-
Poslednjih 5 pesama
- Nina Badrić - Dodiri od stakla
- Idoli - Ona To Zna
- Danijela - Neka mi ne svane
- Petar Grašo - Trebam nekoga
- Željko Joksimović - Žena za sva vremena
-
-
Propuštene emisijeOstale emisije
-
Preporučujemo
Najsočnija pita od bundeve
Miris tradicije i miris detinjstva, a sve to u jednostavnom receptu za našu pitu od bundeve... Možemo li uopšte da zamislimo jesen bez ovog sjajnog deserta?
Vitaminska salata sa narom
Hrskavi crveni kupus, sočni krastavci, slatke šargarepe i cvekla u kombinaciji sa malo voća i zanimljivim dresingom čine je savršenim obrokom ili prilogom.
-
Zdravlje
Kako brzo, bezbedno i na prirodan način sniziti krvni pritisak?
Visok krvni pritisak, poznat i kao hipertenzija, nastaje kada je potrebna prevelika sila da bi krv prošla kroz arterije, što dodatno opterećuje srce. Više od 1,2 milijarde odraslih širom sveta ima visok pritisak, a gotovo polovina njih i ne zna za to.
Namirnice koje verovatno nisu dobre za zdravlje mozga
Ishrana je jedan od najvažnijih faktora koji dugoročno oblikuju kako naše telo i mozak funkcionišu. Neke namirnice obezbeđuju stabilnu energiju, štite neurone i podržavaju pamćenje. Druge, međutim, mogu imati suprotan efekat, podizati nivo šećera u krvi, izazivati upale i remetiti san. Vremenom, te posledice mogu da oslabe koncentraciju, pamćenje i kognitivne sposobnosti.
-
Putovanja
Helsinki ponovo proglašen za najodrživiju destinaciju na svetu
Po drugi put zaredom, finska prestonica zauzela je prvo mesto na Global Destination Sustainability (GDS) indeksu - rang listi koja svake godine meri održivost turističkih destinacija širom sveta.
Gde videti Severnu svetlost 2026. godine? Najlepše destinacije za čarobno iskustvo
Aurora Borealis, poznata kao Severna svetlost, za mnoge je jedno od najlepših i najređih iskustava u životu. Ove godine svetleći zavese bile su vidljive čak i u južnoj Engleskoj, ali uobičajeno ih možete posmatrati samo u hladnim, severnim krajevima sveta.
-
Preporučujemo
Ako vaš veš nakon pranja ima neprijatan miris isprobajte ove trikove!
Ako primetite da vaš veš ima neprijatan, pa čak i gori miris nego pre pranja, to je znak da vašoj mašini za pranje veša treba dubinsko čišćenje.
Održavanje dušeka: Koliko često treba da ih usisavamo?
Verovatno redovno usisavate podove i nameštaj, ali postoji jedan deo doma koji mnogi često zanemaruju - dušek. Iako na prvi pogled deluje čist, on može biti pravo leglo prašine, alergena i grinja, što može negativno uticati na kvalitet vazduha i vaš san. Zato je važno da ga redovno održavate i usisavate, kako biste smanjili nakupljanje nečistoća i poboljšali higijenu spavaće sobe.
-
Kursna lista
Kupovni Srednji Prodajni EUR 116.34 117.16 117.98 CHF 124.40 125.27 126.15 USD 99.14 99.84 100.53
-
12. Festival nauke krajem novembra
Dvanaesti po redu Festival nauke dočekaće od 29. novembra do 2. decembra na Beogradskom sajmu posetioce iz celog regiona, vodeći ih uz niz postavki, eksperimenata, šou programa i radionica na putovanje kroz jedinstvenu Zemlju budućnosti.
18-10-2018 | 15:01 | Autor/Izvor: Naxi media- Festival nauke pr
Foto: Bigstockphoto-kasto
Najveći naučni festival u Jugoistočnoj Evropi ove godine održava se pod sloganom „Zemlja budućnosti“ sa ciljem da preispita budućnost naše planete, ali i ponudi naučna, ekološka i održiva rešenja za generacije pred nama. I sve to, kao i prethodnih godina, uz mnogo zanimljivih eksperimenata, uzbudljivih izazova i najnovijih naučnih trendova koje u Beograd ove jeseni donose naučnici iz celog sveta.
„Razmišljajući o tome kako da sačuvamo našu planetu u što boljem stanju, unapredimo je koliko možemo I ispravimo greške koje smo kao čovečanstvo napravili u prethodnih nekoliko decenija, na ovogodišnjem Festivalu nauke odlučili smo se da svim posetiocima predstavimo Zemlju budućnosti“, objašnjava koordinatorka Festivala Marija Pavlović. „Kroz interaktivne postavke, naučne šou programe i radionice prilagođene posetiocima svih uzrasta želimo da istaknemo ulogu pojedinca, ali i zajednice, u ovoj priči, posebno naglašavajući ulogu koju nauka zauzima u svemu tome. Jer, upravo je nauka ta koja na najbolji način može da se izbori sa svim problemima današnjice i čvrsto verujemo da uz malu pomoć naučnika i njihovih važnih inovacija ovaj svet zaista može da ima lepu budućnost za sve nas.“
Ovogodišnji Festival nauke održaće se u halama 3, 3A i 5 Beogradaskog sajma. Tako će se Zemlja budućnosti prostirati na 6.500 kvadrata i okupiće više od 60 naučnih i obrazovnih institucija iz Srbije. To znači da će svakog posetioca koji se spremi na putovanje u Zemlju budućnosti dočekati više od 600 naučnika i naučnih demonstratora spremnih da svojim znanjem i umećem naprave što lepše, zelenije i bezbednije mesto za život.
„Program je bogat i raznolik, tako da će naši posetioci ove godine imati priliku da vide najnovije tehnologije, saznaće kakvim ćemo brodovima ploviti u budućnosti, naučiće nešto više o energiji i otkriti kako uz malo truda mogu da sačuvaju vitalne elemente prirode kao što su voda, biljni i životinjski svet. Kretaćemo se koracima šumskih životinja, provoditi vreme u divljini, posetićemo svemirske stanice i stići čak do međuzvezdanih prostora“, navodi glavni programski koordinator Festivala nauke Nenad Zarić. „Radićemo sa posetiocima na njihovim veštinama, bilo da su u pitanju izazovi u veslanju ili psihološka poigravanja, ispitaćemo zagonetne vulkane unutar nas samih i otkriti kako je moguće spasiti život u nekoliko poteza. Da bismo razumeli budućnost, potrebno nam je da poznajemo prošlost, pa ćemo na festivalu postaviti i nekoliko vremeplova koji će nas voditi nazad u različite epohe, sve do mezozoika.“
I ovom prilikom festival će posediocima predstaviti bogat međunarodni program. Sa svojim neverovatnim igralištem na kojem, uz malu pomoć reciklaže, novi život dobijaju stare i zaboravljene sprave za vežbanje, iz Španije stiže kolektiv Gišot de Vuit (hala 3a). Prvi put na Festival nauke dolazi češki naučni kolektiv Fascinantni fizički teatar UDiF koji će na Naučno-fantastičnoj bini (hala 5) kroz seriju eksperimenata pokazati kako spoj sasvim običnih kućnih predmeta i fizike može da dovede do eksperimenata koji ostavljaju mališane i njihove roditelje bez reči! O tome kako roboti mogu da nas čuju i da li nas i koliko razumeju govoriće francuski naučnici iz Nacionalnog istraživačkog centra Inria, dok će nas francuska grupa umetnika Inercija nizom akrobatskih tački pomeriti granice mogućeg i preispitati osnovne zakone fizike. Miljenici festivala, predstavnici Naučnog centra AHHAA iz Estonije ovoga puta u Beograd dolaze sa novim naučnim šou programom u kojem dokazuju i prikazuju najučudesnija svojstva vode. Iz SAD na festival ponovo dolazi poznati američki neuronačnik i TED zvezda Greg Gejdž koji će svim posetiocima pokazati kako početni koraci svakog neuronaučnika mogu da se izvode i u sopstvenom dvorištu, uz pomoć sasvim jednostavnih eksperimenata i više nego pristupačne opreme. Nakon što je prošle godine poljski tandem Heveliuze Nauki kroz nauku pokazao šta je sve potrebno da poseduje i zna jedan tajni agent, ovog puta spremni su da 007 agenta pošalju u svemir i ispitaju njegove sposobnosti van naše planete! Tim naučnika sa Univerziteta u Beču, predvođeni umetnikom Bogomirom Doringerom, na posebno osmišljenoj radionici upoznaće sve posetioce sa fizičkom prirodom ferofluida, razotkrivajući pritom i brojne tajne magnetizma. Domaće boje na Naučno-fantastičnoj bini braniće genijalni Milan Popović čiji će šou biti eksplozivniji nego ikada, dok će studenti Hemijskog fakulteta Univerziteta u Beogradu kroz naučnu predstavu prikazati kako to hemija može da bude zabavna, ali i opasna za one koji se sa njom neodgovorno poigraju.
Na prošlogodišnjem Festivalu nauke više od 30.000 hiljada zadovoljnih posetilaca upoznalo se jedan na jedan sa brojnim naučnim izazovima i svetom nauke, čime je festival potvrdio svoju poziciju najvećeg događaja koji se bavi promocijom nauke i obrazovanja u jugoistočnoj Evropi.
Generalni sponzor Festivala nauke šestu godinu zaredom je NIS, kompanija koja se svakodnevno u svim segmentima poslovanja oslanja na savremene tehnologije i inovacije. Na ovaj način NIS i Festival nauke zajedno doprinose afirmaciji nauke i obrazovanja kod mladih u Srbiji, što je jedan od strateških ciljeva kompanije koja svoje društveno odgovorne projekte realizuje pod sloganom „Budućnost na delu“.
-
Pročitajte i...
Psilocibin evoluirao najmanje dva puta: Iznenađujuće otkriće o psihodeličnim gljivama
Nedavno istraživanje otkrilo je da određena vrsta gljiva proizvodi psilocibin koristeći potpuno drugačiji biohemijski put od onog koji koriste tzv. „magične“ gljive (Psilocybe), što ukazuje da se ovaj psihoaktivni spoj nezavisno razvio najmanje dva puta tokom evolucije.
Kako mozak bira koje uspomene ostaju?
Sećate li se gde ste bili i šta ste radili neposredno pre nego što ste čuli neku iznenađujuću vest? Ili sitnog detalja sa dana koji je bio potpuno običan, sve dok se nešto veliko nije dogodilo? Naučnici kažu da to nije slučajnost, već način na koji naš mozak funkcioniše.
Šta bi se desilo kada bi svi svetlosni izvori na svetu bili uključeni odjednom?
Najveći efekat uključivanja svih svetala odjednom bio bi ogroman skok u potrošnji električne energije, koju većina ljudi širom sveta koristi za napajanje svojih svetala.
Zašto zaboravite šta radite kada uđete u novu sobu?
Kognitivni neuronaučnik dr Kristijan Džerett objašnjava kako su naše uspomene ranjive na takozvani „efekat vrata”. Ne brinite, mnogi u životu dožive ovo iskustvo, niste jedini...
-
Komentari
Komentara: 0
Postavi komentar: