavanju njihovog izgleda.
Da li je bundeva voće ili povrće i koliko je zapravo zdrava?
Večita dilema: da li je bundeva povrće? Ali ima semenke, pa znači da je voće? A da li se bundeva razlikuje od tikve ili tikvice? Dok provodite sate pripremajući pitu ili čorbu od bundeve, ovakva pitanja lako mogu da vam padnu na pamet...
-
Putovanja
Evropska prestonica sa najlepšim kruzer lukama na svetu
U poređenju desetina glavnih kruzer luka širom sveta, osiguravajuća kompanija AllClear je samo jednoj dodelila savršenih 100 poena - možete li pogoditi koja?
Jesenji šarm Pariza: Idealan period da posetite ovaj grad
Pariz je predivan u svako doba godine, ali tokom jeseni njegov šarm posebno dolazi do izražaja. Šetnje kroz zlatno lišće, miris kiše i toplih kroasana stvaraju neponovljivu atmosferu koja ovu sezonu čini nezaboravnom. Iskoristitite zato ovaj period i posetite grad koji će vas opčiniti svojom neverovatnom energijom.
-
Preporučujemo
Najlakši način da očistite peglu
Ako koristite peglu na paru, neophodno je da vodite računa, jer neadekvatna upotreba i izbegavanje čišćenja mogu da dovedu do pojave kamenca, buđi i oštećenja ploče.
Naučite da perete veš kao profesionalac i očuvate odeću!
Kažu da su pravila tu da bi se kršila, ali to nikako ne važi za pranje veša. Jedna pogrešna odluka može uništiti vašu omiljenu majicu ili pantalone zauvek. Kako da garderoba što duže ostane sveža i očuvana? Pratite jednostavna pravila...
-
Kursna lista
Kupovni Srednji Prodajni EUR 116.36 117.18 118.00 CHF 124.70 125.58 126.46 USD 98.64 99.34 100.03
-
Zemlju budućnosti obišlo više od 30 000 posetilaca
Tokom četiri dana trajanja Festivala nauke na Beogradskom sajmu, ovu naučno-edukativno-zabavnu manifestaciju je posetilo više od 30 000 posetilaca iz cele Srbije i regiona.
03-12-2018 | 12:21 | Autor/Izvor: Naxi media-Festival nauke PR
Foto: Bigstockphoto-kasto
Najveća naučna zabava u ovom delu Evrope, koja je okupila više od 60 naučnih i obrazovnih institucija iz Srbije, sa više od 6000 izvedenih eksperimenata provela je posetioce svih uzrasta kroz naučne izazove, interaktivne postavke i brojne avanture iz ne tako daleke budućnosti. Sa ciljem da pokaže kako bi trebalo da izgleda naša planeta u budućnosti, Festival nauke ove godine je kroz hale 3, 3A i halu 5 otkrio posetiocima i šta bi svako od nas može da uradi da se to ostvari. Posetioca koji su se upustili u putovanje u Zemlju budućnosti dočekalo je preko 700 naučnika i naučnih demonstratora spremnih da svojim znanjem i umećem naprave što lepše, zelenije i bezbednije mesto za život.
Najmlađi posetioci uživali su u eksplozivnim eksperimentima, naučnim pričama i izumima koji prkose granicama fizike. Uz smeh, aplauz i usklike ispratili su više od deset naučnih trupa iz SAD i Evrope koji su nastupali na Naučno-fantastičnoj bini. Oni stariji izučavali su kako će izgledati prevozna sredstva budućnosti, koje će energente koristiti i u kakvim će domovima živeti. Svi zajedno mogli su da se igraju na velikom naučnom igralištu, na kome su uz pomoć reciklaže novi život dobile stare sprave za vežbanje. Kroz životinjsko carstvo vodile su ih male šumske životinje, bili su u prilici da saznaju i pregršt saveta o preživljavanju u divljini, a osnove neuronauka savladali su uz pomoć originalnih uradi sam uređaja.
Prvi put ove godine Festival nauke predstavio je generaciju počasnih Ambasadora nauke, osnovaca i srednjoškolaca iz svih krajeva zemlje čiji su originalni izumi i naučne avanture oduševili posetioce zone Ekspertinejdžera. Njihova misija narednih godinu dana biće da prenose kako znanje, tako i ljubav prema nauci vršnjacima u svojim gradovima, šireći dalje iskustva stečena tokom rada na festivalu.
Generalni sponzor Festivala nauke šestu godinu zaredom je NIS, kompanija koja se svakodnevno u svim segmentima poslovanja oslanja na savremene tehnologije i inovacije. Na ovaj način NIS i Festival nauke zajedno doprinose afirmaciji nauke i obrazovanja kod mladih u Srbiji, što je jedan od strateških ciljeva kompanije koja svoje društveno odgovorne projekte realizuje pod sloganom „Budućnost na delu“.
-
Pročitajte i...
Zašto zaboravite šta radite kada uđete u novu sobu?
Kognitivni neuronaučnik dr Kristijan Džerett objašnjava kako su naše uspomene ranjive na takozvani „efekat vrata”. Ne brinite, mnogi u životu dožive ovo iskustvo, niste jedini...
Da li alfa mužjaci zaista postoje?
Pojam „alfa mužjak” nastao je 1970. godine, kada je iskorišćen za objašnjenje ponašanja vukova u čoporu. Međutim, sam autor tog pojma, biolog Dejvid Meč, nikada nije imao nameru da „alfa mužjak” znači isključivog vođu. Umesto toga, opisivao je „alfa mužjaka” i „alfa ženku” kao par koji predvodi čopor, donosi odluke i razmnožava se.
Šta stvara divovske talase? Naučnici otkrivaju obrazac
januara 1995. godine zid vode visok oko 25 metara udario je u platformu Draupner u Severnom moru, ostavljajući prvi pouzdani zapis o tzv. “rogue wave” talasu na otvorenom moru. Taj događaj pokrenuo je intenzivna naučna istraživanja kako bi se shvatilo kako ovakvi retki giganti mogu nastati bez kršenja zakona fizike.
Naučnici stvorili „vremenski kristal“ pomoću džinovskih atoma!
Još 2012. godine, dobitnik Nobelove nagrade Frenk Vilček postavio je pitanje da li simetrija koja raspoređuje atome u običnim kristalima može biti narušena i u vremenu - stvarajući strukturu koja se samostalno ponavlja u beskonačnom ritmu.
-
Komentari
Komentara: 0
Postavi komentar: